cjelovita kurikularna reforma

[pulinka]

Mislim da ne možeš predati nekome ništa na silu.
Da bi dijete doživljavalo nešto važnim i bitnim i željelo biti uspješnim, mora imati i povratnu informaciju od okoline o tome, mora osjetiti da je to bitno i važno.
Ako okolinu nije briga, zašto bi njega bilo briga?
To je ono što sam pisala kad sam govorila da vlada stanje opće nebrige.
I sasvim sigurno se to osjeti u današnjem školstvu, samo što mislim da nije školstvo isključivo odgovorno što je to tako.

Ja ne znam jesam li razumljiva :misli: možda nisam dobro objasnila.
Možda da o'ladim malo.

Amin. Meni si razumljiva i slažem se potpuno.

Apropo kreativnosti, povezivanja i viška informacija, ne znam šta bih rekla.
Sa jedne strane, kreativna nastava je zabavnija, naravno, ali nije svaka "kreativnost" za svakoga. Izrezivanje brojeva od šljokičastog papira će možda nekome pomoći da ih nauči, a drugoga totalno pogubiti.

Povezivanje među predmetima, naravno, ali sa smislom. Trenutni trend kod nas je da se u deci razvija preduzetnički duh u školama, jer im to nedostaje. I sad je MM dobio zadatak da u svoj program iz biologije za osnovne škole i gimnazije ubaci nešto što bi povezalo biologiju i preduzetništvo. Da prostite, meni je to pro*seravanje.
Višak informacija - ne znam. Donekle, da. Ali, sa druge strane, određen broj informacija se prosto naprosto mora ZNATI, usvojiti, memorisati, kako hoćete, onako kako Evelina piše.
Eto ta glupa građa metilja- kome to treba, nikome. Do momenta kad shvatimo da deca ne prihvataju evoluciju. Jer je ne razumeju. Jer ne mogu da razumeju šta je evolutivna promena u građi tela kad nemaju pojma šta je građa tela. Niti razumeju šta su evolutivna prilagođavanja građe tela parazitskom načinu života, jer treba i to objasniti-šta je pojam parazit, kako živi parazit, kako se menja njegova građa tela, zašto je parazitizam evolutivna slepa grana itd., itd. A da bi se sve to razumelo, pa treba ipak nekako videti tu građu tela metilja... Pišem o biologiji, jer mi je to najbliže, ali verujem da se mogu naći paralele i za druge predmete.
Hoću reći, postoje stvari koje su višak, besmislene i opterećuju decu, ali određeni nivo znanja prosto naprosto mora ostati. Neki pojmovi se prosto moraju naučiti takvi kakvi su. Neke informacije se moraju usvojiti memorisanjem. Jer se neki pojmovi tako zovu jer se zovu tako, a ne nekako drugačije. I mislim da ne može biti nikakvog inter, čak ni intradisciplinarnog povezivanja znanja dok ne postoji određena baza informacija koju je dete već usvojilo.

[seni]

Već sam pisala o primjeru čitanja s razumijevanjem s kraja 1.r. OŠ kad dijete u čitanci ima tekstić o strahu i pitanja za odgovoriti. Jedan redak teksta glasi: "Gleda u mrak i osjeća da će zaplakati",
a pitanje koje se tog retka tiče (doslovno) glasi: "Kako se dijete osjeća?"
Učenik odgovara: "Dijete se osjeća prestrašeno."
Učitelj križa i nadopisuje očekivani odgovor: "Dijete osjeća da će zaplakati".

To me toliko bilo razljutilo da sam išla pitati za objašnjenje. Učitelj je ljubazno objasnio: "Od djece se u 1.r. ne očekuje da daju odgovore svojim riječima nego da u tekstu nađu odgovor i prepišu ga."

meni se od ovog dize kosa na glavi.
prvo: obadva odgovora su tocna.
drugo: ako hoces da dijete nade odgovor u tekstu, po onda i postavi pitanje tako:
pronadi u i podcrtaj u tekstu kako se dijete osjeca, te to prepisi u biljeznicu.

[sasa]

pa baš mi je nevjerovatno da se misli da ljudi koji zagovaraju kurikalrnu reformu žele da djeca manje znaju. skoro kao što mi je stvarno nevjerovatno da postoje ljudi koji smatraju trenutni školski sustav dobrim ili odličnim. mene je baš iritiralo što je znanje koje je moj sin dobivao u školi krnje i nepotpuno i slabo primjenjivo. to stvarno nema veze sa šljokicama.

[pulinka]

Ja kritikujem realizaciju promene, ne ideju promene kao takvu. Tj. menja se forma, a ne suština, bar kod nas i bar u biologiji.
Recimo, nema više latinskih naziva u OŠ u biologiji: da se deca ne opterećuju "viškom nepotrebnih informacija". Pa deca tek u srednjoj školi treba da čuju da je sperma u stvari ta semena tečnost, a da je konjuktivitis (koga su obavezni da nauče u osnovnoj školi kao najčešću bolest oka) ustvari dobio ime zato što se vežnjača zove konjuktiva itd., itd. Meni to ne doprinosi rasterećenju dece, nego njihovom dodatnom zbunjivanju.

[sirius]

Meni se mjenja kompletni koncept predmetne nastave.
Mislim da je ovaj nacin ( profesor-predmet-sat u rasporedu) zastario i sigurno moze bolje od toga.
Ali isto tako sam sigurna da se to nece promjeniti niti do vremena kad ce moja unucad ici u skolu.

[sasa]

Sa time se slazem pulinka, krivo sam te razumjela.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[pulinka]

Sa time se slazem pulinka, krivo sam te razumjela.


Sent from my iPhone using Tapatalk

U redu je .
Ja pratim promene kod nas i ne dopadaju mi se.
Ubacuju se novi predmeti, a deca su sve manje u stanju da savladaju i već postojeće.
Izbacuje se neko silno gradivo bez ikakvog koncepta kako i zašto, tj. lekcije se skraćuju bez smisla i ideje o konačnom rezultatu.
Insistira se na povezivanju gradiva - ali kako će se povezati ako su iz nekih predmeta izbačene upravo stvari koje bi ih povezale sa drugim disciplinama? Itd,itd.

[angelina1505]

pa baš mi je nevjerovatno da se misli da ljudi koji zagovaraju kurikalrnu reformu žele da djeca manje znaju. skoro kao što mi je stvarno nevjerovatno da postoje ljudi koji smatraju trenutni školski sustav dobrim ili odličnim. mene je baš iritiralo što je znanje koje je moj sin dobivao u školi krnje i nepotpuno i slabo primjenjivo. to stvarno nema veze sa šljokicama.

Sasa, a šta ti sin ne ide vise u školu?

A ja ne znam sto bih rekla, ne osjećam nezadovoljstvo na kraju osnovne, mislim da ide u dosta dobru školu. Ne moram ništa raditi niti otvaram udžbenike da bih znala kakvo je gradivo i kakav je udžbenik. U odnosu na moje osnovno školovanje primjećujem jako puno prezentacija, timskih radova... Naravno, profesori specijalne khm naravi, sa specijalnim zahtjevima. postoje uvijek.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[ina33]

Ja se isto ne borim da zna manje, nego suprotno. Sumnjam npr da ce djeca bit zbunjena da konjunktivitis tek kasnije povezu sa spojnicom. Ja sam bila klasicni streber, povijest sam mogla lit ko iz vrca, nakon dobivene petice delete. Ja znam manje od nekog tko je tri imao, neke osnovne godine ne znam, kosturi mi fale, ne mogu razlucit jel zbog strebetanja podataka il zasto. Sumnjam da za razumijevanje evolucije moraju znat detaljnu gradju nekog organizma. Ako dobro kuzim, u nekim skolskim sustavima su sve predmetne -logije 'science' i sumnjam da zbog toga losije povezuju. Nedavno sam bila u prirodosl muzeju.u becu, evoluvucija i nadtanak covjeka su objasnjeni u plakatima, jednostavno, ukljucivo kako se sirio homo sapiens i koje su vazece teorije. Takav neki jednostavniji prikaz me odusevio, i na taj kostur bi se po meni iz svega poslije trebali dodvat detalji..a ne da odmah dobijea puzzle od ne znam koliko komada pa slazi.

[čokolada]

Ina, sjetit ćeš se tog krasnog plakata kad ti se mala bude sudarila s prvih 4-5 lekcija biologije...
Pulinka slažem se u nekim stvarima, ali misliš li zaista da dijete u 7.r. do u tančine mora znati probavne, spolne, živčane sustave (da, znam da nema svaka sve to) praživotinjica i algi, gljiva i lišajeva, nametnika, glista, gujavica......na pa dalje brojati sve dijelove njihovih tijela....To se ne može zapamtiti na rok dulji od mjesec-dva. Svaki novi oblić iz glave istisne naučenog virusa, svaki mekušac istisne bakteriju ili žarnjaka, neka se javi jedan jedini roditelj čije se dijete sjeća ijednog takvog detalja iz lanjskog gradiva.

[pulinka]

Složićemo se oko toga da se nedovoljno pažnje (ili nagrade, zovi kako hoćeš) u školi posvećuje načinu učenja, izdvajanja bitnog od nebitnog, tj. građenju tog "kostura" znanja.
Ne znam da li se slažemo oko ostalog. Moja premisa je da ne možeš imati stabilan "kostur" bez određenog predznanja. I da previše (neselektivnog) pojednostavljenja nije uvek i najbolji način za savladavanje, posebno prirodnih nauka.
Edit: odgovor ini.

[pulinka]

Ina, sjetit ćeš se tog krasnog plakata kad ti se mala bude sudarila s prvih 4-5 lekcija biologije...
Pulinka slažem se u nekim stvarima, ali misliš li zaista da dijete u 7.r. do u tančine mora znati probavne, spolne, živčane sustave (da, znam da nema svaka sve to) praživotinjica i algi, gljiva i lišajeva, nametnika, glista, gujavica......na pa dalje brojati sve dijelove njihovih tijela....To se ne može zapamtiti na rok dulji od mjesec-dva. Svaki novi oblić iz glave istisne naučenog virusa, svaki mekušac istisne bakteriju ili žarnjaka, neka se javi jedan jedini roditelj čije se dijete sjeća ijednog takvog detalja iz lanjskog gradiva.

Ma jok, ne mislim da mora znati u tančine . U idealnom slučaju, trebalo bi da se seća opšte slike, tj. da svi ti sistemi mogu biti jako različiti, da im se građa usložnjava u tom manje više evolutivnom nizu, već kako čiji program ide. Da su paraziti iz iste klase životinja prostije unutrašnje građe nego slobodno živeći oblici.
A opet, ako deci ne pokažeš različitost života, različitost građe tela, načina života, načina ishrane itd., itd., onda biologija ostaje na nivou lepe pričice "život je jako varijabilan, majke mi, verujte mi jer sam ja nastavnik ."
E sad, do kojih detalja će koji nastavnik ići, to, je verujem, jaaako podložno zloupotrebi.

[ina33]

Koliko je kod nas nagruvano, ne znam uopce sto bi bilo previse i da li zainteresirane strane imaju osjecaj za previse (i to treba uzrti u obzir al naravno da zelim cuti sva misljenja)...jer uvodjenje neceg ala science bi vjer i radna mjesta dokidalo. Iz kruga poznanika imam dr.sc. biologije koji zivi o radi u rh i koji je uzasnut kolicinom i besmislom bas gradiva iz biologije (koja mu je zivotni poziv i koju obozava) u os i srednjoj u rh, sumnjam da je u regionu bolje... Jedino smisleno i hands on obrazlozenje npr za fotosintezu za plakat iz pocetka 4. razreda sam nasla na engl na americkom forumu, sve na hrv je bio 'doktorat' ili neinventivni radovi iz hrv os ocito prepisivanja s puno previse detalja. Mala se odusevila npr znanstvenim radionicama koje su se svojedobno tijekom zimskih odrzavale u tehm muzeju, gleda kozmos od tysona...zao mi je sto takvih momenata nema u skoli. I to je pid...dakle, jos smo daleko od bilo kakvog kritickog osvrta, argumentiranja..

[ina33]

E, da, ovo sto govori coksa....boli gledat to besmisleno strebanje, vikendi prolaze u bubanju ko da na pmf-u polazu zoologiju, a dijete o kojem je rijec je odlikasica al vec se podrazumijeva da ne moze ici s obitelji na izlet zbog vikend strebanja detalja razmnozavanja neke biljke, i biologija vjer nije jedina s takvim pristupom.

[sasa]

Meni najvise smeta sto nema koncepta- da povezemo antiku i demokraciju sa izborima za predsjednika razreda. I ja isto nisam uopce listala udzbenike- bili su gotovo isti kao moji uz malo zescu ideolosku nadogradnju. I plus danas stvarno nema potrebe za bubanjem podataka, treba djecu nauciti kako naci podatke i kako razlikovati kvalitetne od nekvalitetnih izvora. Angelina malog smo ispisali iz drzavne skole.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[ina33]

Odn ja konkretno mislim da su profaci predmeta zainteresiranana strana i u sukobu interesa ako moraju pilit gradivo svog predmeta i nisu objektivni. Jedan covjek kojeg jako cijenim je rekao da se pravo znanje ogleda u tome koliko ga mozes pojednostaviti i prenijeti.

[ina33]

Meni najvise smeta sto nema koncepta- da povezemo antiku i demokraciju sa izborima za predsjednika razreda. I ja isto nisam uopce listala udzbenike- bili su gotovo isti kao moji uz malo zescu ideolosku nadogradnju. I plus danas stvarno nema potrebe za bubanjem podataka, treba djecu nauciti kako naci podatke i kako razlikovati kvalitetne od nekvalitetnih izvora. Angelina malog smo ispisali iz drzavne skole.


Sent from my iPhone using Tapatalk

Potpis. Iz moje os, a roditelji nisu nikakva elita, par razmatra isto opcije alternative drzavnoj skoli tj upis u neku drugu...jer ako se ne kuzi besmisao strebanja ko na faksu da bi se nesto prenijelo onda je jako tesko nesto primijeniti jer nema partnera niti onog tko bi promjenu primijrnio. Ne sjecam se da smo u.moje vrijeme ucili tolike detalje, nije bilo toliko hipertrofirano za konkretno biologiju.

[pulinka]

A dobro, ina, ja ne znam obim gradiva iz biologije u Hrvatskoj, niti zahtevani nivo znanja, meni se zaista čini da je nivo znanja iz biologije katastrofalno i nedopustivo mali.
Što se tiče pojednostavljivanja, već sam rekla, gradivo se može jaaako pojednostaviti, osnovni principi biologije bi se mogli objasniti i predškolcu i teoretski ne bi se ni moralo mrdati dalje od toga. Isto važi, uostalom, i za ostale prirodne nauke, osnovni zakoni fizike, hemije, astronomija, geografija, većina toga se na najjednostavnijem nivou može objasniti i vrtićarcu.
Samo nisam sigurna da li bi to zaista trebalo da bude cilj reforme?

[ina33]

Cilj je smanjenje trenutnog besmisla, a ako fobro shvacam glavne prituzbe su da hrv djeca od silnog strebetanja znaju i razumiju objektivno malo u odnosu na iste testove koje mjere znanja djece u drugim zemljama. Dakle-cilj je povecati kvalitetu i znanje djece.

Sasa, ono.sto mene muci ako bih odustala od drzavnog sustava koji se uporno ne mijenja nego se drzi renesansno-baroknog pristupa u gugljivim cinjenicama i samo nadodaje, gigurativno receno, nove zarnjake o mezilje, i nove godine za povijest, je sto dalje...jer takvo dijete pretp ne moze krenuti u renesansno-baroknu hrv srednju skolu, event faks? Tj jel ga to automatski vodi prema skolovanju izvan rh?

[pulinka]

A ako govorimo o kritičkom osvrtu i argumentiranju, ono što fali svim prirodnim naukama je deo koji pripada filozofiji nauke: šta su to naučni principi, šta naučni metodi, šta je kritička misao, kako se dolazi do naučnih zakona, a šta su naučne teorije, šta je eksperiment, kako se postavlja validan eksperiment, i kako se zaključuje o validnosti dobijenih podataka. Zašto je dobro to što je nauka podložna kritici, i šta je validna kritika, a šta pseudonauka.
Po mom mišljenju, to je ono što bi trebalo pojednostavljeno obrađivati još od prvog razreda i kod učiteljica, jer je upravo to osnova svih nauka - ali mislim da je previše tražiti to od učiteljica.

[pulinka]

Cilj je smanjenje trenutnog besmisla, a ako fobro shvacam glavne prituzbe su da hrv djeca od silnog strebetanja znaju i razumiju objektivno malo u odnosu na iste testove koje mjere znanja djece u drugim zemljama. Dakle-cilj je povecati kvalitetu i znanje djece.

Da, slična teza se provlači i kroz naše školstvo, samo ja imam utisak da se klatno previše pomera na suprotnu stranu, tj. izbacuje se puno toga što je esencijalno za razumevanje gradiva na nekom nivou nešto složenijem od vrtićkog...

[ina33]

Ne znam za vase klatno, al moram priznat da me nasmijao zahtjev povezivanja biologije s poduzetnistvom kao 'medjukorak'.

Sasa, zanima me.alternativa i koji je plan za nakon os onda?

Ja mislim zapravo da netko u sustavu to mozda i ne zna promijeniti. Kad vidis naze muzeje (uz iznimku krapine-citabe, citabinih citaba iz kojih izadjes ???) i.dodjes vani dozivis sok, valjda kao kocijas koji bi sjeo u teslu...sad malo pretjerujem al vidim da je os gora nego kad sam ss ja skolovala, a stvarno nisam mislila da ce se vrtit unazad i to me rastuzuje jako.

[pulinka]

Ne znam za vase klatno, al moram priznat da me nasmijao zahtjev povezivanja biologije s poduzetnistvom kao 'medjukorak'.

Ja sam mislila da me muž zeza kad sam prvi put to čula od njega.
Kombinacija biologije i preduzetništva se oduvek zvala poljoprivreda, a neko neverovatno kvalifikovan "odgore" je rešio da genijalno izmisli rupu na saksiji. Ja se grozim kakve će nam gluposti još deca učiti.
Tim pre sam sigurna da kod nas nema kapaciteta za suvislu promenu nabolje.

[angelina1505]

A čega se drže privatne škole, zar imaju svoje udžbenike? Tko ih štampa?
Ili je razlika samo u sistemu predavanja i ispitivanja?


Sent from my iPhone using Tapatalk

[sasa]

Ina mislim da to ovisi o tome koju alternativu izaberes tj koju privatnu skolu, to je odgovor i na Angelinino pitanje- sve zavisi o kakvoj se skoli radi. Strane skole rade po materijalima, udzbenicima i programu stranih zemalja, dakle ne prate kurikulum hrvatski osim u onom dijelu koji je potreban kako bi bile priznate od ministarstva- sto se prije svega odnosi na hrvatski jezik.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[angelina1505]

Da, da, da, imam djece prijatelja u stranim skolama, znam sve, ali bas mi je sad sinulo da nikad nisam pitala neke roditelje čija su djeca išla u privatnu po kojim udžbenicima rade.


Sent from my iPhone using Tapatalk

[krumpiric]

Što znači smanjiti količinu gradiva? Ja mislim da je bitno povećati količinu znanja koje ostaje, kako god to utjecalo na količinu informacija.
Čemu nabrajanje djelova kolutićavaca, ako odrasli ljudi ne znaju zašto se tako zovu?

Evo da danas prezentiram djeci 5. razreda OŠ neki zakon i dam im uloge da se pripreme za saborsku raspravu- tko će biti predstavnik predlagatelja zakona, tko će biti koji zastupnik, i kako će kasnije na sjednici VRH usvojiti Zakon, sigurna sam da bi u 5. razredu skužili koja je funkcija Sabora i to nikad ne bi zaboravili. Ne bi se kladila u postotke ljudi koji razumiju trodiobu vlasti - a to su isti ljudi koji su nekad davno učili detaljno razvoj demokracije. I još nabrajali u svim zemljama koja je i kakva vlast. Detaljno.

[tanja_b]

E, da, ovo sto govori coksa....boli gledat to besmisleno strebanje, vikendi prolaze u bubanju ko da na pmf-u polazu zoologiju,

Evo, ja sam ove godine svojem sedmašu dala na korištenje svoje stare bilježnice iz zoologije ali ne zato što mu to neophodno treba, nego mu je biologija naglo postala zanimljiva, nakon trla-baba-lan pričica iz prirode u 5. i 6. razredu.
Ali da, slažem se da je količina detalja koju je potrebno memorirati iz biologije suluda dobar dio tih detalja svojedobno se učio u srednjoj školi.

Meni najvise smeta sto nema koncepta- da povezemo antiku i demokraciju sa izborima za predsjednika razreda.

Hahahaha, kod mog djeteta je razrednica prošle godine predložila da u sklopu izbora za predsjednika razreda naprave "predizbornu kampanju", kao, učenje demokracije, građanski odgoj, i tako to.
Klinci su odlično naučili kako se to radi - pa su tako za predsjednika i potpredsjednika izabrani kandidati koji su pod odmorom obećali budućim biračima kifle i muffine iz obližnje pekare

[ina33]

Hahahaha, kod mog djeteta je razrednica prošle godine predložila da u sklopu izbora za predsjednika razreda naprave "predizbornu kampanju", kao, učenje demokracije, građanski odgoj, i tako to.
Klinci su odlično naučili kako se to radi - pa su tako za predsjednika i potpredsjednika izabrani kandidati koji su pod odmorom obećali budućim biračima kifle i muffine iz obližnje pekare

Ajme, ovo me nasmijalo jos vise od biologije i poduzetnistva.

[tanja_b]

A što više razmišljam o prenatrpanim školskim programima, rekla bih da su za to najviše krivi veleštovani akademici (HAZU) koji su imali preveliku ulogu u odlučivanju o školstvu. I sad, u ovoj trakavici od kurikularne reforme, jedna od glavnih zamjerki bila je nedovoljna uključenost akademika u cijeli proces. Po meni, to je bila dobra strana reforme. Manje akademskog praznog filanja podacima, a veću ulogu dati učiteljima i nastavnicima koji su direktno uključeni u nastavni proces. Šteta ako ta ideja propadne, jer mislim da je imala šanse da pokrene školski sustav u dobrom smjeru.

[vertex]

Ja se načelno slažem s pulinkom da je memoriranje u kolektivnoj svijesti pretjerano na stupu srama, i da je apsolutno potrebno i memorirati određenu količinu činjenica, definicija, zakona...kako bi uopće imao elemente za neki misaoni proces. Primjerice, pokazivala sam jednom srednjoškolcu nedavno fiziku, i njima je profa rekao da ne trebaju zapamtiti jednadže koje koriste za jednoliko ubrzano gibanje, mogu to imati na papiru. To mi se čini potpuno pogrešnim - to je svega nekoliko jednadžbi koje su međusobno povezane, ako hoćeš riješiti imalo zahtjevniji problem moraš njima baratati, a ne ih tražiti po papiru.
S druge strane, ne mogu nego se složiti da je bezumna količina informacija u udžbenicima nekih predmeta. Mene iscrpi samo to ispitati. I to definitivno ne pridonosi znanju, nego zaboravljanju.

[krumpiric]

tanja, slažem se oko HAZU

[pulinka]

Što znači smanjiti količinu gradiva? Ja mislim da je bitno povećati količinu znanja koje ostaje, kako god to utjecalo na količinu informacija.
Čemu nabrajanje djelova kolutićavaca, ako odrasli ljudi ne znaju zašto se tako zovu?

Potpuno se slažem. Naravno da memorisanje bez razumevanja neće ostati u sećanju, i da biologija nipošto ne treba da se svede na gomilanje informacija bez smisla.
Ali kod nas se ove i prethodne godine otišlo predaleko u suprotnom smeru.
Mislim da je tanja b dala dobro objašnjenje zašto je to tako: udžbenici su pisani kao nekakve nakazne skraćene verzije univerzitetskih skripti, jedna definicija se nastavlja na drugu bez puno pojašnjenja, deo lekcije je izbačen i ne mora da se zna- ali, avaj, bez tog dela gradiva nema objašnjenja za nastavak lekcije, koji ipak mora da se zna...Tako da je količina opterećujućih informacija drastično smanjena, samo se usput izgubilo i na kvalitetu znanja.
A sutra ću da potražim vaše planove i programe iz biologije, jer zvuče puno ambicioznije od naših, naročito od ovih najnovijih reformi. Tj. gradivo je manje više isto, ali izgleda je kod vas traženi obim znanja veći.

[čokolada]

Vertex, ja sam početkom prošle šk.god.(u 6.r.) prestala ispitivati predmete tipa povijest, geografija, priroda/biologija, kemija....to je užas jedan bio! Otišla bi mi subota i nedjelja na provjeravanje po 30-40 str.po predmetu, bila sam na rubu živčanog sloma. Snalazi se otad kako zna i kako je naučena, uglavnom štrebeta satima...

Sad kontroliram matematiku i fiziku (jer su joj tu teškoće najviše izražene) i opskrbljujem je materijalima za vježbanje hrvatske gramatike jer se prilično benevolentno (ne)pripremaju za testove, baš malo vježbaju analizu rečenice (zbilja ne mogu dozvoliti da dijete ne zna gramatiku materinjeg jezika .) , a i potičem je na samoinicijativni rad engleskog jer ne znam što bih rekla...tko nije samouki talent-sluhist, može se s njenom nastavom slikat'.

[sillyme]

.... Primjerice, pokazivala sam jednom srednjoškolcu nedavno fiziku, i njima je profa rekao da ne trebaju zapamtiti jednadže koje koriste za jednoliko ubrzano gibanje, mogu to imati na papiru. To mi se čini potpuno pogrešnim - to je svega nekoliko jednadžbi koje su međusobno povezane, ako hoćeš riješiti imalo zahtjevniji problem moraš njima baratati, a ne ih tražiti po papiru.
...

Ja se recimo apsolutno ne slazem da treba memorirati formule napamet. Treba ih znat naci na papiru razumjeti sto koje slovo znaci i znati primijeniti pravu jednadzbu. Trazenje jednadzbe na papiru traje 3 sekunde. A ne da se zabunis izmedju dvije slicme formule, zapamtis krivu konstantu i iako recimo savrseno razumijes zadatak ga rijesis krivo. Ja bi svima dala standardiziranu knjizicu jednadzbi iz matematike i fizike za osnovnu i srednju kao sto se na fakultetu koristi npr Bronstein.

[pulinka]

Ja se recimo apsolutno ne slazem da treba memorirati formule napamet. Treba ih znat naci na papiru razumjeti sto koje slovo znaci i znati primijeniti pravu jednadzbu. Trazenje jednadzbe na papiru traje 3 sekunde. A ne da se zabunis izmedju dvije slicme formule, zapamtis krivu konstantu i iako recimo savrseno razumijes zadatak ga rijesis krivo. Ja bi svima dala standardiziranu knjizicu jednadzbi iz matematike i fizike za osnovnu i srednju kao sto se na fakultetu koristi npr Bronstein.

Ako znaš da nađeš na papiru pravu jednačinu, razumeš šta koje slovo znači i znaš da primeniš pravu jednačinu - ti onda 99,99% ZNAŠ i napamet tu jednačinu, hteo ne hteo, a taj papir onda služi samo da te podseti i uveri da si u pravu .
Da ne pominjem da ako ZNAŠ šta koje slovo znači, onda si i to memorisao - napamet .
Osim ako i za to ne treba imati posebnu legendu sa tumačenjem - ali ako se krene dovoljno daleko tim putem onda se postavlja pitanje gde je granica redukcije znanja memorisanjem?
Jer realno, NE mora se znati napamet apsolutno NIŠTA, ni jedna jedina informacija osim gde se šta nalazi na kom papiru u kom delu knjige. Samo što je to znanje onda na nivou prepoznavanja, tj. imaš neki opšti pojam o svemu, ali ne možeš samostalno to znanje da reprodukuješ bez pomagala.
To dovodi u pitanje čitav koncept nekih predmeta, i mahom ih obesmišljava. Tom logikom, kompletna osnovnoškolska matematika je nepotrebna i svodi se na obuku rada sa kalkulatorom i knjigom.

[krumpiric]

Istina je između (samo moje mišljenje).
Ako bi djecu dobro naučili fizikalne zakone npr., neke bi im formule bile samorazumljive. Ne možeš s papira čitati kinetičku, ako ju razumiješ.
Učenje formula samih po sebi nema previše smisla. Tako se ko što znate ni ne uči matematika ni fizika na faksu.
Što se tiče OŠ matematike, tamo ni nema formula? To su jednostavni matematički procesi, ja mislim da ih treba dobro dobro znati za kasnije radnje u fizici i kemiji i matematici. Ali, ko što prije napisah, možeš malo sutra memorirat ako nisi razumio.

[tanja_b]

Potpuno se slažem. Naravno da memorisanje bez razumevanja neće ostati u sećanju, i da biologija nipošto ne treba da se svede na gomilanje informacija bez smisla.
Ali kod nas se ove i prethodne godine otišlo predaleko u suprotnom smeru.
Mislim da je tanja b dala dobro objašnjenje zašto je to tako: udžbenici su pisani kao nekakve nakazne skraćene verzije univerzitetskih skripti, jedna definicija se nastavlja na drugu bez puno pojašnjenja, deo lekcije je izbačen i ne mora da se zna- ali, avaj, bez tog dela gradiva nema objašnjenja za nastavak lekcije, koji ipak mora da se zna...Tako da je količina opterećujućih informacija drastično smanjena, samo se usput izgubilo i na kvalitetu znanja.
A sutra ću da potražim vaše planove i programe iz biologije, jer zvuče puno ambicioznije od naših, naročito od ovih najnovijih reformi. Tj. gradivo je manje više isto, ali izgleda je kod vas traženi obim znanja veći.

Vidim da smo kolegice po struci pa kad je već riječ o biologiji, navest ću nekoliko detalja samo s početka ove školske godine (7. r.) koji su me zaprepastili:
-uče o postanku života na Zemlji, udžbenik navodi stvaranje "organskih spojeva", ali djeca još ne znaju što su organski spojevi (jer se s tim pojmom nisu susretali)
-u udžbeniku piše da su organski spojevi bjelančevine, ugljikohidrati, masti, ulja i nukleinske kiseline. Iz tog se može zaključiti da drugi organski spojevi ni ne postoje a kako nisu učili ni što su organski spojevi uopće, preostaje dječjoj mašti na volju da zamišlja o čemu se zapravo radi.
-spominju se složene molekule, ali ne definira se što su molekule (i opet, nisu to učili ranije)
-DNA i RNA su objašnjene tako da nema šanse da učeniku bude jasno koja im je uloga
-u radnoj bilježnici je kao primjer DNA virusa naveden virus gripe, koji je zapravo RNA virus
Kad tu pribrojim i neke očigledno netočne tvrdnje koje im je izdiktirala profa na satu, dobije se - džumbus Onda je memoriranje gomile detalja o beskralježnjacima mila majka.

[vertex]

siliiyme, naći pravu jednadžbu? Točno ono što sam rekla, tako možeš rješavati najjednstavnije zadatke: nađi jednadžbu i uvrsti podatke. Za išta kompliciranije, teško da si sposoban.
Radi se upravo o tome da je fizikalna jednadžba zapis nekog zakona. Ako ga dobro razumiješ, jednadžbu praktički znaš. Ako ti netko tretira to kao nešto što ne moraš znati, onda ti poručuje da razmišljaš o tome kao o skupini slova, a ne o smislenom zapisu.

Tek u matematici moraš dubinski razumjeti i memorirati ako misliš o nečemu i razmišljati. Broštajn je podsjetnik nakon što puno, puno toga znaš. Moji studenti nikad čuli Bronštajna (budući inženjeri).

[krumpiric]

Eto vertex napisale smo istu stvar, slažem se s tobom. Ako razumiješ podlogu, znaš formulu.

[pulinka]

Vidim da smo kolegice po struci pa kad je već riječ o biologiji, navest ću nekoliko detalja samo s početka ove školske godine (7. r.) koji su me zaprepastili:
-uče o postanku života na Zemlji, udžbenik navodi stvaranje "organskih spojeva", ali djeca još ne znaju što su organski spojevi (jer se s tim pojmom nisu susretali)
-u udžbeniku piše da su organski spojevi bjelančevine, ugljikohidrati, masti, ulja i nukleinske kiseline. Iz tog se može zaključiti da drugi organski spojevi ni ne postoje a kako nisu učili ni što su organski spojevi uopće, preostaje dječjoj mašti na volju da zamišlja o čemu se zapravo radi.
-spominju se složene molekule, ali ne definira se što su molekule (i opet, nisu to učili ranije)
-DNA i RNA su objašnjene tako da nema šanse da učeniku bude jasno koja im je uloga
-u radnoj bilježnici je kao primjer DNA virusa naveden virus gripe, koji je zapravo RNA virus
Kad tu pribrojim i neke očigledno netočne tvrdnje koje im je izdiktirala profa na satu, dobije se - džumbus Onda je memoriranje gomile detalja o beskralježnjacima mila majka.

Aha, vidim da su nam i gledišta slična .
Kod nas je stanje isto kao kod vas, a od ove godine još gore, jer su promenili plan za 5. razred, koji će biti -papazjanija. Tj. od svake grane biologije pomalo, bez reda i smisla, kao neki mahniti skraćeni pregled šta sve biologija obuhvata, a što će se žvakati naredna 3 razreda. Čemu to? To su već dobrim delom na najprostijem nivou radili na "Svetu oko nas", što fensi naziv za PID.
Deca će u 5. da da uče i o evoluciji i postanku života na Zemlji, s neba pa u rebra, upravo na tom jednostavnom nivou objašnjavanja, gde se jaaako puno toga svodi na "časnu reč" nastavnika, jer za iole složeniji nivo deca nemaju nikakvo predznanje. Isto je jako apstraktno objasniti i fotosinezu i disanje i bilo koji biohemijski proces kada deca nemaju osnovne pojmove iz fizike i hemije. Da ne pominjem da je teško odgovoriti i na najprostije pitanje "Zašto su biljke zelene?" kad se više iz fizike ne uči ni razlaganje sunčeve svetlosti na boje ni šta je spektar.
I tako, kod nas se radi na skraćivanju i pojednostavljenju programa, ali kao što rekoh, bez celovite slike - jer iskreno mislim da nemamo na vrhu nikog sposobnog da širu sliku sagleda.

[n.grace]

Vidim da smo kolegice po struci pa kad je već riječ o biologiji, navest ću nekoliko detalja samo s početka ove školske godine (7. r.) koji su me zaprepastili:
-uče o postanku života na Zemlji, udžbenik navodi stvaranje "organskih spojeva", ali djeca još ne znaju što su organski spojevi (jer se s tim pojmom nisu susretali)
-u udžbeniku piše da su organski spojevi bjelančevine, ugljikohidrati, masti, ulja i nukleinske kiseline. Iz tog se može zaključiti da drugi organski spojevi ni ne postoje a kako nisu učili ni što su organski spojevi uopće, preostaje dječjoj mašti na volju da zamišlja o čemu se zapravo radi.
-spominju se složene molekule, ali ne definira se što su molekule (i opet, nisu to učili ranije)
-DNA i RNA su objašnjene tako da nema šanse da učeniku bude jasno koja im je uloga
-u radnoj bilježnici je kao primjer DNA virusa naveden virus gripe, koji je zapravo RNA virus
Kad tu pribrojim i neke očigledno netočne tvrdnje koje im je izdiktirala profa na satu, dobije se - džumbus Onda je memoriranje gomile detalja o beskralježnjacima mila majka.

stvarno je džumbus
recimo, nije mi jasno zašto onda ne piše da su neki od organskih spojeva ovo gore navedeno

pulinka, kad si napisala "znaš da primeniš pravu jednačinu" ja sam pročitala nešto sasvim drugo

[pulinka]

pulinka, kad si napisala "znaš da primeniš pravu jednačinu" ja sam pročitala nešto sasvim drugo

OMG

[Peterlin]

Ja se recimo apsolutno ne slazem da treba memorirati formule napamet. Treba ih znat naci na papiru razumjeti sto koje slovo znaci i znati primijeniti pravu jednadzbu. Trazenje jednadzbe na papiru traje 3 sekunde. A ne da se zabunis izmedju dvije slicme formule, zapamtis krivu konstantu i iako recimo savrseno razumijes zadatak ga rijesis krivo. Ja bi svima dala standardiziranu knjizicu jednadzbi iz matematike i fizike za osnovnu i srednju kao sto se na fakultetu koristi npr Bronstein.

U srednjoj školi (strukovnoj) moj mlađi sin tako ima iz matematike od prvog dana na pismenim provjerama - standardna knjižica s mature, nije Mzoš nego Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.

[sillyme]

siliiyme, naći pravu jednadžbu? Točno ono što sam rekla, tako možeš rješavati najjednstavnije zadatke: nađi jednadžbu i uvrsti podatke. Za išta kompliciranije, teško da si sposoban.
Radi se upravo o tome da je fizikalna jednadžba zapis nekog zakona. Ako ga dobro razumiješ, jednadžbu praktički znaš. Ako ti netko tretira to kao nešto što ne moraš znati, onda ti poručuje da razmišljaš o tome kao o skupini slova, a ne o smislenom zapisu.

Tek u matematici moraš dubinski razumjeti i memorirati ako misliš o nečemu i razmišljati. Broštajn je podsjetnik nakon što puno, puno toga znaš. Moji studenti nikad čuli Bronštajna (budući inženjeri).

Ne slažem se. Sve više razrede OS i sve razrede SS sam uvijek pred svaki test morala si pisati salabahter s formulama jer ih nisam mogla nauciti napamet. Da ne spominjem da bi redovito blokirala nakon pola sata kako ono ide formula koju sam procitala pred ispit. I pogodi sto - apsolutno nikad nisam imala problema rijesiti neki kompleksni zadatak. Ali - znati napamet formule - nema sanse. Uostalom jos puno kasnije, na studiju, nebrojeno puta sam (ako nisam imala na salabahteru) si morala prije rjesavanja zadatka izvoditi jednadzbu iz neke jednostavnije jer se nisam mogla sjetiti kako ide. A ak je znam izvesti onda valjda i znam sto znaci zar ne? Ali samo zato sto je razumijem je ne znaci da je mogu uvijek napamet napisati.

Tvoja teorija je sto? To da ako znas napamet pravu jednadzbu i trebas samo uvrstiti brojeve je visi stupanj razumijevanja problema nego ako je procitas, prepises i uvrstis brojeve? Gdje je tu razlika u razumijevanju? Po meni - apsolutno je nema. Imas samo nekog tko mozda ima moc vizualnog pamcenja pa moze zapamtiti sliku jednadzbe i prizvati je u pravom trenutku.

Meni je Bronstein bio uvijek i svugdje dostupan (i koristen) na faksu na svim ispitima. Ne znam kakvi su tvoji buduci inzenjeri - mi smo svi bili jako dobro upznati s njim.

[pulinka]

Ja ne razumem kako možeš da znaš i razumeš npr. definiciju da je brzina jednaka pređenom putu za određeno vreme, a da ne možeš da se setiš V=s/t ?
Ili ne možeš da se setiš da se brzina označava sa v a vreme sa t?

Ili recimo, znaš i razumeš definiciju kvadrata, ali ne možeš da se setiš da je obim O=4a? Kako to?

Dobro, to su jednostavni primeri, ali to je nivo osnovne škole.

[čokolada]

Pulinka ovo što si sad navela izuzetno se često dešava djeci s poremećajem pažnje. Naprosto se ne može sjetiti u tom trenu značenja slova v ili O.

[Peterlin]

Ne slažem se. Sve više razrede OS i sve razrede SS sam uvijek pred svaki test morala si pisati salabahter s formulama jer ih nisam mogla nauciti napamet. Da ne spominjem da bi redovito blokirala nakon pola sata kako ono ide formula koju sam procitala pred ispit. I pogodi sto - apsolutno nikad nisam imala problema rijesiti neki kompleksni zadatak. Ali - znati napamet formule - nema sanse. Uostalom jos puno kasnije, na studiju, nebrojeno puta sam (ako nisam imala na salabahteru) si morala prije rjesavanja zadatka izvoditi jednadzbu iz neke jednostavnije jer se nisam mogla sjetiti kako ide. A ak je znam izvesti onda valjda i znam sto znaci zar ne? Ali samo zato sto je razumijem je ne znaci da je mogu uvijek napamet napisati.

Tvoja teorija je sto? To da ako znas napamet pravu jednadzbu i trebas samo uvrstiti brojeve je visi stupanj razumijevanja problema nego ako je procitas, prepises i uvrstis brojeve? Gdje je tu razlika u razumijevanju? Po meni - apsolutno je nema. Imas samo nekog tko mozda ima moc vizualnog pamcenja pa moze zapamtiti sliku jednadzbe i prizvati je u pravom trenutku.

Meni je Bronstein bio uvijek i svugdje dostupan (i koristen) na faksu na svim ispitima. Ne znam kakvi su tvoji buduci inzenjeri - mi smo svi bili jako dobro upznati s njim.

Slažem se s ovim. Bome, moja djeca doma isto imaju na raspolaganju te priručnike (Bronstein za matematiku, a Kraut i Končarev priručnik za fiziku, često i kemiju...) a u osnovnoj školi su imali one repetitorije matematike i fizike koje smo mm i ja koristili još u sojoj osnovnoj i srednjoj školi, ovo http://www.digitalne-knjige.com/sporer9.php. Gradivo se nije promijenilo. Neki dan je moj stariji za pisanje referata iz fizike posegnuo za Pinterom. Stručna literatura je dostupna, ali moram reći da smo ih uglavnom mi doma učili kako se time mogu poslužiti. Iznimka su profesorice matematike kod mlađeg sina (i u oš i u sš) i profesorica kemije u gimnaziji starijeg sina. Ona uredno pokušava premostiti činjenicu da se udžbenici vraćaju tako da im priprema dodatne materijale s gradivom koji im trajno ostaju.

[vertex]

Tvoja teorija je sto? To da ako znas napamet pravu jednadzbu i trebas samo uvrstiti brojeve je visi stupanj razumijevanja problema nego ako je procitas, prepises i uvrstis brojeve?

Meni je Bronstein bio uvijek i svugdje dostupan (i koristen) na faksu na svim ispitima. Ne znam kakvi su tvoji buduci inzenjeri - mi smo svi bili jako dobro upznati s njim.

Na prvo - ma da, baš je to moja teorija. Šta bih objašnjavala ako ti baš nimalo nije stalo da me razumiješ.
Na drugo - ja bih bila sretna da mi se studenti znaju koristiti Bronštajnom. Ne znaju, niti se to od njih traži, niti znaju što je to. Što je svakako naša greška, a ne njihova - sigurno nisu nesposobniji od naše generacije.

[pulinka]

Pulinka ovo što si sad navela izuzetno se često dešava djeci s poremećajem pažnje. Naprosto se ne može sjetiti u tom trenu značenja slova v ili O.

Ovo se dešavalo i meni puno puta, da ne mogu da se setim simbola, zato i pitam u čemu je "kvaka".

Ali jednom kada sam naučila da je brzina=pređeni put/vreme uvek sam mogla to tako da ponovim bez prisećanja, jer sam razumela definiciju i znala da je zapišem matematički, bez obzira što možda u tom trenutku nisam znala simbole.

E sad, da učimo latinski u osnovnoj možda bismo se setili da je v skraćenica za velocitas a t skraćenica za tempus, pa ni to ne bi trebalo bubati napamet, nego sa razumevanjem i logikom.