Ako su ovo stvarno pitanja iz kemije (doduše odakle taj primjer kad je ove godine prvi puta prijemni?) onda bar prijemni nije težak
Ako su ovo stvarno pitanja iz kemije (doduše odakle taj primjer kad je ove godine prvi puta prijemni?) onda bar prijemni nije težak
Evo odavde:https://www.psvprelog.hr/skola/upisi/
Bome, svaka čast, vidi se da si učila!
(ja bih pala)
ha ha ajde sad gledam na školskim stranicama, pa to ima više smisla. Večernjak je objavio samo prvu stranicu.
loool nije nego ja nisam vidjela.
Ovako moja mala ne bi okrenula test u prvom osnovne pa bi riješila samo prvu stranu. Na koga li je to dijete.
Posljednje uređivanje od Mima : 07.06.2019. at 13:52
Evo, biologiju bih prošla iako nisam ni to učila
I o ravnatelju. Znam kolegu povjesnicara koji drzi sate najnormalnije, pise petominutne i zapravo djeca u skoli nauce za dovoljan. Ravnatelj smatra neupitnim da on te sate mora raditi kao i matematicarka.
Molila bih ako netko ima iskustava iz IB Mioca
Vidi ovo - direktno iskustvo od prošle godine koje je napisala osoba koja je isprobala i klasični i IB program:
Izvor - post korisnika Katja748: https://www.bug.hr/forum/topic/skola...89.aspx?page=3XV. gimnazija- IB
Evo da pojasnim razlike između IB i “nacionalnog” programa koji je provodi u MIOC-u pošto vidim da većinu odgovora pišu učenici nacionalnog programa koji nisu uopće upoznati s nalinom rada i učenicima IB-a. Ja sam išla prve dvije godine u MIOC te se prepacila u 3. godini odnosno na početku IB Diploma Programa te sam sad u zadnjoj godini. Nacionalni program je jako kvalitetan puno se nauči no, po mome mišljenju, previše je bilo neprospavanih noći i nepotrebnog stresa zbog podataka koji mi neće trebati kasnije u životu. Ako želite nastaviti studirati u Hrvatskoj, nemojte upisati IB jer se ući puno manje podataka nego u hrvatskim gimnazijama te ćete trebati odvojiti puno vremena za učenje po hrvatskim knjigama da prosječno napišete maturu. Ja sam oduvijek htjela ići studirati vani, internacionalni faksovi (pogotovo u Americi) daju prednosti IB školama zato što su to vrlo ugledne i uspješne škole i u samoj Americi te učenici znaju svo potrebno gradivo na engleskom jeziku. Nacionalni program XV. Gimnazije se vani gleda kao svaka druga škola, uredi internacionalnih fakulteta ne vide razliku između XV. Gimnazije i 18. Gimnazije dok hrvatski fakulteti većinom gledaju rezultate na maturi te zato učenici nacionalnog programa mogu upasti na bilo koji fakultet u Hrvatskoj, bez obzira na ocijene. Ako želite ić na fakultet vani, pogotovo na Ivy League, ocjene su jednako važne kao testovi, možda čak i važnije. Istina je da je u IB-u lakše proći s najboljom ocjenom (u IB programu 7) nego u nacionalnom te zbog toga mnogi IBjevci upadaju na najbolje fakultete diljem svijeta. Također, po mojem mišljenju, iB zahtijeva puno više razmišljanja jer nije temeljen na učenje napamet nepotrebnih podataka napamet nego sami radimo svoje projekte i ejese o stvarima koje se ne uče u školi. Nema usmenog ispitivanja što znači da nema toliko stresa kad se dolazi u školu ali se piše, iz svakog predmeta se pišu referati i eseji. Količina podataka koja se treba naučiti napamet ovisi po nivou koji je učenik izabrao, biramo 6 predmeta (engleski, hrvatski i dvije znanosti su obavezne) koji nas zanimaju (3 visoki nivo, 3 standardni nivo) te se zato mijenja sastav ljudi na svakom predmetu te težina testova. Također trebamo volontirati 60 sati po polugodištu te imamo TOK (theory of knowledge) gdje se zapravo uči filozofija učenja. Pošto svi biraju drugačije predmete, raspored može bit dosta sjeban pa se može dogodit da ste cijeli dan u školi. Na kraju svakog polugodišta se pišu mocksovi iz predmeta koji ste izabrali, to su veliki testovi koji se šalju van te ih ocjenjuju drugi profesori (kao i večinu radova koje predamo) , o tim testovima nam ovisi oko 60% ocjene. Također su jako strogi oko prepisivanja, sve radove predajemo na stranicu koja nađe postotak koji je prepisan s interneta, također se detektira ako se promijeni redoslijed riječi. (ovisno o predmetu postotak koji se može naći s interneta se mijenja no uglavnom ako je više od 20% ne prolaziš). Sve u svemu, IB je super škola i zapravo mi je žao što se nisam upisala u prvom razredu. Puno je manje stresa a super te pripremi za internacionalne testove te se puno lakše može upasti na fakultet vani a ekipa isto nije umišljena. Nadam se da sam malo pojasnila, slobodno pitajte ako vas još nešto zanima.
Razrednica mog starijeg sina radi u miocu u oba programa - znala je na roditeljskim sastancima pričati kako je IB potpuno drugačija filozofija školovanja i da je to teško usporedivo s bilo kojim klasičnim srednjoškolskim programom u miocu ili izvan njega.
***
Direktna iskustva nemam, ali ako sretnem susjedu, pitat ću malo kako ide. Lani nakon prvog razreda bila je zadovoljna i ona i roditelji, ali sad ne znam - dugo ju nisam vidjela.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 10.06.2019. at 08:45
kad se moja upisivala, ja sam dobila dojam da su to uglavnom djeca koja već tada znaju, planiraju, ... studirati vani.
Posljednje uređivanje od larmama : 10.06.2019. at 09:02
Zgodan članak: https://izsvijetaboljihmogucnosti.t....ologija-mladi/
Ma odličan je Stić, ali naši mediji uzmu jednog i eksponiraju ga do nemilosti.
Stječe se dojam da samo Prelog valja, klinci hrle tamo ko sumanuti.
Kod nas u razredu, a ni onom pokraj nema nikog tko će npr. u MIoc, neku drugu matematičku gim. ili opću, doslovce svi 5,0-laši idu u Prelog...
a kemiju npr. ne mogu smisliti radi profe
Šta je Prelog stvarno toliko drugačiji i bolji od drugih?
Posljednje uređivanje od orange80 : 12.06.2019. at 21:38
joj, ja djetetu koje ne voli kemiju (bilo zbog nastavnika ili samog predmeta) nikako ne bih preporučila Prelog
Ovisi za što ti treba. Nama je super jer je nama trebao sportski razred u jakoj školi.
Ali sa kime god sam pričala zadovoljni su, oni kojima je bio pretežak otišli su u sportsku gimnaziju. Ali to je do prioriteta djeteta.
Mojoj je MIOC bio bliže, ali mislim da ne bi tolerirali broj njezinih izostnaka. A i ona je rekla da ne želi tamo, da želi i uživati a ne samo učiti.
(To je rekla i za V.)
Jako je zgodno kada osvrt o školi daju djeca koja ju nikad nisu pohađala, ili njihovi roditelji
O Prelogi ne znam ništa i svoju sam od njega odgovarala zbog kemije i lokacije.
Što se tiče MIOCa - djeca jako puno izostaju - što zbog sporta što zbog natjecanja u znanju- npr. znam dva dečka koji se aktivno bave skijanjem - tada nemaš pojedinačan izostanak - nego izostanak po nekoliko tjedana. Učenje - sram me i napisat koliko jedno moje dijete ne uči - ok, nema odlične ocjene, al nema ni loše. To ja škola napravljena za djecu koji imaju matematički kliker - i za njih je odlična. Uostalom, tome služi i njihov prijemni. Prijemni koji nije tipično gradivo.
Za drugo dijete mi je i dalje žao da nije u V.toj . No njoj nije. I ta škole je stvarno na nekom neopravdano lošem glasu, a nikako da povjerujem tom lošem glasu. Možda bi im trebalo malo medijske pažnje. Stića za ravnatelja V.te!
Ma to je kako ti padne grah - i u istoj školi može se potrefiti bolja ili lošija generacija / sastav razreda...tako da nema baš nikakve šanse da unaprijed znaš i predvidiš neke stvari. U svakoj školi/generaciji/razredu nađe se neki predmet koji nije dobro pokriven (da sad ne navodim primjere - nije bitno). To je tako. Pokrpaš rupe na pripremama za maturu ili instrukcijama ako baš treba i nadaš se najboljem. Uostalom, puno tih predmeta našoj djeci neće trebati... Na primjer, moj L. je obožavao kemiju u miocu i prof. Bišćan mu je bila jedna od omiljenih, a sprema se na grupu studija koji s tim nemaju veze. Koga briga? Znat će srednjoškolsku kemiju ako mu ikada zatreba. Za razliku od njega, moj E. nije imao kemiju nakon prvog razreda srednje škole, a još nije definitivno odlučio što će dalje. Ako odabere neki studij gdje mu je za maturu bitna kemija, ići će u četvrtom razredu na instrukcije, ali kako za sada stvari stoje, ni njega ne zanima kemija...
Tja, društveni predmeti su (logično) u miocu nešto malo slabije pokriveni od prirodnih, a nađe se ljudi koji će i iz te škole ići na društvene fakultete.
Što se tiče V. gimnazije - tračevi su kao lavina - kad netko kaže nešto loše u medijima, puno ostalih će se pridružiti. To je isto kao Prelog i Stić, samo s druge strane plota. Peta je dobra gimnazija. Mom starijem sinu to je bio drugi izbor. I sigurno nije jednako u svakom od njihova tri programa ni u svakoj generaciji. Vrijedi to i za Prelog i za mioc i za doslovce SVAKU srednju školu.
Eh, ima dvije grupe razloga za to: elitizam učenika ili elitizam roditelja... Ni jedno ni drugo ne valja. Ja sam za dlaku izbjegla tu istu zamku kad sam morala popustiti navaljivanju mlađeg sina da upiše strukovnu školu, a ne opću gimnaziju kako bih mu ja savjetovala. Drago mi je da sam popustila - završava treći razred s prosjekom >4,8 i zadovoljan je, pa mi nema druge nego priznati da si je dobro odabrao. Više ne propitujem njegovu odluku.
Na temu V. gimnazije: nedavno smo imali godišnjicu mature pa smo tom prilikom ponovo sreli svoju legendarnu profu iz hrvatskog. Nije nam bila razrednica, ali smo ostali s njom povezani kroz godine i uvijek se odazove pozivima na druženje. Kao iznimno angažirana profesorica sa sad već povelikim iskustvom iza sebe, dala nam je određenu sliku o V. kako sad to izgleda.
Činjenica je da većina djece-natjecatelja iz OŠ ode u MIOC. Činjenica je i da iz V. već godinama učenici slabo idu na natjecanja iz matematike (tj. idu, ali na državna prolaze uglavnom oni iz MIOCa, dok nekad situacija nije bila toliko na jednoj strani vage). Ali nekako se pokazalo i da u V., iako nisu više toliko jaki s natjecanjima, imaju brojne suradnje s drugim školama, učenici putuju na razmjene (Francuska, Njemačka,...), imaju raznolike izvannastavne aktivnosti, što je po meni samo plus za školu, jer daje širinu i nije fokusirana samo na natjecateljske uspjehe.
Npr. upravo inicijativom te naše profe, učenici V. (zajedno s još nekolicinom Zg gimnazija) svake godine sudjeluju u Frakturinom Festivalu svjetske književnosti, gdje samostalno vode jednu panel-diskusiju o knjigama suvremenih hrvatskih autora. Ovo je samo jedan od primjera.
Doduše, nekako ispada paradoksalno da je škola, koja je po smjeru prirodoslovno-matematička gimnazija, ispada jača u društveno-humanističkim predmetima, nego u prirodnim. Ali to ne znači da su im prirodni predmeti loši - samo nisu toliko istaknuti kraj drugih Zg gimnazija koje su tu preuzele primat (MIOC, Prelog).
Eto - meni i dalje ponekad bude žao da mi sin tako decidirano odbija V. I bilo bi mi draže da i on ide više u širinu obrazovanja i da mu natjecanja nisu smisao života. Ali što sad, ja nisam on i ne mogu određivati njegove prioritete, to si je on već odavno zacrtao, sve što mogu je podržati ga u onom što radi.
Ove godine Prelog, prošle godine Tituš.
I tako svake godine neka iskoči kao najtraženija.
Moja je ove godine završila 1.razred V.gimnazije i to u eksperimentalnom programu Škola za život.
Najviše je vremena i učenja uložila u latinski, ali to je izgleda u V. tako, jedino što su se djeca na to morala prilagoditi.
Ona voli matematiku, fiziku i strane jezike, to su joj favorite predmeti.
A za taj eksperimentalni program, ne znam što bih rekla.
Nisam se baš upuštala u detaljno proučavanje, ali nisam baš shvatila da su djeca manje opterećena.
A jel imaju bar malo manje knjiga?
Mame maturanata MIOCa, ubila me znatizelja koja su vam djeca. Listam godišnjak
A gle ja neznam po kojem bi kriteriju i djeca i mi roditelji mogli razaznat koja je bolja gimnazija nego pogledat one famozne minimalne bodove s kojima se prethodnih godina upisivalo.
Neki drugi kriteriji, tipa uspjeh na maturi pojedinih škola baš i nije nešto spominjan.
I onda vidis da se u matematicke upisuju djeca sa najvise bodova, onda slijedi opća, a tek onda jezična.
Recimo meni bi bilo logično da se u sve tri vrste gimnazija upisuju oni sa 80 bodova, jer netko sa 80 najviše voli matku, a netko vjerojatno i jezike. Kao što vjerojatno ima i onih koji rasturaju matku, ali im se ne uči povijest pa bi mi bilo logično da se u matematičke upisuju i oni sa 76.
Ali koliko vidim, kod nas, to nema šanse, a nedaj ti bog niti da sa 80 upišeš jezičnu. “bilo bi šteta”.
Meni je to suludo, ali i klinci o skoli u kojoj je “najslabiji “ upisani učenik imao samo jednu ili dvije četvorke u svakom od viših razreda pričaju kao o “lošoj” gimnaziji.
Hočeš - nećeš postaneš elitist, a da nisi ni skužio.
Da, to je stvarno suludo. U jednoj jako dobroj gimnaziji ovdje, u 6 razredu - našem drugom razredu gimnazije u svih 5 razreda generacije zajedno, je jedno dijete imalo prosjek 5.0 (odnosno 1.0)
Sve je to naopako. Vrlo dobro vidim na mojim primjercima koliko znanja ili neznanja stoji iza svake zaključene petice.
Izašli su primjeri prijemnog za one škole koje prijemni imaju pa svatko može testirati svog kućnog odlikaša.
Ne znam možda živim u paralelnom svemiru, ali za neke stvari ovdje prvi put čujem.
Recimo, ovo "nedaj ti bog da je šteta upisati jezičnu" - nisam to primijetila. Koliko vidim, dvojezični programi su vrlo popularni. Druga je stvar što jezične gimnazije same po sebi nisu toliko popularne zadnjih godina, ali to ne pripisujem toliko elitizmu, koliko forsiranju STEM područja u medijima, obično bez pravog razumijevanja o čemu se tu točno radi.
(jedan naš obiteljski prijatelj, inače interdisciplinarne struke, to ljutito komentira: "najbolje da zaboravimo svu humanistiku i da svi samo radimo robote" )
Ovo da je gimnazija koju upisuju djeca s pokojom četvorkom "loša" isto nisam baš primijetila, bar ne u krugovima u kojima se krećem.
A najčešće se glas o nekoj školi širi potpuno iracionalno i teško ga je objasniti. Baš sam jutros pitala sina je li on za neku školu tako "čuo" da je loša. Kaže on, za Petu. A po čemu je loša? Pa po tome da treba jako puno štrebati Najbolje tek dolazi - od koga je čuo te informacije? Od ljudi s raznih strana, ali nitko od njih ne ide u tu školu
I što na to reći??
Tanja, potpis.
Da je neka škola loša, baš loša, ni ja nisam čula.
Forsiranje STEM područja i meni ide na jetrica.
Primjer:
U razredu moje kćeri pitaju profesori pri kraju četvrtog razreda učenike što će upisati.
Povijest- odgovori jedan.
Ozbiljno te pitam- profesor će na to.
I tako su SVI reagirali.
Doslovno su mislili da se taj učenik zeza s njima.
Ne zeza se.
On uistinu želi i namjerava upisati povijest i to je za zgražanje.
Svašta.
I to zato jer završava Mioc.
Moju kći isto ne zanimaju Stem područja, a išla je u Mioc jer je tu mogla dobiti najbolje od ponuđenog.
I dobila je.
Kao i svi kolege.
No to ne znači da njih ne zanima povijest, glazba, jezici, književnost...
Sent from my iPhone using Tapatalk
djeca iz mioca, između ostalog, idu i na umjetničke akademije i u odgojitelje, tako da ne kužim reakciju na povijest - pa tko bolje zna da učenici idu na razne smjerove od samih profesora koji tamo rade?
Bogme ja ne bih. Ovo je već treći primjer koji znam iz te škole da želi na neki društveno-humanistički faks. Zasitili se zadataka iz fizike i matematike pa su poželjeli baviti se nečim drugim
Uostalom, to je gimnazija. Doduše, ne opća, ali gimnazija - znači, nije usmjereno obrazovanje koje priprema za struku. I zapravo mi je prerano očekivati da netko sa 14-15 godina, pri upisu u srednju, točno zna što želi studirati. Oni se u tim godinama traže, otkrivaju nova područja, tko zna što će im do kraja školovanja osvanuti u glavi.
pa bar se ma ovom topicu godinama razglaba samo o zg gimnazijama i stalno se forumaši čerupaju koja je bolja, ima li neka slabija jer je dijete sa 73 boda itd.
Probajte ovu: http://gimnazija-trinaesta-zg.skole.hr/skola
Nečeš vjerovati, ali nakon nje je prošle godine dijete uspjelo upisati PMF matematiku.
I nije urbana legenda nego ga znam.
ne znam zašto netko iz XIII. ne bi moglo upisati što hoće
a X. je jaka i dobra škola
ja mislim da su razlike među gimnazijama ne u težini i kvaliteti nego samo u različitim ulazima
u one najrazvikanije idu najbolji iz oš
meni je samo čudno da dijete koje ide u mioc bira predmet koji većina, blago rečeno, ne voli i gdje rijetko tko ima 5 iz povijesti
za razliku od drugih predmeta