Ima li netko informacija iz prve ruke za 9. ili 11. opću? Čini mi se da je netko prijavio dijete jesenas u 9. pa bih lijepo molila, može iskustvo i na pp ili ovdje, svejedno. Za 11. nisam uočila nikoga, isto se raspituje.
Ima li netko informacija iz prve ruke za 9. ili 11. opću? Čini mi se da je netko prijavio dijete jesenas u 9. pa bih lijepo molila, može iskustvo i na pp ili ovdje, svejedno. Za 11. nisam uočila nikoga, isto se raspituje.
Isto ko i Tanji bi mi bilo drago da se bar na ovom topicu ne skreće s teme toliko često i tako puno. Dala sam si truda ovih dana pročitati cijeli topic od prvog posta i stvarno se najmanje držalo teme.
Ljudi, dajte informacije o gimnazijama i strukovnim školama, sve što znate, puno znači onome tko upisuje dijete.
AM, cura od moje prijateljice ide u IX. i zadovoljni su, kaže da je škola dosta zahtjevna i da joj je trebalo neko vrijeme za prilagodbu nakon osnovne (neočekivane loše ocjene iz nekih predmeta), ali sve u svemu su zadovoljni i gimnazijom i profesorima. za XI. nemam info.
Hvala, n.grace
I ja sam čula da je dosta zahtjevna obzirom na nizak prag upada, pa me zanimaju baš ti eventualni ekstremisti iz pojedinih predmeta, ima li ih i koji su predmeti u pitanju.
Zahtjevna je očito svaka, ali ako je samo rad i organizacija u pitanju možemo mi to. Samo da nije nekih fiju fiju strahova i trepeta bez pokrića.
Please, možeš li još malo ispitati frendicu?
Ovih dana sam se raspitivala o 11. kod jedne maturantice u 11. i ona isto kaže da su u 9. njene frendice bolje prošle po pitanju jezika, ona u 11. stoji s onim s čim je došla. Nemaju pripreme za maturu iako svi idu u Trinom..
Kaže da ide ponovo, upisala bi 9.
Odlična je učenica i sada, u 11.
A meni je 11. privlačna i zbog jedne smjene.
Moja K još to ne zna, da je 11. prva smjena, mislim da će je eliminirati ako ni zbog čega ono zbog toga.
Jel ta u IX na francuskom,ak da onda vjerovatno ima jednu dobru i požrtvovni profičku
AM, od moje frendice mala ide u XI-tu. Reci sto da ju pitam
Ovako, ova moja maturantica kaže da su njeni profesori iz matematike, posebno iz fizike, dosta zahtjevni, onako poprilično. Ali to je garnitura profesora koja dolazi uz izborni njemački. Izborni talijanski je onako, normalnije.
Preporučila nam je da radije uzmemo izborni talijanski jer iako je njemački početni, vrlo brzo prestane biti jer palicu preuzmu znalci, kako je red, a oni kojima je njemački slab onda fasuju. Mojoj je njemački slab, garantiram, jer joj se profesor mijenjao najmanje 8,9 puta koliko sam ja uopće mogla upamtiti, s ima 5.0 iz njemačkog.
Talijanski manje djeca uče po školama i on ostane početnički za sve.
Eto zanima me je li to tako, ne znam koji jr razred klinka i može li to već znati.
Ako uz taj talijanski dobije i manje vudrenu fiziku nitko sretniji od nas.
Vezano uz kontrolu studenata.
Pa da, nemam iz ove perspektive interesa za to, što imam od toga da mi sve pokaže, ako nema nimalo interesa za taj faks? I sigurno ništa od njega?
Ako ne može sam(a) hendlat svoj faks, šta dalje, da pitam šefa kakav je na poslu? Pa ipak veći postotak djece s 18 ide radit, punoljetni su.
Šta na kraju ako padne godinu, kako bi se vi ponijeli, zabranili financiranje? Postavili limite na broj godina? Broj fakulteta?
Jer na kraju možeš jedino postaviti svoje limite (financijske i ine), vjerojatno bazirano na vlastitom iskustvu i okolini i to je to.
Plus ja ne znam nikoga kome roditelji nisu znali da je pao 2 godine za redom, uglavnom su roditelji znali, ali ih se moglo dokle hoćeš mantlat rečenicama tipa: To je samo parcijala. Nisam pao, upisao sam dio godine. Nitko nije položio Trgovačko pravo. Profesor xyz baca 90% studenata.
Džaba ti onda da vidiš ocjene, ispite, bilo šta.
Živiš od povjerenja.
Posljednje uređivanje od krumpiric : 18.03.2018. at 16:24
takodjer pratim info vezane za XI. gim.
mojem je, uz I. gim., zanimljiva jer nam je relativno blizu i jednosmjenska je nastava ali ne znamo bas nista o njoj...
jedino što poznam dvoje dvadesetinestogodisnjaka koji su završili XI. i to je sve (jedna od tih je upisala i zavrsila medicinu a drugi je diplomirao fiziku... oboje su mi rekli da su imali jaku podlogu iz prirodnih predmeta u toj srednjoj ali to je bio prije 10 godina, vjerujem da se dio profesorske garniture promijenio)
ja sam isto čula da je XI. dobra gimnazija i da nakon nje učenici upisuju razne fakultete
krumpirić, uspoređuješ stvari koje ja ne bih uspoređivala
naravno da neću jednog dana vući šefa za rukav i pitati kakva je na poslu, tad će zarađivati i sama se uzdržavati, a do tada će me zanimati i pratit ću kakva je na faksu, iako imam povjerenja u nju
koja je razlika, jer će imati 18, a ne 17 godina? pretpostavljam da će situacija biti ista kao i u srednjoj... ali neću više o tome jer nije tema
Posljednje uređivanje od n.grace : 19.03.2018. at 10:42
Ima jedna dobra izreka koju mi doma često citiramo (porijeklo joj je zanimljivo ali to je još manje tema)
"Kontrola nije izraz nepovjerenja".
Ja lajkam krumpirić.
Kontrola zapravo je zbog nepovjerenja, inače zbog čega biste kontrolirale (tako je i privatno i poslovno)
al da ne idemo OT.
AM, a i ostale koje zanima XI. ta. Uglavnom frendičina kćer baš i nema nekih lijepih riječi. Uglavnom i ona je smjer koji uči njemački. Veli da su profesori zahtjevni a u isto vrijeme i očito loši predavači jer puno djece da bi savladalo gradivo uzima instrukcije. Znači, dojam je da škola traži a ne daje previše - ako sam to dobro shvatila i prenijela. I veli da ni ravnateljice ne ostavlja dobar dojam.
Uglavnom, nije presretna školom. E sad to je njeno mišljenje i ono je naravno subjektivno.
nije. ali nebitno
odgovarala sam Lili
Posljednje uređivanje od n.grace : 19.03.2018. at 13:32
I jedno i drugo može biti točno (edit: kontrola kao izraz ljubavi, kontrola kao izraz nepovjerenja)
Studenti se grubo dijele na one kojima studij koji su upisali uglavnom ide i one kojima uglavnom ne ide
Neki iz ove druge skupine nisu u stanju na vrijeme shvatiti da imaju izbora, nego gurnu glavu u pijesak i poriču stvarnost. U to se uklapa i otvoreno laganje roditeljima. Razlozi koji su doveli do poricanja mogu biti vrlo različiti ali bez obzira na to, važno je omogućiti promjenu
Nekima treba intervencija sa strane (nekada roditeljske) da promijene nešto - odustanu od studija sasvim/upišu pauzu/spreme se za neki drugi fakultet i upišu ga/nađu posao u međuvremenu itd
"Kontrola" ne mora biti provjeravanje iza leđa, nego stvaranje mogućnosti za otvoreni razgovor (suočavanje sa činjenicama kao uvod)
To je onda ljubav
Možeš mi reći da ne želiš studirati to što si upisao, možeš mi reći da se osjećaš nedoraslo svemu što te snašlo, itd. Svijet se neće srušiti, naći ćeš izlaz ali trebaš djelovati, učiniti nešto sam oko toga.
Naravno da ljubav nije "aha, ulovio sam te, provjerio sam na faksu, pa ti meni muljaš cijelo vrijeme, nikad ništa od tebe, propalitetu jedan..."
Jedan dio studenata na početku faksa stvarno misli da je to to, da ne mogu ništa promijeniti, da su dužni ostati tu gdje jesu..., i tako se sasvim zblokiraju. Onda pukne pa čujemo za te priče o par godina laganja.
A možda samo teoretiziram, ne znam.
Posljednje uređivanje od Danka_ : 19.03.2018. at 13:35
slažem se s Dankom, upravo je takva "kontrola" s mamine strane omogućila mom bratu da završi studij od kojeg je htio odustati i sad je jako zadovoljan, radi posao koji jako voli
ista situacija je bila i sa šogorom
NanoiBeba, hvala!
Danka_ jako lijepo pišeš.
n.grace, kod mene obrnuto, mamina kontrola je sestri omogućila da završi faks, al ona ga nije voljela ni tada, ni danas, ni u ludilu ne bi radila taj posao (prije toga je bila jednu godinu na drugom faksu). Tako da.. uvjerena sam da bi mojoj sestri bilo lakše da je bilo manje kontrole (općenito u njenom životu od strane roditelja) a posebice već po završetku srednje i da joj se dalo povjerenje da odabere i završi studij koji se njoj sviđao. ona je tu kontrolu doživljavala kao nepovjerenje a ne kao iskaz ljubavi. Mama naravno suprotno.
Ja sam njena suprotnost, po prirodi control freak, al sam naučila (trebalo je vremena i vremena) da neće svijet propasti i da nekad treba dopustit, otpustit i prepustit. napredujem korak po korak
Mislim da ovo čak i nije van teme ako se uzme u obzir da neke srednje škole već usmjeravaju učenike u određene smjerove koji im manje ili više odgovaraju kao neki životni poziv.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 19.03.2018. at 14:06
Ima jako puno nijansi u odnosu dijete-roditelj i ne može se generalizirati.
Hoću reći -lako je generalizirati i zauzimati čvrst stav kad imaš dobro, vrijedno i po svemu suradljivo i lako odgojivo dijete s kojim nemaš problema.
Kad te život lupne šakom u želudac i shvatiš da unatoč dobrom odnosu roditelj-dijete i unatoč tome što je dijete dobro, vrijedno i pametno postoji problem za koji su trebali mjeseci da ga uočiš i osvijestiš, e onda malo gledaš sve iz nekog drugog kuta.
Upravo sam u takvoj situaciji i ništa više gorljivo ne tvrdim, odnosno nisam ni u šta više sigurna.
Moj je stav sada da se jasno treba znati tko je roditelj tko je dijete i postaviti odnos u tim okvirima, bez obzira je li dijete maloljetno ili punoljetno, sve dok ne postane samostalno u svakom smislu.
Od kud vi na faksu?
pa mi smo na temi gdje djeca nisu jos srednju upisala.
Kad smi kod kontrole na faksu.. Imam prijateljicu koja je upisala faks po izboru roditelja i na trećoj godini tog faksa upisala i željeni bez znanja roditelj i tako studirala oba, skrivala knjige, omotavala ih u one s prvog faksa, posudivala novce da plati skolarinu na drugom i tako godinama. Na kraju su rodi saznali od obiteljskih prijatelja... Tako da kontrola i odlazak na faks koji je dijete upisalo opet ne garantira da će roditelji znati sve...
Inače, kad su saznali, bili su ljuti i povrijeđeni. Ono tipa ona je izdala njihovo povjerenje.
Osobno ne provjeravam nijedno dijete. Odem na informacije jer se mora, kad kao mora. Ali dosad sa svom trojicom, osim anegdota, nisam čula ništa što mi sami nisu rekli.
I talijanski kao početnički vrlo brzo i žestoko kreće. Tako da obrade u dvije godine što su u osnovnoj radili pet, samo detaljnije.
Vezano uz ovaj drugi jezik u općoj gimnaziji: može li dijete izabrati bilo koji jezik kao drugi strani jezik (početni/nepočetni, svejedno), bez obzira koji je drugi jezik učilo u OŠ kao izborni? Ili mora nastaviti onaj koji je učilo ranije?
Pitam, jer moj uz engl. u školi kao izborni uči francuski, a izvan škole uči njemački već 4 godine. Njemački mu se puno više sviđa i on bi u srednjoj htio nastaviti njega, a ne francuski. Jel to uobičajeno da klinci u općoj biraju drugi jezik koji žele ili moraju nastaviti onaj (izborni) iz OŠ?
Ako želi nastaviti učiti jezik koji do sada nije bio u svjedodžbi osnovne škole (ima papire iz škole stranih jezika) mora polagati ispit, da se utvrdi da li može pratiti gradivo zajedno s onima koji to imaju u svjedodžbi. To obično nije nikakav problem jer djeca u školama stranih jezika steknu solidno znanje.
Najbolje je da se obratitestručnoj službi i koordinatoru upisa u željenoj školi. Može se to, ali treba na vrijeme sve dogovoriti.
mene zanima postoji li uopće mogućnost da upiše drugi jezik koji nije učio u OŠ? ne mora on ići u razred za napredni njemački, može i početni. ili primjerice da odluči neki sasvim treći (govorim hipotetski) ili se mora nastaviti onaj drugi iz osnovne
pa ne mora se nastaviti, onda to nije pocetni testovi se polazu ako zelis da ti je izborni prvi jezik. kaj imas polagat za pocetni
A između njemačkog koji je u OŠ bio izborni jezik može izabrati talijanski kojeg nikad nije učila?
ok, hvala...to me zanimalo
znaci, nije da mora nastaviti izborni jezik iz OŠ, ako sam dobro shvatila?
Ne mora nastaviti. Izborni se bira, cak i dijete koje je isti učilo u osnovnoj, može odabrati početnički.
A to ima li više djece koja su pravi pocetnici u njem ili tal ovisi o kraju u kojem ste. Svakako, svaki taj početni program je brži i zahtjevniji od osnovnoskolskog ili privatnih škola jezika.
Ovisi koliko se klinaca s kakvim afinitetima javi,pa onda slažu prema nekim zajedničkim nazivnicima
Prelog info dan:https://www.facebook.com/psvprelog/p...type=3&theater
Ne mora, a često ni ne može. Moj stariji je učio njemački kao prvi, a engleski kao drugi jezik.Kad se upisao u gimnaziju, nije bilo mogućnosti da zadrži to tako, nego su mu stavili engleski kao prvi jezik, a njemački kao izborni predmet.
Mislim, odgovor na tvoje pitanje je da može učiti njemački od nule, ali ja mislim da mu se to ne isplati - vidi u školi koje su sve opcije...
OK, hvala...
Ma njemu je samo bitno da ne mora nastaviti francuski (nikako mu nije legao, dok mu je njemački od samog početka drag, hoće li upisati početni ili napredni - to ćemo još vidjeti).
Njemački i francuski su jako slični u gramatici.
Nažalost kod nas nema gimnazija osim tehničke i sportske koja ima neengleski prvi jezik,što reći moja klinka je izjavila da bi ona samo išla u srednjoj na njemački.moji ko da su rođeni Nijemci,njemački velikima brz pol muke ,dok engleski ko drugi malko stagnira ali ipak ide
Pozdrav ljudi!
Nisam roditelj, već učenica koja se ove godine upisuje u srednju školu pa me isto zanimaju neke stvari. Planiram se upisati u Prvu gimnaziju u Novom Zagrebu pa ako neko ima nekih informacija neka plizz sve napiše, kakva je škola, kakvi su profesori, iskustva prijatelja, rođaka, poznanika, jel teška, kakvo je društvo. Paše mi zbog blizine i rada u jednoj smjeni. Hvala puno na odgovorima!
Pisalo se na ovoj temi i o Prvoj gimnaziji, potraži malo starije postove. Ukratko ti mogu reći da je to jedna od boljih gimnazija u Zagrebu, uglavnom je opća gimnazija, ali po novome upisuju i jedan prirodoslovno-matematički razred. Matematika im je dosta jaka, to znam.
O tome koliko je teška i kakvo je društvo ne bih znala reći - mislim da se od učenika dosta traži, ali se puno i dobije.
ja i dalje premišljam kojoj od Križanićevih dati prednost, II., VII. ili XVI. budući da će i putovati i ići u srednju glazbenu
čujem oprečne informacije, od toga da je II. iznimno zahtjevna za razliku od VII., onda čujem da je VII. jednako zahtjevna kao i II. pa ne znam što misliti o tome... XVI. je izvrsna škola, onda opet pomislim da je možda bolje da ide u opću, ne jezičnu gimnaziju
tako da nisam pametna... a njoj nekako sve ravno :/
nisam od neke pomoći, al evo nedavno sam pricala sa curom koja je sad maturantica u II.
u doba kad se ona upisivala moglo se upasti sa prosjekom 4,6-4,7 (u medjuvremenu se, kaze, to malo promijenilo)
ona je dakle, došla iz OŠ sa takvim ocjenama, i ove četiri godine prolazi sa vrlo dobrim ili odlicnim (kako koju godinu), ucila je dosta ali veli "puno manje nego oni u MIOCU ili petoj" - to su njene rijeci
stigla je ici na izvanskolske aktivnosti, a bogme i izlaziti sa drustvom
uglavnom - ona je zadovoljna znanjem koje je stekla te nema namjeru uzimati nikakve dodatne pripreme za maturu
e, da - spominjala mi je dosta jezika za izbor u svakojakim kombinacijama (pocetni/napredni)