pa kako ti može "žderat stuju" ako "sklopka" nije spojena????
izvor struje je UTIČNICA
primatelj struje je npr.MOBITEL
"prenositelj stuje" je kabel tj. adapter...ako nema ko primit struju kako će se onda trošiti :?
na mom punjacu recimo, kad nije ukljucen u struju lampica ne gori
al kad ga ukljucim u struju (stavim u uticnicu), bez obzira na to jessam li ustekala i mob ili ne, ta mala zelena/crvena ili vec ko****je lampica se UPALI i svjetli
Punjači s transformatorima su uvijek ugrijani, bio ili ne bio na njima potrošač. To znači da troši struju.
A punjači koji u sebi imaju neku elektroniku umjesto transformatora, ne znam...
Ali smtram da se ne treba pribojavati velikih računa jer su to ipak potrošnje ispod 1 watt-sata..
evo malo i o sitnici o kojoj ne vodimo računa. članak je napisao jedan kolega, i dozvolio mi je da ga stavim u "javnost" .
članak sam skratila, a kompanija se spominje u kontekstu istraživanja - dakle tko je i kada radio istraživanja.
ekološke prednosti usluge govorna pošta:
Ne zahtijeva posebni terminal kod korisnika osim običnog telefona s tonskim biranjem koji se napaja iz mreže, dakle za razliku od "kućne sekretarice", ne troši korisniku struju niti zaboravlja pozdravnu poruku kad struje iz nekog razloga nestane.
Kakve to ima veze sa zaštitom klime? Nećete vjerovati, ali - ima! Treba samo povezati nekoliko očiglednih činjenica da bi se došlo do tog zaključka: jedan od glavnih "krivaca" za klimatske promjene je globalno zatopljenje koje je posljedica "efekta staklenika", za koji je, pak, jedan od glavnih krivaca ugljični dioksid (CO2) što nastaje u mnogim ljudskim aktivnostima, pa i u proizvodnji električne struje. Kućni terminali ("telefonske sekretarice") troše struju, pa, prema tome, utječu na proizvodnju CO2. Dakle…….
Istraživanja su pokazala (na primjeru T- Net Box usluge DT-a) da usluga govorne pošte troši samo oko 270 Wh struje godišnje po korisniku, dok je godišnja potrošnja prosječne kućne "telefonske sekretarice" oko 44 kWh. Dakle, korištenjem mrežne umjesto kućne "telefonske sekretarice", može se ostvariti ušteda od oko 43,5 kWh/korisniku godišnje. Time se automatski omogućuje i smanjenje emisije CO2 po korisniku između 17 i 33 kg godišnje (ovisno o tome koji se konverzijski faktori koriste).
Sada netko može reći: Pa što, to je zanemarivo u usporedbi s ukupnom količinom u svijetu proizvedenog CO2 tijekom godine. No, ako navedene cifre pomnožimo s brojem telefonskih pretplatnika u nepokretnoj mreži (a ne zaboravimo da su svi oni potencijalni korisnici ove usluge), taj iznos i nije više tako zanemariv. Opet na primjeru DT-a 4,5 milijuna korisnika T-Net Box usluge (2003. g.) ostvarilo je uštedu između 75.000 i 150.000 tona CO2 (opet ovisno o primijenjenom konverzijskom faktoru), samo zato što su umjesto kućne koristili mrežnu "sekretaricu". A to je samo jedna od mogućih usluga zasnovanih na informacijsko – komunikacijskim tehnologijama koja kroz svoj de-materijalizacijski učinak (zamjena fizičkog proizvoda uslugom) može utjecati (i utječe) na smanjenje emisije stakleničkih plinova i time na ostvarenje kako globalnih, tako i ciljeva propisanih pojedinim državama potpisnicama Kyoto protokola.
Ako nam je svima u interesu zaustaviti ili barem usporiti klimatske promjene koje su uzrokovane ljudskim aktivnostima i tako sačuvati Zemlju za naše potomke, onda je i ovako mali pojedinačni doprinos tome cilju vrlo značajan.