nisam išla za tim da mjerkam u dan, ali škola staje sredinom lipnja, a počinje nerijetko drugi tjedan rujna.
 |
|||
|
|
|||
nisam išla za tim da mjerkam u dan, ali škola staje sredinom lipnja, a počinje nerijetko drugi tjedan rujna.
Ovo s turbo pogonom je bilo naše ružno iskustvo iz nižih razreda mlađeg sina - kroz godinu se s gradivom kaska i kasni, a onda u zadnjih mjesec dana navrat nanos sve nagurano da se stigne plan - gradivo se obrađuje bez ponavljanja, uslijede testovi i provjere, ali nije "sjelo". Moje dijete i cijeli njegov razred i danas u 7. razredu osjećaju posljedice takvog nedovoljno utvrđenog gradiva. Tri ljetna mjeseca nerijetko smo morali koristiti za "homeschooling".vertex prvotno napisa
Istina. Ovdje se raspravlja trebaju li ljetni praznici trajati 2 ili 3 mjeseca, a zapravo to i nije toliko bitna stavka.šalu na stranu, al' ja se ne sjećam kad je to ljetni odmor trajao 3 mjeseca...
Ako već govorimo o raspodjeli praznika kroz godinu, meni se čini da je jedan od većih problema nesrazmjer u trajanju prvog i drugog polugodišta. Prvo polugodište traje kraće od 4 mjeseca, a drugo, uz kratke proljetne praznike, traje 5 mjeseci i zato i nastupa zamor kod djece već negdje u svibnju. Nekako mi se činilo da je bilo bolje kad su nekad zimski praznici bili u drugoj polovici siječnja. A opet, možda je to samo optimizam sjećanja na vlastito djetinjstvo
Na temu ljetnog ljenčarenja, gledajući svoje dijete, mislim da je za njega previše kontinuiranog "ljenčarenja" kontraproduktivno. Naročito otkako više nije prvašić, a nije ni za biti sam doma cijeli dan. Provede on dan kod bake, ali to se svodi na cjelodnevno gledanje televizije, s čim se nikako ne slažem. A baka više i nije pravo društvo za 9- ili 10-godišnjaka. Vršnjaci obično nestanu s igrališta sa zadnjim danom škole, tako da su na kraju ljetne radionice ili kampovi najbolji izbor. A sve to košta, nije uvijek lako dostupno, itd.
Prošle godine je trajao tri mjeseca, šta ne?
Ja se slažem da je dva mjeseca isto dugo.
Ali gdje biste vi ubacili dodatna četiri tjedna praznika tokom godine? Tri tjedna zimskih, neka budu recimo puna dva tjedna proljetnih. Tu smo iskoristli tjedan, tjedan i po letnog "viška". Nekako mi ne treba više. Jesenski mi se čine nepotrebni.
Peterlin, često pišeš o tom razedu u kojem je izgleda dosta toga pošlo krivo.
Međutim, moram primijetiti da su oni zapravo cijelu godinu ljenčarili, a zadnjih mjesec dana bili u turbo pogonu. To je naopako, ali nikakvo kraće ili dulje trajanje praznika ne bi riješilo te vaše probleme, oni su očito druge vrste.
Posljednje uređivanje od vertex : 23.03.2015. at 11:42
u svakom slučaju, moje je mišljenje da je to puno previše ljenčarenja (protiv kojeg nemam apsolutno ništa protiv!) u komadu i pozdravit ću eventualne promjene po tom pitanju.
osim toga, nevažno, ali netko je gore rekao da bi se kratki odmori koristili za poneke školske obaveze, učenje onoga što zapinje, vježbanje instrumenta.
ok, ali to ipak nije škola.
i ne vidim preveliku manu u tome.
ako je to potreba vidim rasterećenje i smanjenje eventualnog stresa.
Dva mjeseca je dugo, ali tri mjeseca je duže, ne razumijem pitanje
I ja više volim biti na godišnjem tri tjedna nego dva tjedna.
Osim toga, radi se i o datumima, da škola traje do 1.7. , to mi se zaista čini strašno.
Ovaj tjedan u devetom više manje, OK je i kad počne prvi tjedan, možda i bolje pa da je tih pet dana raspoređeno kroz godinu.
Ovo što tanja kaže sa prvim i drugim polugodištem je isto istina, možda bi bilo bolje da djeca imaju božićne praznike, pa onda zimske kasnije.
a važno je ucrvati seDva mjeseca je dugo, ali tri mjeseca je duže, ne razumijem pitanje
Recimo da se praznici skrate za dva tjedna...
Dva tjedna je deset radnih dana. Nek je prosječno pet sati dnevno, to bi bilo 50 sati. Ako se tih 50 sati rasporedi kroz dane, dnevno opterećenje bi moglo biti manje. A to puno znači, pogotovo za djecu koja imaju i druge obveze osim škole (treninzi, jezici, glazbena škola). Ovako, uz tri prazna mjeseca, moja djeca često imaju dnevno opterećenje od 8 sati, ponekad i više.
Ne bih puno zadirala u praznike. Moglo bi se samo početi odmah u rujnu i završiti sredinom ili u drugoj polovici lipnja, pa da praznici traju 2 i pol, a ne 3 mjeseca.
Što se tiče neuravnotežene razdiobe polugodišta, toga su svjesni i oni koji su pisali plan, ali su napravili gore sr*nje nego prije - budući da je prvo polugodište znatno kraće od drugog, ukinuli su ocjene na polugodištu.
A što bi se dalo učiniti? Jednostavno, umjesto na polugodišta, podijeliti škg na trimestre - pa da djeca dobiju ispis ocjena (ili zaključnih ili kako god) nakon prvog trimestra (pa slijede zimski praznici), pa nakon drugog trimestra (slijede proljetni praznici) pa na kraju školske godine.
Eto.
Nije nešto super pametno, ali vjerujem da bi se dalo relativno lako organizirati. Praznici bi još uvijek ostali doooovoljno dugački, a gradivo i opterećenje bi se vjerojatno moglo bolje rasporediti.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 23.03.2015. at 11:47
Pa jest, baš je važno ucrvati se. Točno tako. Kao što rekoh, pitajmo djecu je li njima previše ljenčarenja. Mojoj nije, njem+nim prijateljicama nije. Nisam čula od nekog djeteta da jedva čeka početak škole.
ajoj, pa ne pita se djecu baš sve. neki od njih u školu ne bi ni išli da ih se pita.Pa jest, baš je važno ucrvati se. Točno tako. Kao što rekoh, pitajmo djecu je li njima previše ljenčarenja
a onda kada dočekaju praznike koji beskonačno traju, pa se u jesen treba vratiti u školske klupe, još im je mučnije.
Turbo pogon kroz godinu je kad moj srednjoškolac svaki dan odlazi od doma u 7h i vraća se najranije u 14.40 (osim jendog dana u tjednu). Pojede ručak, eventualno odspava 1 sat, uči, piše zadaće i navečer svaki dan ide na trening.
Isto tako, ali malo manje je opterećen šestaš koji dva puta tjedno ima izborni predmet u drugom turnusu pa je praktički cijeli dan u školi. Ostale dane učenje, pisanje zadaće, treninzi.
Svaki tjedan imaju po nekoliko testova i ispitivanje.
Znači djeca imaju tempo praktički kao mi odrasli koji radimo, s tim da ja kad dođem doma više ne mislim o poslu, a oni još moraju učiti, čitati lektiru, raditi plakate....
I, Mima, ne kužim što znači ucrvati se i da je to nešto super.
Ja mislim da je 2 mjeseca i više nego dosta za ljetni odmor pa i ucrvavanje.
Pa nije baš da se djeca ne vesele školi. Mnoga se otvoreno vesele, a neka druga se prave da im je krivo, ali im je zapravo drago.
Mislim da je djeci koja nemaju klapu s kojom provode vrijeme (recimo jer je klapa kod bake, na moru li gdje već) tri mjeseca stvarno dugo. A nije takvih baš zanemariv broj.
Imam dobre prijatelje u Austriji koja se isto ovdje spominjala - oni i za svoju veliku škloarku imaju dobro organizirano provođenje praznika u okviru škole (ali nije produžetak škole, nego zabava).
Ovakva podjela nastavne godine, na trimestre, već je postojala, i to u šk. god. 1992/93. Samo te godine. Nakon toga se od takve podjele odustalo, ne znam više zašto.
Posljednje uređivanje od tanja_b : 23.03.2015. at 12:06
to bi bilo dobro. božićni tjedan dana i onda koncem siječnja ili u veljači pravi zimski prazniciDva mjeseca je dugo, ali tri mjeseca je duže, ne razumijem pitanje
I ja više volim biti na godišnjem tri tjedna nego dva tjedna.
Osim toga, radi se i o datumima, da škola traje do 1.7. , to mi se zaista čini strašno.
Ovaj tjedan u devetom više manje, OK je i kad počne prvi tjedan, možda i bolje pa da je tih pet dana raspoređeno kroz godinu.
Ovo što tanja kaže sa prvim i drugim polugodištem je isto istina, možda bi bilo bolje da djeca imaju božićne praznike, pa onda zimske kasnije.
meni se ovo više čini kao problem neorganiziranosti nastavnika, jer kod nas nije tako. mališa ima odlično raspoređeno gradivo i lani i preklani su do 1.6 imali sve potrebne testove odrađene i ocjene. u lipnju su bili free od bilo kakvih ispitivanja (a tako je i učiteljičina prošla generacija imala)
a što da ti kažem davorka kad i sama pišeš da ti djeca imaju izvanredne obaveze kao što su svakodnevni treninzi, izborni predmeti itd.
pa nek ne idu na izborne predmete, na primjer, ako im je previše naporno.
Ucrvati se znači ljenčariti, udrit' brigu na veselje, ne znati koji je dan u tjednu, čitati stare stripove, lakirati nokte i imati sve vrijeme na svijetu.
A što se tiče 2 ili 3 mjeseca - možda je dva mjeseca i dosta. ali škola nakon 15.6. - to mi je potpuno neprihvatljivo.
ako ne zabadam previše, zašto?
mislim, ako postoji neki objektivni razlog, ne nešto što se tiče samo tvoje obitelji osobno.
Zašto? Vruće je, ljeto je, to je vrijeme kad se ne ide u školu.
Btw. imaš li ti neki razlog radi kojeg bi škola trebala biti do 1.7. ? Osim da se djeca ne ucrvaju?
vruće je i u 5. mjesecu, također i u 9.
može biti hladno i kišno u 7. kao prošle godine.
ali šta to uopće ima veze sa školom?
da, imam. godišnji odmor se može prerasporediti korisnije.
Meni se čini da je i tri mjeseca praznika malo. I kao bivšoj učenici i kao mami. Vjerujem da je veliki problem čuvanja djece, pogoto onih malenih, i da je velik problem prenatrpanost gradivom, ali nekako ti problemi nemaju puno veze s problemom praznika. Ne vidim zašto bi osmogodišnjaku tri mjeseca bez školske strukture bila previše. Djeca imaju toliko posla i bez škole. Ono, koliko igara treba dijete odigrati dok odraste? Ne vidim tu neku mjeru... niti potrebu za istom. A i iskreni sam pobornik dokolice, vjerujem da se tek u sobodnom vremenu raste i ostvaruje. Ako je djetetu dosadno, pa neka mu bude dosadno. Nekad nam treba biti dosadno kako bismo se sami naučili zabaviti. Ne mislim da je zdravo da svo vrijeme bude izvana strukturirano.
Izborni predmeti su kod nas informatika, njemački i vjeronauk.
Ako ne ide na informatiku onda je oprosti "nepismen" , ako ne ide na vjeronauk onda mu se osporava odlazak na krizmu, a drugi strani jezik ne želim uopće komentirati.
Pa ti sada vidi....
Svašta može biti, ali karakteristike podneblja se određuju kroz duži vremenski period (PiD, 3. razred OŠ), a u našem podneblju obično je vruće u 6. mjesecu.
Veze ima tako što je po vrućini djeci u školi vruće, recimo moja kći dolazi kući mokre kose.
A sad korisnije - korisnije za koga? Ja recimo mislim da je za djecu najkorisnije ljenčarenje.
evo, tangerina je nešto malo pisala u vezi te preraspodjele:
a što se tiče učinkovitosti odmora, za djecu i za odrasle psihološka istraživanja su pokazala da je najbolji odmor od 3 tjedna, jer tek treći tjedan se zaista odmaramo, tako da bi recimo dva-tri tjedna iz ona tri mjeseca vjerojatno bila učinkovitija nelijepljena na zimske i proljetne praznike
Pa, dobro dijete ide na informatiku, drugi strani jezik i sad je prezaposleno... Mislim stvarno nije... Meni se to ne čini tako crnim.
moja ljeti, kad se subotom vraćamo s placa, isto ima mokru kosu. to je jednostavno tako.
ajoj, pa nije crno, dabome da nije.
možda je samo malo crno. eto moja danas otišla na tu izbornu u 9:15, a vratit će se doma u 12:40.
onda će ponovno krenut u školu u 13:30, a doći će doma u 19:30.
Ali škole u kojima nema klime, i koje su okrenute suncu u pojedinim učionicama razvijaju temp od 41 stupanj. Vjerujete li stvarno da to ne utječe na obrazovni proces?
a usporedbe, majko moja. Pa u školi po toj vrućini djeca trebaju biti koncentrirana, učiti, pamiti, pisati testove, to su nehumani uvjeti za rad za malu djecu. Za birati mrkvu ne treba ne znam kakva koncentracija.
pa vjerujem da i na tome treba poraditi.
isto tako vjerujem da će se naći roditelji koji ne žele da su im djeca u klimatiziranom jer su boležljiva.
nije mi do tjeranja maka na konac, ali jednako je vruće i 8. 6. kao i 28. 6. - ako je do vrućine.
pa čekaj, ti si spomenula mokru kosu, šta ne?
Koliko je to onda sati izborne? Tako je svaki dan? Ako je, ja bih bez pardona odustala od nečeg. Ako nije, pa neće jedan dan u tjednu ili dva, pokosit dijete.
Problem zbrinjavanja djece kad razmišljam o dužini praznika, za mene je tek na trećem mjestu, iako sam posijedila od dežurstava, kombinacija, suza, strahova od ostajanja samih kod kuće, odvojenih godišnjih odmora od supruga samo da djeca budu duže zbrinuta itd.
No, smatram da je glavni problem velika opterećenost tijekom školske godine. 2,5 mjeseca nastave bez pauze je iznimno naporno. Možda onim roditeljima koji imaju djecu koja praktički ne uče, nego sve svladaju na satu, to nije problem, ili pak onima kojim je svejedno koje ocjene djeca imaju. Ali ima djece koja moraju uložiti dodatan napor da bi svladala gradivo, samo za bilo kakvu pozitivnu ocjenu. To je konstantan, neprekinut, vrlo zahtjevan i naporan rad tijekom godine i onda 3 mjeseca ništa.
Moja djeca, za sada nemaju problema s učenjem, i tijekom ljeta ponove gradivo „na terenu“, vježba se matematika i sl. – dakle kod mene nema „mozak na pašu“.
8 tjedana ljetnog odmora je i više nego pristojan i dug odmor za ljenčarenje, odmaranje.
Nedostaje pauza tijekom godine – produženi vikendi ili tjedan dana jesenskih i dodatnih proljetnih praznika bi svima dobro došlo.
I btw. U našoj školi se vrlo rijetko spajaju vikendi s neradnim danima. Ni to nije regulirano pravilnikom za sve, nego je školama dano na izbor ...
I mislim da bismo se trebali odmaknuiti od idealiziranja praznika, uspoređujući ih s vlastitima od prije 20, 30 ili 40 godina. Vremena su bila drugačija, djeca su se znala zabavljati, društvo se okupljalo vani, išlo se na selo i sl. Danas, djeca su sama sa sobom, pa čak i ona koja odu na selo (ako imaju sreće pa imaju tamo bake ili djedove) jer su za računalima, zaboravljene su igre, skakanje po livadi, gackanje u obližnjem potoku... One koji su uz more, samo im možemo zavidjeti jer je more još uvijek privlačno i zabavno. Ujedno, razlika je između dječaka i djevojčica, i razlika je u dobi. Do 10-11 godina još se znaju zabaviti, ali stariji to je već malo teže.
Naravno da je jednako vruće i zato ja mislim da bi praznici trebali biti dulji od tri mjeseca. To su djeca, oni valjda nemaju kvotu koju moraju ispunit... Bitnije je naučit ih kako učit nego slat u školu. Prosječno dijete nakon tri tjedna nerada počinje samo učit ono što ga zanima... Radi na nečemu... Razvija neki vlastiti curriculum po kojem provodi ljeto.
AM, pa jedno je ić na pjacu, a drugo je sjedit u klupi na +35. sori, al to nije isto. kako možeš biti skoncentriran na išta kad je +35 i znojiš se?
maksimum maksimuma na koji dopuštam skraćivanje je od 20.06. do 04.09.
pa u kojoj školi uopće postoje klime?
i ne mogu uopće zamisliti školarce na hvaru kako idu u školu 30.06., a hvar im krcat turistima.
Ako djeca imaju osam sati u školi kako ljudi pišu da bude u višim razredima, onda je očito da treba rasteretiti satnicu, jer to svakako nije normalno, a ne skraćivati praznike.
Ako je djeci naporno ići na izbornu, onda stvarno ne znam što reći nego da ne idu na izbornu, koliko god bogohulno nekome zvučalo da mu dijete ne ide na drugi strani jezik.
Razmislite o tome, ili pak provjerite, koliko uopće tog jezika vam je dijete naučilo u školi, ili što je učilo na toj izbornoj informatici, pa se zapitajte isplati li se taj uloženi trud. Ne mora se sve u životu naučiti baš sa 12 ili 14 godina.
Evo ovo gore što je vertex napisala da imaju djeca u Austriji, to je nešto što se meni silno sviđa - sadržaji u školi preko ljeta, besplatni i dobrovoljni naravno.
Recimo, informatička radionica preko ljetnih praznika. Kratki tečajevi jezika, a sve zabavno.
Da ilustriram koliko je vruće u školi.
to što nama, nekima, izgleda da se ne znaju zabavljati, ne znači da se doista ne znaju zabavljati.
ja pak mislim da bi se trebali maknuti od idealiziranja vlastitog djetinjstva i ideja da su današnja djeca za nešto zakinuta.
da pitamo svoje roditelje, vjerujem da bi se iste rasprave u dlaku vodile - predugi ljetni praznici i djeca koja se ne znaju zabavljati.
Problem je dakle u programu koji nije prilagođen sposobnostima djece i nikakva preraspodjela praznika ne može učinit čudo. U našim školama djeca i dalje uče puno nepotrebnih stvari, ali nauče 10% toga, tako da na kraju imaju manje znanja od djece koja su radila po nezahtjevnijem programu. Svi koji misle da se raspodjelom sati ili praznika može postić da svi petnaestogodišnjaci uspješno rješavaju logaritamske nejednadžbe crtajući parabole griješe. To ne mogu svi, i ne moraju i suludo je što tjeramo sve gimnazijalce da to rade... A na kraju školovanja djeca ne znaju je li veći korijen iz 2 ili jedna polovina.
mislim da ne bi
Mi smo imali jedva vremena doći kući pojesti, ili bismo se najeli nečega u prolazu iz tuđeg vrta ili šumskih plodova.
Moji nemaju te mogućnosti, prilike, mjesto, društvo za to ...
Veliki grad je veliki grad. Koliko nudi mogućnosti, toliko i zakida za mnogo toga.
Ali to nije bit skraćivanja praznika ...
slažem se s tobom oko količine programa, ali s ovim citiranim se ne slažem.
Mislim da bi raspodjela učinila barem mali pomak na bolje.
Ne bi se "trčalo" kroz gradivo, nego bi gradivo "sjelo" i ostalo tamo gdje mora biti.
Pa čuj, ovisi tko smo "mi". Ja sam živjela u velikom gradu u kojem se nismo hranili šumskim plodovima, i praznike sam uglavnom provodila u kući dok mi roditelji nisu imali godišnji, kad smo išli na more.
Moje dijete danas svakako zabavnije provodi praznike nego ja nekada.
Ja odrasla u velikom gradu prije 2o godina i gle čuda nisam brala jagode, ali sam imala dvije drage prijateljice. I družile smo se po stanovima, često sam bila sama, čitala, buljila u tv, pjevala pred ogledalom, bavila se kriptologijom, išla u knjižnicu... I bilo mi je diiivno i ne vidim baš nikakvu razliku između svojih i današnjih praznika u gradu.
Gle, isti broj sati znači isti broj sati.Ako imam sat za ponavljanje, onda ga imam sutra ili sljedeći tjedan. Ako nemam sat za ponavljanje, onda ga nemam. Jedino da se poveća satnica, a to znači da su djeca opet u školi sedam sati dnevno, samo mjesec dana dulje.
pa radi se o tome da su djeca nekada, bez prevelike roditeljske asistencije i pustog financiranja imali mogućnost bolje se zabaviti.
možda im je bilo lakše i samo utoliko što nisu znali za bolje? ali to nije grijeh današnje djece.
Ma kako su to djeca nekad imala prilike za bolju zabavu nego danas. Mislim, ja bi jadna pratila one meksičke sapunice, a danas većina može na netu skinut seriju koj ih stvarno zanima. Prijetelje sam morala zvat od susjede, a danas su umreženi stalno. Za napravit pokuse bojanja crvenim kupusom, morala sam mamu molit da kupi kupus, danas u svakoj samoposluzi ima svježi avokado, a kamoline obični kupus.
ako ptaš mene, ima nastavak: bez prevelike roditeljske asistencije i pustog financiranja.
a ovo drugo čime argumentiraš osobno ću se na to prije naježiti od nelagode nego zapljeskati.
Ne znam odakle to da se djeca ne znaju zabavljati? Moja bome znaju. Igraju nogomet, košarku, badminton, voze bicikle, role, imaju društvo i doma i kod obiju baka i djedova koji su u manjim gradovima (ne na selu) gdje su opet puno vani.
Da, imaju i mobitele i plejku i laptop i dio zabave otpada i na tehnologiju, no to je sadašnjost i opet ne vidim zašto je loše. Meni je baš fora kad se moj sin dogovori sa frendom koji živi na drugom kraju grada pa igraju nogomet na plejki ili voze utrke jedan protiv drugog, a svatko u svom stanu.Tehnologija povezuje, ne razdvaja nužno, educira, ne zatupljuje. Stvar je pristupa, odabira sadržaja i utrošenog vremena, naravno.
Što se tiče opterećenosti djece, možda je problem u meni no ja zaista nemam dojam da su toliko strašno opterećeni. Ok, moji su možda još relativno mali, drugi i šesti razred, no uz školske osnovne i izborne predmete svako trenira još dva sporta, često imaju razne utakmice i turnire vikendom i nema dojam da im je to neki strašan napor. Opet ostane vremena za druženje, gledanje tv-a i ne radenje ništa.
ni ja, da ti pravo kažem
Okej, svi gledamo na zabavu iz svoje prespektive ili iz perspektive vlastitog djeteta, tako da možemo tako unedogled kome je super, a kome nije super na praznicima.
Mojima je super, i možda da ih pitam oni bi izjavili da bi voljeli da praznici traju 6 mjeseci, ali ja kao roditelj smatram da je Hrvatska imala dovoljno vremena pokupiti najbolje europske i svjetske prakse, na osnovu mora istraživanja, i uvesti neke pomake nabolje.
Nažalost, sve ide sporo i mislim da su naša djeca zakinuta na mnogim poljima. Od ogromnih nejednakosti u osnovnoj opremljenosti škola (npr. neki dan sam prošla pokraj nove OŠ u Vrbanima - plakalo mi se... razlika je ogromna između te škole i škole u koju moja djeca idu, a ne mogu niti zamisliti kakva je razlika između te škole i škola u nekim drugim mjestima...), programa koji su postojali pa su na kraju ukinuti (učenje stranih jezika tijekom ljeta, vikendom u dvorane...) i sl.
Posljednje uređivanje od Vrijeska : 23.03.2015. at 13:17
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
