Iz ustiju nekoliko matematičara inženjera - na profesorski se upisuju oni kojima lošije ide matematika :lol - ograđujem se odmah od istine, to su fakultetski tračevi kao i na svakom faksu gdje jedan smjer potcjenjuje drugi. Činjenica jest da su matematičari i informatičari tražene struke i jako dobro plaćeni i zbilja je rijetkost da netko baš želi raditi za puno manju plaću od prosjeka struke i bez neke mogućnosti napredovanja i povećanja plaće, a to rad u prosvjeti jest.
Evo nisam ni znala da je polaganje pedagoške razlike predmeta postalo tako skup sport. E pa svašta, otežaj svakome tko bi možda i htio raditi.
Kad sam JA bila mlada meni su oni koji su išli na profesorsku matematiku govorili da je to "čista", neprimijenjena matematika, i da zato idu to studirati.
I prijemni je bio drugačiji i teži nego na inženjerskoj (na kojoj je bio kao na tadašnjem ETF-u). Nitko od tih profa ne radi u prosvjeti.
Ovdje piše da je 7200 kn + 200 kn http://czon.ffzg.hr/dppi/natjecaj
Sjećam se da je moj sin pričao kako je jedan od njegovih predavača na TŠRB (inače inženjer) polagao taj ispit na Katoličkom bogoslovnom sveučilištu, jer je tamo prije došao na red: http://www.unicath.hr/natjecaj-za-up...a-nastavnika-2
Kod njih je ista cijena 7000 kn + 400 kn, ali to je vjerojatno propisano zakonom, kao i npr. cijena autoškole.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 09.09.2021. at 16:54
Susjed je ovo ljeto polagao to u Osijeku
Evo još malo komentara onog članka Ivane Paradžiković:
https://www.index.hr/vijesti/clanak/...a/2302626.aspx
Mene zanima gdje je novinarka bila prije, dok ju osobno nije pogodio problem. Mogla je o tome pisati i kad su se moja djeca upisivala.
U moje vrijeme (dok sam godinama sjedila u Vijeću roditelja, u osnovnoj školi i u srednjoj školi mog mlađeg sina) mi smo se znali zafrkavati da se prosvjetni problemi ne rješavaju na višim razinama zato što saborski zastupnici u pravilu nemaju tako malu djecu Bilo bi smiješno, da nije tragično. Znanje se gubi na svim razinama...
S druge strane, ova poplava obrazovnih ustanova ima veze samo s profitom. Baš me zanima hoće li više naučiti moj sin na TVZ-u (računalni smjer) ili netko na Algebri na jednom od ekvivalentnih smjerova (cijene su ovdje https://www.algebra.hr/visoko-ucilis...04.07.2014.pdf )
Upravo tako.
Odnosno kako to da se prvi puta diže panika tek kad je dijete završilo 8 razred, odnosno tek kad nije upisalo "željenu" školu.
Zar nisu uočene i druge stvari u školstvu zbog kojih se uzbuna trebala dizati ranije.
Npr. ja sam uvijek ljuta kad uzmem u ruke udžbenike. konkretno udžbenike iz povijesti jer njih zapravo i jedino uzimam u ruke.
desilo mi se da pročitam neki tekst i da mi tek onda nisu jasne činjenice koje sam mislila da znam...
komplicirano je, izgubljena bit, nije naglašeno što je bitno, što nebitno, puno teksta, a malo činjenica, krene se od sredine, a ne od početka...
nisu sve lekcije takve, ali imah ih baš katastrofalnih...za mene koja imam 40 godina, pročitanih knjiga iza sebe i izuzetan interes za gradivo
a nastavnik, naravno i opravdano od 11,12,13-godišnjaka traži znanje, razumijevanje, povezivanje itd.
djeca ga iz raznih razloga ne pohvataju na satu pa im ostaje učiti iz udžbenika.
i onda eto ima roditelja koji večeri provedu učeći s djetetom i ono ne dobije zasluženu tricu nego zasluženu peticu.
drugi nastavnik pred test da pitanja i odgovore, djeca to naštrebaju napamet i evo lijepih petica.
sretna djeca, sretni roditelji. "šta oni tamo drame kad je sve tako lako".
ne krivim niti jednog niti drugog nastavnika, svaki se na svoj način nosi sa preopširnim i nekritički selektiranim
gradivom, lošom literaturom, željom da djeca nauče i shvate bit gradiva, da imaju dobre ocjene, a da ne postanu anksiozna.
kao i u mnogo čemu loš sistem se lomi na leđima onog koji je tamo dolje, najniže, operativac.
uglavnom dođe mi da dam u novine neke lekcije iz osnovnoškolskih udžbenika, očito nema druge
Orange potpisujem sve. Ja od muke više ne otvaram udžbenike jer sa svojim komentarima ne djelujem baš poticajno na djecu.
O udžbenicima bi se mogla otvoriti zasebna tema. Imala sam hrpe prigovora još na udžbenike u nižim razredima (jednom prilikom sam se i dopisivala sa Školskom knjigom zbog jezičnih nebuloza u udžbeniku za 3. razred, šeprtljavo su se izmotavali svojim objašnjenjima ). U gimnaziji je donekle lakše jer je sin već sam naučio procijeniti koji udžbenik mu je koristan, a koji nije, a i zapravo većinom uči iz materijala koje dobiju od profesora u razredu (što je apsurdno, jer proizlazi da ni sami profesori ne vjeruju udžbeniku koji su odabrali za upotrebu).
to je isto posebna priča, meni je svejedno, a djetetu je draže kad profesori daju svoje materijale, ali ponekad se pitam čemu se troše novci na te silne udžbenike
Pratim temu.
I ja otvaram udžbenike, najčešće iz matematike/fizike i hrvatskog jezika.
Kod matematike mi je u 1-4 razredu bolna točka bila "linijski" način rješavanja zadataka, kojeg smo kao sivonje kod kuće ispravljali sa djecom.
Obično bi ostavili par crta za riješiti zadatak, i tako bi prisilili djecu da umjesto sa potpisivanjem jedne ispod druge računske operacije redaju jednu iza druge.
Problem teških školskih torba u OŠ nitko više ne spominje ovih dana ... bar ne u medijima.
A mislim da je još uvijek aktualana.
Slažem se, mogla bi se otvoriti tema o udžbenicima... Ja bih sad mogla reći "bilo pa prošlo", jer moja djeca su završila srednju školu, ali još se dobro sjećam kako su se snalazili s udžbenicima, a bilo je stvarno svega... Ja sam često bila ljuta na svoju djecu što su učili iz bilježnica, ali kad čovjek pogleda udžbenik - često nije bilo bolje varijante nego učiti iz materijala koji su dobiveni u školi.
Poznata mi je ova praksa učenja iz materijala dobivenih u školi. Osim nekvalitete udžbenika, još je jedan razlog za to: udžbenike na kraju škg treba vratiti, a za gradivo koje se nadograđuje (npr. matematika, fizika, kemija) često učenicima dobro dođe da imaju gdje zaviriti i ponoviti gradivo ranijih godina. Eto, ljudi su se snašli kako su znali, ali da je idealno - nije. Koliko sam samo para dala za dodatne udžbenike (blaženi Element) koji su ostali doma, bolje da ni ne promišljam i pitam se čemu onda lokalna samouprava plaća enormne cifre za udžbenike ako oni nisu od koristi...
Posljednje uređivanje od Peterlin : 10.09.2021. at 13:08
Moja isto neke udžbenike u srednjoj uopće ne koristi. Dobiju isprintano, a ona šlampava to pogubi
Isto ovako. Prekjučer sam nostalgično prelistala udžbenik iz francuskog koji sam nekad davno ja učila u školi i baš ga volim (i ne znam dobro nažalost) a moja ga je kćer sad u srednjoj odabrala za drugi jezik. Pa sam požalila. Što sam prolistala udžbenik, jel.Orange potpisujem sve. Ja od muke više ne otvaram udžbenike jer sa svojim komentarima ne djelujem baš poticajno na djecu.
Ali treba se sjetiti fotkati PRIJE nego što izgubi
Treba se organizirati kako joj paše. Ja bih joj savjetovala da fotka sve odmah i frkne na neki dropbox ili cloud, pa ima dostupno u bilo kojem trenutku. Možda netko od njenih pajdaša već ima tako organizirano.
Moji dečki su imali (i još uvijek imaju) foldere po predmetima, jer se inače u moru Whatsapp poruka i drugog materijala lako izgubi bitno. U svakom predmetu su dva podfoldera - službeni dokumenti i oni drugi, hehehe npr. riješeni zadaci, ispitni primjeri i drugo. Zlata vrijedi. Danas je praktički sve dostupno, ali je muka ako ne znaš kamo si to pospremila. To je isto kao da izgubiš papir.
Ne bi čovjek vjerovao koje su lateralne koristi od tih navika - moj stariji tako organizira i arhivira video građu za jedan filmski festival. Od muke je u srednjoj školi naučio upravljati hrpama podataka, pa je to iskoristio. Mlađi sin je sličan pristup primijenio lani kad su digitalizirali arhivu radioamaterskog saveza. Nije to nuklearna fizika, ali treba biti praktičan. Kad stekneš naviku, ide lakše... Kamo sreće da sam i ja tako organizirana, hehehe... Trudim se, ali još ovisim o papirima. Nisam dijete 21.stoljeća
Posljednje uređivanje od Peterlin : 10.09.2021. at 15:09
Nije mi jasno čemu potreba (osim da se namiri izdavačke kuće) za toliko materijala po predmetu ... udžbenik iz matematike je prve 4 godine radni materijal (piše se po njemu) - pored radne, zbirke, nastavnih listića, ... a što je najbolje, skoro pa iste informacije i zadatci u većini tih materijala.
Slažem se, sa blokovima sati se reducira potreba za brojem knjiga.
Sad kad gledam, čini mi se da je više knjiga u OŠ, nego u srednjoj. Kod starijeg (1. razred gimnazije) su radne bilježnice samo kod biologije i hrvatskog, ostatak predmeta samo udžbenici.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrva...stava-15101718
Ni na jesenskom roku se medicina nije popunila.
Doznajemo: Zbog inflacije superodlikaša mijenjaju se propisi za upise, ali Ministarstvo ne planira riješiti ključan problem | Telegram.hr
Najava promjene pravilnika o upisima u srednje škole, baš me zanima što će sad smisliti.
Sad mi cijela ovojesenska sapunica o superodlikašima u medijima, koja je krenula kad se dijete one novinarke nije uspjelo upisati u gimnaziju djeluje kao uvertira za promjenu pripisa za upise.
(btw. SAD će mijenjati propise za upise ove godine ?!)
Inače moram priznati da mi nikako nije jasna ideja o ukidanju općeg uspjeha.
Ne, SAD će razmišljati o promjeni propisa za sljedeću godinu a kako to sve kod nas sporo ide, nisu prerano ni počeli.
Ideja ukidanja općeg uspjeha je ta da prosječna ocjena općeg uspjeha sama po sebi ne govori ništa o jačim i slabijim stranama učenika i njegovim sklonostima. Nego bi trebalo gledati prvenstveno ocjene iz predmeta potrebnih za neku školu. U teoriji zvuči tako, u praksi, kod gimnazija (koje su najtraženije), to će se i opet svesti na ocjene iz praktički svih predmeta.
Zanimljiv je bio članak Jurice Pavičića prošlu subotu na tu temu, ako tko može, neka pročita (nije dostupan online).
Razumijem ja što je ideja, ali u današnjim okolnostima fokusiranosti na upise u srednje škole, zar to ne bi moglo dovesti do toga da djeca totalno ignoriraju predmete koji im nisu "potrebni" za srednju.
Do nečega će dovesti, to je sigurno. Zato i kažem da me zanima što će smisliti u tom novom prijedlogu pravilnika.
Mnoga djeca odavno ignoriraju 'odgojne' predmete...
Najava promjena pravilnika za upise:
Jutarnji list - Ministarstvo odlučilo doskočiti inflaciji superodlikaša: ‘Tona‘ petica iz osnovne više neće biti glavni adut
Naslov je iritantno bombastičan ("tona petica", "superodlikaši" ), a članak zapravo najavljuje sitne promjene, i to ne za sljedeću godinu, nego tek za upise 2023. Nemam dojam da im se žuri
U svakom slučaju, treba pratiti kad se prijedlog pravilnika nađe u javnoj raspravi, pa svatko može dati svoj doprinos.
Dosla reci da je Potomak superzadovoljan XIII. gimnazijom, odusevljen profama iz matematike i fizike i da je Marija (mislim da njen sin ide tamo i negdje pred xy stranica je opisala skolu) bila skroz u pravu.
I moji dojmovi su skroz pozitivni, jedna simpatična normalna gimnazijica sa sve u svemu dobrim i entuzijastičnim profama.
Pa ako netko razmišlja - thumbs up od mene.
I Peterlin je dobro rekla - kad se jednom upisu, kao da niti jedan drugi izbor nije ni postojao. Budu zadovoljni.
Posljednje uređivanje od Yuria : 01.10.2021. at 09:37
Traje li kod vaše djece u SŠ sat 40 ili 45 minuta? Očito nije propisano već kako tko hoće.
Kod nas je 45', zato i pitam jer sam čula da je u drugim školama 40'. Valjda je ostavljeno na volju ravnateljima.
Sjećam li se dobro da tvoja kći ide u priv. gimnaziju? Onda vjerojatno nema smjene. Naime, koliko mi se čini, razlog za satove od 40 minuta je da se djeca iz različitih smjena ne miješaju + da postoji vremenski razmak u kojem se škola dezinficira.
Da, nema smjena. Aaaa, nije mi to palo na pamet, zvuči logično.
To su u Zagrebu uveli ne toliko zbog korone, koliko zbog potresa. Ne mogu kako tko hoće, nego moraju tražiti od Ministarstva dozvolu za to, ako imaju objektivne razloge.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/...u/2299184.aspx
https://www.srednja.hr/novosti/u-nek...o-skracivanje/
Imamo li tu koga iz III: gimnazije, Kušlanove? Razmišljamo o njoj za mlađega, opći smjer, preporučena nam je a dosta nam je daleko (ca sat vremena tramvajem), pa čisto da čujem iskustva i vidim isplati li se potegnuti toliko....
Nemate neku bližu opću gimnaziju?
Znam da je u III. jako popularan prirodoslovno-matematički smjer jer tih smjerova, vidljivo je već godinama, općenito ima malo i brzo se popune. Ali općih gimnazija ima dosta po gradu i na raznim lokacijama, većinom su sve kvalitetne, pa ne znam po čemu bi baš III. bila posebna, a kažeš da vam je daleko.
Nemam direktnog iskustva, jer moja djeca su išla u druge škole, ali ta gimnazija nam je u kvartu i dosta kolega i kolegica mojih sinova se upisalo tamo. Nisam čula ništa dramatično, uglavnom su svi upisali studije koje su htjeli, a ima tu svega - od tehničkih fakulteta do prava i medicine.
Nadam se da će se javiti netko s konkretnim iskustvom, ali da mene pitaš, razmotri i bliže opcije. Dugo putovanje javnim prijevozom (pogotovo u uvjetima korone, zimi i svakako) meni bi bilo značajan eliminacijski faktor.
Sad vidim da je tanja_b napisala to isto.
Iz vlastitog iskustva (nema veze s konkretnom školom, nego s logistikom i udaljenošću): odličan uspjeh mog mlađeg sina u srednjoj školi velikim dijelom je uvjetovan činjenicom da mu je srednja škola bila udaljena 5 minuta pješice, pa je imao dovoljno vremena za spavanje, učenje i dokolicu, umjesto da sate provodi u javnom prijevozu.
Angie, skroz se slažem s tanjom_b i Peterlin. Škola je dobra ali ne vidim neki valjan razlog zašto putovati toliko do nje ako postoji puno bliža slična. Drugo je kad dijete zapili da hoće baš neku konkretnu školu i nijednu drugu, onda ga pustiš. Ili kad se dogodi potres ps umjesto u nedaleku školu ide na drugi kraj rada, ali to je pak viśa sila.
Došla sam na ovu temu, vrlo čitanu u vrijeme u koje nam je trebala (na čemu sam jako zahvalna svima koji su nam svojim savjetima i iskustvima pomogli), staviti link na govor dekana FER-a Gordana Gledeca, održan jučer, na dan kad je Fakultet elektrotehnike i računarstva obilježio svoj dan. Preporučam svima zainteresiranima da ga poslušaju, ima video u članku. Odavno nisam čula ovako jasno i glasno detektiranje problema, a posebno me je razgalilo (hvala Jelena još jednom na "razgalilo" ) dodavanje slova A ( za umjetnost, humanističke itd. znanosti) u STEM, pa imamo STEAM kao novu paradigmu https://theconversation.com/explaine...nd-steam-95713
"Zatim se osvrnuo na hrvatski obrazovni sustav koji stvara buduće znanstvenike i adresirao mega-problem tzv. superodlikaša. “Hrvatska bi po broju učenika koji su završili osmi razred osnovne škole s ocjenom 5,00 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca”, primijetio je Gledec i kazao kako je takva poruka za učenike izrazito loša na nekoliko razina.
“Kažnjava se svaki, pa i najmanji neuspjeh, i djeci se od ranih nogu šalje poruka da je neuspjeh nešto što treba najoštrije kazniti. Već ih samo jedna zaključena četvorka može onemogućiti u upisu željene srednje škole! Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrim ni u čemu i onemogućit će im prepoznavanje onoga u čemu su dobri i za što su nadareni”, istaknuo je. Zapitao se i kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik superodlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima.
To, dodao je, pokazuje da obrazovni sustav nužno treba mijenjati. “Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjene, treba proći dvanaest godina– osam razreda osnovne i četiri srednje škole, a to su tri izborna ciklusa, za vrijeme kojih će barem jednom doći do promjene vlasti, zaustavljanja reforme i pokretanja nove, s jednakim – nikakvim šansama za uspjeh. Još će mnoge generacije biti žrtve ovakvog sustava, sve dok netko ne shvati da je obrazovanje, kao i obrana, nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus”, rekao je dekan u prepunoj FER-ovoj dvorani Auditorium Maximum.
I naravno da sam zabpravila staviti link na članak
evo https://www.telegram.hr/politika-kri...vatska-izvuce/