ok nije buraz fasovao, ali puno njih je
u istu školu s istom postavom je isla i sister i kod njih je išlo puno na popravni
ok nije buraz fasovao, ali puno njih je
u istu školu s istom postavom je isla i sister i kod njih je išlo puno na popravni
Članak kaže da su dosadašnje komisije potvrdile opravdanost ocjena.
Dakle, možda bi se roditelji mogli prvo zapitati je li možda ipak problem u znanju/neznanju njihove djece?
Kažu i da će provesti novi inspekcijski nadzor, nakon toga ćemo znati više.
No, u komentarima ispod članka javili su se i bivši učenici koji su položili taj predmet bez problema ili s problemima i svi govore pozitivno o tom profesoru.
Kome vjerovati?
Njih 7 i novinarima koji se isključivo bave negativnim pričama i stvaraju senzacije tamo gdje ih nema ili ostalim 177 pozitivno ocijenjenim učenicima?
Op. Danas je najlakše prijetiti novinarima, teže je sjesti s djetetom prolistati bilježnice, dogovoriti pravila ponašanja, odgajati dijete, uložiti vremena u dijete ...
Danas je postalo normalno ne samo da se djeca ne ruše na popravni već i da imaju visoke zaključne ocjene sa nikakvom podlogom u znanju. Zanimljivo mi je kad se piše ovakav člaak da nitko ne spominje znanje ili neznanje te djece što bi trebala biti osnova za prolaz ili pad razreda. Kad je znanje prestalo biti važno?
Jadna djeca, uništene su sudbine cijelih obitelji, zli striček profesor im je doživotne traume stvorio. A nikom ne pada na pamet da je samo trebalo primiti se knjige, pisati zadaću, možda uzeti i instrukcije, ali ne očekivati da će se stvari same od sebe riješiti.
Nemam pojma o konkretnom slučaju i konkretnom profesoru ali to je moj paušalni zaključak nakon pročitanog.
Ovo je moj gimnazijski profesor . Najbolji ikad. S njegovom matematikom studirali smo na najrazlicitijim fakultetima, bez ikakvih problema. Ali, da se radilo - radilo se, i nije bilo popustanja (imala sam peticu )
Uzmite u obzir da je rijec o sredini di je sramota ici u B smjemu (strukovna), i di su gimnazijski kapaciteti preveliki , mozda i duplo u odnosu na broj ucenika koji su realno za gimnaziju (u moje doba bila su 3 gimnazijska razreda, sad ih je 4 ili5 a djece je manje).
Posljednje uređivanje od martinaP : 17.09.2019. at 16:40
Bas mi toplo oko srca! Potpisujem da je sve tako bilo i u mojoj sredini i gimnaziji i kada sam procitala da je oboreno 7 ucenika, prvo sam se sjetila svog razreda u kojem ih je sigurno bilo 10 koji su stalno trebali biti obarani. A popustalo im se na sve strane i gledalo kroz prste i molilo da se uozbilje. I sto je najzanimljivije (i dan danas smo "raja"), skoro svima im je danas zao sto su priustili toliko muke tim profesorima..
Slobodna i ima temu za popuniti stranicu. Hura!
Na drugoj temi sam zagovarala standardizirane testove na kraju viših razreda u osnovnoj, možda i malu maturu.Da su imali takve testove, možda ova djeca ne bi pohađala za njih pretešku gimnaziju.
Ti testovi ne bi riješili sve probleme našeg školstva ali bi možda bi neku djecu uputili u škole koje mogu završiti.
Martina super da si se javila, lijepo je cuti iz prve ruke
Jako velik broj djece ide u gimnazije iako se muče s ključnim predmetima već u OŠ. U Zagrebu imate državnu gimnaziju koja prima već s 50 i nešto bodova. O privatnim da i ne govorim.
U nekim krajevima HR zadnjeupisani imaju i po 37 bodova.
Slučaj sličan ovom iz VŽ bio je i u DU prije 4-5 godina. Moja prof. HJ usudila se srušiti na jesenskom roku nekoliko učenika iz tzv. muzičkog razreda. Ni za popravak nisu pročitali lektire. Pa onda drvlje i kamenje u svim novinama. I žalopojke roditelja koji prigovaraju da im se djeca nisu mogli upisati na Akademiju zbog tamo nekog Krleže , Gundulića ili Dostojevskog i što će njima, jadnim muzičarima hrvatski jezik?
Da padneš u nesvijest!
Naravno, došla je inspekcija, našla proceduralnu grešku (neki datum je bio u pitanju) i poništila ispite.
Ne znam je li se završila ona trakavica s učenicom Gornjogradske gimnazije koja je bila istovremeno učenica dvaju razreda jer joj je inspekcija omogućila desetak rokova polaganja povijesti.
Problemi s matematikom vuku korijene iz OŠ. Neke su rupe kasnije u srednjoj jednostavno nenadoknadive. A nisu samo djeca kriva - male satnice, slab ili nepostojeć kadar u OŠ, manjak roditeljske svijesti da se matematika mora kontrolirati i permanentno vježbati i uporno ponavljanje "ni meni matematika nije išla, pa što?"
čokolada, samo ispravak: ovo nije gimnazija u Vž nego u Imotskom.
Da, isprika, povezala sam s tvojim mjestom u potpisu.
Možda da novinari počnu postavljati pitanje tko je inspekcija..
Čitajući o ovom "slučaju", shvatila sam da jezična i opća gimnazija imaju skroz isti kurikul matematike, ali nemaju isti broj sati. Jezična je u manjku 1 sat tjedno u prva dva razreda. Je li se ijedan nastavnik, učenik ili roditelj ikad zapitao kako je to moguće? Pa ta su djeca u potpuno neravnopravnom položaju npr. na maturi!
Posljednje uređivanje od čokolada : 18.09.2019. at 16:56
Da o trčanju kroz gradivo i ne govorim...
Pisala sam već o ovom ranije, nažalost znam da je tako već dugo. Pitala sam i prof iz matematike u jezičnoj za to, kaže da gimnazije moraju imati isti kurikul a da zbog više sati jezika moraju smanjiti sat matematike. A da je na profesorima da malo prilagode gradivo.Čitajući o ovom "slučaju", shvatila sam da jezična i opća gimnazija imaju skroz isti kurikul matematike, ali nemaju isti broj sati. Jezična je u manjku 1 sat tjedno u prva dva razreda. Je li se ijedan nastavnik, učenik ili roditelj ikad zapitao kako je to moguće? Pa ta su djeca u potpuno neravnopravnom položaju npr. na maturi!
A ravnateljica kaže da je poznato da djeca u jezičnoj imaju najviše problema s matematikom...
U jezicnoj na mom podrucju se jednostavno zahtijeva manje u svakoj pojedinoj cjelini nego u opcoj.
Sto se tice rusenja ucenika, mislim da je to krajnje rjesenje. I da definitivno, osim o neradu ucenika, govori i o neumjesnosti nastavnika da motivira. Nije jedino rjesenje snizit kriterij. Nevjerojatnim mi se cini da u jednom razredu njih toliko nije u stanju biti motivirano da svlada minimum. Znanje matematike je na niskim granama, definitivno. Za tu situaciju su odgovorni i ucenici, i nastavnici i programi. Na drugoj temi sam pisala kako je po mom sudu za promjenu nuzno da svi kao drustvo prihvatimo sva zanimanja jednakovrijednima. I tu osjecam odgovornost kao roditelj. U malim sredinama osim sto ima prevelik broj upisnih mjesta u gimnazije, ima i prevelik broj nestrucnog kadra u nastavi kako u osnovnim tako i u srednjim skolama. O tome se rijetko govori, a u mom okruzenju matematiku vec sad u pedeset posto predaje nestrucan kadar.
a što reć ja sam u zanatskoj školi imala isti program ko moj klinac u mat. gimnaziji, s time da smo učili i neke stvari koje se oni nisu dotakli
Oni koji upisuju jezičnu su svjesni toga (barem se nadam), od prvog dana i odabira škola.
Maturanti tih škola polože i A i B razinu mature.
Izašli su ovogodišnji podaci sa bodovima sa upisa:
https://www.upisi.hr/docs/Broj_bodov...h_za_upis_.pdf
Upisni pragovi su se u gotovo svim gimnazijama još podigli u odnosu na lani, a pogotovo na prijašnje godine....ako nije 80+ onda je blizu 80.
suludo
… što je bilo uočljivo još tijekom prijava i formiranja rang-lista.
Samo čekam koja će gimnazija sljedeća uvesti prijemni (koliko vidim, problem je ove godine bio prirodoslovno-matematički smjer u I. gimnaziji, gdje se moglo upasti isključivo s 80+ bodova), ili kad će se bodovni sustav nekom novom reformom proširiti do 100 bodova
Ono kad živiš u malom gradu pa u 5 minuta možeš napraviti top-listu traženih smjerova. Po prosječnom broju bodova za upis, ovo je ovogodišnja šibenska lista smjerova:
1. Prirodoslovno-matematička gimnazija
2. Farmaceutski tehničar
3. Hotelijersko-ugostiteljski tehničar
4. Opća gimnazija
5. Jezična gimnazija
6. Arhitektonski tehničar
7. Elektrotehničar
8. Ekonomist
9. Medicinski tehničar
10. Zdravstveno-laboratorijski tehničar
Zanimljivo je malo pogledati te tablice ...
U nekoliko škola je raspon uspjeha upisane djece popriličan (najveći broj bodova 80 i najmanji 50...)
Mene čeka to sljedeće godine ...
Jučer pitam dijete razgovaraju li oni o školama, znaju li nešto o školama.... uglavnom ta tema im je totalno nezanimljiva i nemaju pojma ni što bi ni kako bi, a ni što ih čeka ni što se traži od njih možda je kod nekih drugih drugačije ...
Uglavnom, jedino što zna je da odbija MIOC (virus lijenosti je napao), a ja bih baš da mu škola bude blizu i da ga drugi natjeraju da malo i uči, kad već ne mogu ja ...
ili u dubravi opća
u sesvetama je i matematički smjer
Posljednje uređivanje od jelena.O : 25.09.2019. at 10:02
da XII Kolegina kćer je upisala tam, iz Jelkovca su veli 20 min s prevozom
Onda rang nize v
X
I luciuijanka
Oli jos nize 3.
Pa sad, ne znam baš da je V rang niže od XV, jer teško je to usporediti. Pisali smo o tome... Puno ovisi i o planovima za dalje, ako učenik ima o tome neku sliku. V gimnazija i Prelog su recimo bolji izbor od XV ako čovjek želi studirati medicinu ili farmaciju, a XV je bolji izbor za buduće studente tehničkih fakulteta. To je općenito. Ima istine i u ovom što Vrijeska piše, odabrati školu u blizini. Neke stvari kao dostupnost pješice mogu kompenzirati puno nedostataka. Ako ne gubi 2-3 sata na vozikanje do škole, to puno znači.
Ništa od toga nije "rang niže", samo što te škole nisu toliko razvikane pa (još) nisu uvele prijemni. Ali za sve tri navedene škole ove godine trebalo je više od 78 bodova za upad (u V. - 79,92, što znači da je dozvoljena samo jedna zaključena četvorka u četiri godine, i to iz predmeta koji se ne boduju zasebno).
Ne bih rekla da se navedene škole razlikuju po usmjerenjima za budući studij. Sve su to prirodoslovno-matematičke gimnazije s istim (ili vrlo sličnim) programima, a odabir učenika ovisi o nekim drugim faktorima (blizina, ili ono banalno, a tinejdžerima tako važno - "sviđa mi se" ili "ne sviđa mi se" )
Paaa, mi bismo ipak u neku malo bolju školicu, ne baš u 12. (Najvažniji kriterij je da je u jednoj smjeni, dakle 1., 8. i 15., koje su prometno dostupne bez presjedanja, i sve tri imaju prijemni, tako da će se morati pripremati i ovako i onako...)
Nadam se da virusi lijenosti i tvrdoglavosti neće narušiti dosadašnji uspjeh i sposobnost brzog i s razumijevanjem usvajanja gradiva.
Vidjet ćemo tijekom godine... možda na kraju bude neka sasvim peta škola...
Pa 1. (još) nema prijemni? Ili mi je nešto promaklo?
Osim jednosmjenske nastave, dobro razmislite kolika satnica matematike i informatike vam je poželjna/potrebna. Tituš i 1. (opća) imaju informatiku samo u 1. razredu, a matematike u 3. i 4. razredu 3 sata. Prirodoslovno-matematički smjerovi imaju informatiku sve 4 godine i matematiku u 3. i 4. razredu min. 5 sati (informatički i matematički smjerovi u XV. 6 i 7 sati tjedno). Mislim da je to najveća razlika između tih škola, po kvaliteti su sve tri odlične.
Posljednje uređivanje od tanja_b : 26.09.2019. at 08:12
Mene upis isto ceka sljedece ljeto. Imam dijete koje je OK. ali on bi MIOC. Nemam pojma od kud mu to?
Meni osobno ta skola ne odgovara radi udaljenosti, ali i on je prosao 6 s 5.0, a u 5. i 7. imao je 4 iz povijesti, i u 5. 4 iz Njemackog kao izbornog. sto ce biti u 8. ne znam. I sad on je skoro na rubu za dosta tih prirodoslovnih gimnazija. i to me zalosti. OK nisam jos tocno izracunala.
Vjerujem da ce sse i za njega naci jos neka skola koja ce mu sjesti. jer je vise matematicki tip. No sad moram i ja te skole proucavati. Jos ni brojeve sve ne znam sto je koja skola. Dakle imam puno posla
Nije na rubu za prirodoslovne škole. To je preko 79 bodova. (ako bude 5,0 u osmom, a i uz koju četvorku iz predmeta koji se ne boduje)
I još nešto.
Mioc kao prirodoslovno- matematička gimnazija ima jaču fiziku i kemiju, a baš se to traži na prijemnom za medicinu kao i na prvoj godini faksa.
I zato moja kći sad nema problema, dok djeca iz općih gimnazija imaju itekakvih problema već sad na startu jer su kemija i fizika brutalne kao i predavači.
Sent from my iPhone using Tapatalk
imaš pravo, nema još 1. , ali kako stoji s upisima (sve 80+), vjerujem da će sljedeće godine uvesti prijemni ...
u MIOC-u dolazi u obzir samo A smjer; matematika mu ide odlično, ali ako se može birati između škola koje imaju više i manje matematike, onda će ipak izabrati manje ...
informatika ga ne zanima (naporna mu je ova osnovnoškolska tako da nije razvio neku posebnu zainteresiranost za taj predmet)
opća je za njega dobar izbor jer ga ne zanima nikakva tehnika i sl. tako da će kasnije moći izabrati čime će se baviti pa uz malo više ili manje truda upisati fakultet koji želi ili raditi u struci koju želi
Mi bismo, naravno, da bude doktor da nas ima tko liječiti kad ostarimo, no on bi bio odličan odvjetnik za obranu kakvih muljatora i sl., ali na kraju će završiti na KIF-u
koliko god godine koje dolaze donose neizvjesnost i brigu, toliko me i veseli otkriti u čemu će se naći ta naša djeca
vjerujem da ćemo se mnogi iznenaditi i da će djeca krenuti nekim putevima o kojima mi nismo ni razmišljali neka im je sa srećom!
Posljednje uređivanje od Vrijeska : 26.09.2019. at 13:16
Inače, znam da je rano za dugoročne procjene, ali moj sin se u školi koju je birao zbog matematike za početak oduševio nastavom biologije, povijesti, geografije i informatike osim geografije, prema kojoj uzgaja neku intrinzičnu sklonost još od predškolskih dana, svi navedeni predmeti su mu u OŠ bili u drugom planu i učio ih je tek reda radi. Tko zna što će još otkriti u naredne 4 godine.
Eh, još jedan od mnogih koji su doslovce odahnuli u srednjoj školi... Zapravo, u osnovnoj naša djeca ni ne znaju da bi moglo i trebalo biti drugačije, pa doslovce procvjetaju u srednjoj. To je česta pojava, ne radi se tu samo o miocu. Moj mlađi ima isto iskustvo iako nije u miocu.
Tvom sinu je ovo super - sad mu se doslovce šire horizonti... Moj je u miocu bio u dramskoj, što ne bi čovjek očekivao od ljubitelja matematike, fizike i informatike, ali djeca nas ponekad iznenade. Često i sebe, hehehe... Nek uživa. Dobro je to.
Zaboravih reći - puno ovisi i u kakvom se razredu zatekne, ali budući da imaju slične interese, nema toliko ometanja i cirkusa kao u osnovnoj školi. Osim toga, stariji su i (valjda) pametniji...
Posljednje uređivanje od Peterlin : 26.09.2019. at 14:43
Ne naša djeca - mislim da sam već pisala - doživjela sam preporod kad sam iz osnovne došla u srednju.
I isto je barem s jednim mojim djetetom. To je normalno. Nađeš se u razredu s djecom sličnnih interesa. U OŠ se upisuješ po mjestu stanovanja