Bullying

[zanamala]

Ispricavam se sto me dugo nema na ovim prostorima,ali situacija koju imam natjerala me na uzmak od svega,pa i aktivna clanstva.Mislim,dok ne rijesim svoje probleme,kako se mogu uklopiti u tudje..

Da se ne bih ponavljala,jednostavno cu copy /paste sa foruma na koje sam na prvu pokusala naci pomoc.Kako ne dobih adekvatan pravni savjet,obracam se ,punim povjerenjem ,Vama.

Rode,pomagajte....

"Moze li mi netko reci da li je prihvacen Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima,od strane ove vlade?

Naime,kcer(7 razred o.š.) mi je zrtva verbalnog zlostavljanja od strane ucenice iz istog razreda,koje se opetovano ponavlja od pocetka drugog polugodista.Mlada zlostavljacica potjece iz obitelji u kojoj se nad njom izivljavaju starija braca i sestre (duboko se nadam samo verbalno).

Oko sebe je okupila skupinu "promatraca" koja pomaze i ohrabruje doticnu damu u emocionalnom pokolju.Kcer mi se povjerila,razgovarale smo sa razrednicom ,koja je iduci dan odrzala sastanak razreda,na kojem je opcenito govorila o negativnom ponasanju toga tipa (to nije u redu,nemojte i tome to...bez navodjenja imena).Na kraju sata pri izlasku iz razreda ,doticna je dama pricekala moju kcer i rekla joj ...citiram ..."E sad ces tek vidjeti vraga"

Epilog...kcer se pokupila doma (izgovor glavobolja),te dosavsi doma ispovracala dusu uz tesku glavobolju.Sa suprugom sam istog trena otisla do skole,kod psihologice i razrednice..I!

Mlada dama u pratnji dezurne "zamjenice" bila je dozvana sa nastave .Jasno i glasno na upit ,odgovorila je "DA JA SAM NAMJERNO ODLUCILA ZAGORCATI JOJ ZIVOT,TO TRAJE OD POCETKA POLUGODISTA I DA ZNAM DA JU TO SMETA...DA ,NAMJERNO JOJ DOBACUJEM DOK ODGOVARA GRADIVO,DA BIH JU DEKONCENTRIRALA I DA DOBIJE LOSIJU OCJENU..."

(sama sebi se divim koliku samokontrolu imah ..jer mi je jedina zelja bila malu zgaziti)

Uglavnom,svi smo rekli sto smo imali,one su zakljucile da nisu imale pojma (!!!!!) kolika je to tezina mojoj kceri..te da ce joj se ispricati...Zamolila sam ih da ju samo puste na miru i da joj se vise ne obracaju..pa ce nam svima biti lakse..

Ono sto je moj problem i zbog cega ovo pisem je slijedece: Da li sam trebala insistirati na tome da djevojcicama budu pozvani prontno roditelji na razgovor (jer sam to trazila od razrednice,a ona je molila da ju pustimo da sve rijesi na svoj nacin)? Da li postoji kakva represivna mjera koju skola moze donijeti u slucaju ponavljanja iste radnje od strane djevojcica? I ono meni najvaznije,.....

KAKO ZASTITI KĆER?

Molim pomoc i pametne pravne savjete..."

Hvala

[zanamala]

Ostale savjete....(bacite oko ako Vam se da,ako ne,tu sam ) mozete iscitati na forum.hr -Roditelji i djeca -isti naslov topica...

[maria71]

imaš pp

[sorciere]

joj, ne znam što bih ti savjetovala... da sam ja na tvom mjestu - tražila bih da se zovu roditelji, a ako oni ne bi surađivali - i CZSS.

pretpostavljam da škola nije u UNICEF-ovom programu?

(nisi stavila link na roditelje i bebe...).

[ivana7997]

nedavno je izasla knjiga koja ti moze pomoci, zove se zenski bullying, autorica rachel simons, izdavac vbz

preporucam 8)

[ivarica]

protokol je prihvacen, dostupan na stranicama ministarstva obitelji. naci cu ga, samo malo....

razmisljala sam o vama dubrovkinjama neki dan, moramo se cuti.

[ivarica]

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

PROTOKOL O POSTUPANJU U SLUČAJU
NASILJA MEĐU DJECOM I MLADIMA

Zagreb, listopad 2004.

SADRŽAJ

UVOD …………………………………………� �……………………………………. 3


1. DEFINICIJA NASILJA …………………………………………� �………… 3


2. OBVEZE NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA …………………………….. 4

A / Odgojno obrazovne institucije ………………………………………….. 4

B / Centri za socijalnu skrb …………………………………………� �…….. 5

C / Policijske uprave – policijske postaje ….………………………………. 6



3. OBLICI, NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE ……………………………….. 7



4. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE ………………………………………... 7



UVOD

Ovaj Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima (u daljnjem tekstu: Protokol) temelji se na sadržaju i obvezama propisanima Programom aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske dana 25. veljače 2004. godine (u daljnjem tekstu: Program aktivnosti) i čini njegov sastavni dio, a sadrži:


• općeprihvaćenu definiciju nasilja;

• obveze nadležnih državnih tijela i drugih čimbenika;

• oblike, način i sadržaj suradnje između nadležnih državnih tijela i drugih čimbenika

• ostale aktivnosti i obveze.



1. DEFINICIJA NASILJA


Nasiljem među djecom i mladima smatra se svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s ciljem povrjeđivanja, a koje se, neovisno o mjestu izvršenja, može razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uključuje ponavljanje istog obrasca i održava neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca).


Nasiljem među djecom i mladima smatra se osobito:
• namjerno uzrokovani fizički napad u bilo kojem obliku, primjerice udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, napad različitim predmetima, pljuvanje i slično bez obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila tjelesna povreda,
• psihičko i emocionalno nasilje prouzročeno opetovanim ili trajnim negativnim postupcima od strane jednog djeteta ili više djece . Negativni postupci su: ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz skupine kojoj pripada ili isključivanje i zabranjivanje sudjelovanja u različitim aktivnostima s ciljem nanošenja patnje ili boli, širenje glasina s ciljem izolacije djeteta od ostalih učenika, oduzimanje stvari ili novaca, uništavanje ili oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili zahtijevanje poslušnosti ili na drugi način dovođenje djeteta u podređeni položaj, kao i sva druga ponašanja počinjena od djeteta i mlade osobe (unutar kojih i spolno uznemiravanje i zlostavljanje) kojima se drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota.



2. OBVEZE NADLEŽNIH DRŽAVNIH TIJELA


A / ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE

U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili osoba koja je u slučaju njezine odsutnosti zamjenjuje, dužna je:

• odmah poduzeti sve mjere da se zaustavi i prekine aktualno nasilno postupanje prema djetetu, a u slučaju potrebe zatražiti pomoć drugih djelatnika odgojno – obrazovne ustanove ili po potrebi pozvati djelatnike policije;
• ukoliko je dijete povrijeđeno u mjeri koja zahtijeva liječničku intervenciju ili pregled ili se prema okolnostima slučaja može razumno pretpostaviti ili posumnjati da su takva intervencija ili pregled potrebni, odmah pozvati službu hitne liječničke pomoći ili na najbrži mogući način, koji ne šteti zdravlju djeteta, prepratiti ili osigurati prepratu djeteta od strane stručne osobe liječniku, te sačekati liječnikovu preporuku o daljnjem postupanju i dolazak djetetovih roditelja ili zakonskih zastupnika;
• odmah po prijavljenom nasilju o tome obavijestiti roditelje djeteta ili zakonske zastupnike, te ih upoznati sa svim činjenicama i okolnostima koje je do tada doznala i izvijestiti ih o aktivnostima koje će se poduzeti;
• po prijavi, odnosno dojavi nasilja odmah obaviti razgovor s djetetom koje je žrtva nasilja, a u slučaju da je postojala liječnička intervencija, uz dogovor s liječnikom, čim to bude moguće. Ovi razgovori s djetetom obavljaju se uvijek u nazočnosti nekog od stručnih djelatnika odgojno-obrazovne ustanove, a na način da se postupa posebno brižljivo, poštujući djetetovo dostojanstvo i pružajući mu potporu;
• roditeljima ili zakonskim zastupnicima djeteta koje je žrtva vršnjačkog nasilja dati obavijesti o mogućim oblicima savjetodavne i stručne pomoći djetetu u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a s ciljem potpore i osnaživanja djeteta te prorade traumatskog doživljaja;
• obaviti razgovor s drugom djecom ili odraslim osobama koje imaju spoznaju o učinjenom nasilju te utvrditi sve okolnosti vezane uz oblik, intenzitet, težinu i vremensko trajanje nasilja;
• ukoliko se radi o osobito teškom obliku, intenzitetu ili dužem vremenskom trajanju nasilja, koje može izazvati traumu i kod druge djece, koja su svjedočila nasilju, savjetovati se s nadležnom stručnom osobom ili službom poradi pomoći djeci, svjedocima nasilja;
• što žurnije obaviti razgovor s djetetom koje je počinilo nasilje uz nazočnost stručne osobe, ukazati djetetu na neprihvatljivost i štetnost takvog ponašanja, te ga savjetovati i poticati na promjenu takvog ponašanja, a tijekom razgovora posebno obratiti pozornost iznosi li dijete neke okolnosti koje bi ukazivale da je dijete žrtva zanemarivanja ili zlostavljanja u svojoj obitelji ili izvan nje, u kojem slučaju će se odmah izvijestiti centar za socijalnu skrb, a po potrebi ili sumnji na počinjenje kažnjive radnje izvijestiti policiju ili nadležno državno odvjetništvo, a odgojno-obrazovna ustanova će poduzeti sve mjere za pomirenje djece i za stvaranje tolerantnog, prijateljskog ponašanja u odgojno-obrazovnoj ustanovi;
• pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je počinilo nasilje, upoznati ih s događajem, kao i s neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja, savjetovati ih s ciljem promjene takvog ponašanja djeteta, te ih pozvati na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć unutar škole ili izvan nje (centri za socijalnu skrb, poliklinike za zaštitu djece, obiteljska savjetovališta i slično) i izvijestiti ih o obvezi odgojno-obrazovne ustanove da slučaj prijavi nadležnom centru za socijalnu skrb, Uredima državne uprave u županijama (Službama za društvene djelatnosti i/ili Gradskom uredu za obrazovanje i šport Grada Zagreba), policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu;
• o poduzetim aktivnostima, razgovorima, izjavama te svojim opažanjima sačiniti službene bilješke, kao i voditi odgovarajuće evidencije zaštićenih podataka koje će se dostaviti na zahtjev drugim nadležnim tijelima.




B / CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB


U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom, koja je upućena od strane odgojno–obrazovne ustanove, domova za skrb o djeci, policije, državnog odvjetništva, djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili neke treće osobe, imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja među djecom i mladima u centru za socijalnu skrb ili osoba koja je u slučaju njezine odsutnosti zamjenjuje, dužna je :

• po primitku prijave ili obavijesti žurno ispitati slučaj te pribaviti podatke o svim okolnostima, naročito o obliku, intenzitetu, težini i vremenskom trajanju nasilja, kao i sve podatke o obiteljskim i drugim prilikama djeteta koje je počinitelj nasilja;
• što žurnije pozvati roditelje ili zakonske zastupnike djeteta koje je počinilo nasilje i na primjeren način obaviti razgovor poradi stjecanja uvida u obiteljske i druge prilike djeteta, a tijekom razgovora nastojati doznati je li dijete bilo izvrgnuto bilo kojem obliku nasilja ili zanemarivanja u svojoj obitelji ili izvan nje;
• radi zaštite djetetovih prava i radi što žurnijeg otklanjanja uvjeta koji pridonose nasilnom ponašanju djeteta, izreći primjerene mjere obiteljskopravne zaštite;
• u slučaju sumnje na zlostavljanje ili zanemarivanje djeteta od strane roditelja ili zakonskih zastupnika, podnijeti prekršajne, odnosno kaznene prijave;
• upoznati roditelje, odnosno zakonske zastupnike djeteta počinitelja nasilja s neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja i izvijestiti ih o nadležnostima centra za socijalnu skrb za zaštitu prava i interesa djeteta;
• preporučiti i obvezati roditelje, odnosno zakonske zastupnike djeteta počinitelja nasilja na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć pri centru za socijalnu skrb ili pri drugoj odgovarajućoj ustanovi, odnosno njihovim službama i u slučaju potrebe obvezati ih na uključivanje djeteta u primjerene oblike psihosocijalne pomoći, te ih nadzirati u izvršavanju zadane obveze;
• redovito nadzirati preporučeno postupanje roditelja prema djetetu, te obaviti odgovarajuće provjere i izvide, kao i pratiti djetetovo ponašanje u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili u drugoj sredini gdje boravi, a posebice pratiti je li dijete i dalje nasilno, kako bi se poduzele primjerene mjere obiteljskopravne zaštite djeteta;
• o svakoj zaprimljenoj prijavi, odnosno obavijesti o nasilju među djecom i mladima voditi odgovaruće evidencije zaštićenih podataka, te evidentirati i bilježiti svako postupanje centra za socijalnu skrb.




C / POLICIJSKE UPRAVE – POLICIJSKE POSTAJE


U slučaju prijave nasilja ili dojave o nasilju među djecom, koja je upućena od strane odgojno – obrazovne ustanove, domova za skrb o djeci, centra za socijalnu skrb, djeteta, njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili neke treće osobe, imenovana stručna osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja među djecom i mladima u policijskoj postaji ili osoba koja je u slučaju njezine odsutnosti zamjenjuje, dužna je:


• žurno uputiti specijaliziranog policijskog službenika za maloljetničku delinkvenciju, a iznimno drugog policijskog službenika, radi poduzimanja nužnih i neodgodivih mjera i radnji, ako zbog okolnosti ne može postupati specijalizirani službenik, na mjesto događaja, utvrditi sve činjenice i okolnosti vezane uz prijavu, odnosno dojavu, te poduzeti sve potrebne radnje s ciljem pružanja pomoći žrtvi radi sprečavanja nastavljanja nasilja, kao i zdravstvenog zbrinjavanja žrtve;
• pribaviti podatke potrebne za razjašnjavanje slučaja, te utvrditi eventualno postojanje elemenata kažnjive radnje i identificirati počinitelja;
• u slučajevima intervencije policijskih djelatnika, kada se utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj ili kazneno djelo, policijski djelatnici postupit će sukladno propisima iz svoje nadležnosti;
• provesti kriminalističku obradu maloljetnih počinitelja nasilja u nazočnosti roditelja ili zakonskih zastupnika, a u slučaju njihove nedostupnosti, u nazočnosti djelatnika službe socijalne skrbi;
• sukladno važećim propisima provesti žurne istražne radnje te, ovisno o okolnostima slučaja, podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku za mladež, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka uz prijedlog za izricanje primjerenih zaštitih mjera;
• o zaprimljenoj prijavi, odnosno dojavi o nasilju među djecom i mladima obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb radi poduzimanja mjera obiteljsko-pravne zaštite;
• voditi odgovarajuće evidencije zaštićenih podataka o slučajevima prijave ili obavijesti o nasilju među djecom i mladima.



3. OBLICI, NAČIN I SADRŽAJ SURADNJE

Provođenje Programa aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima, kao i ovog Protokola pretpostavlja što žurniju uspostavu suradnje nadležnih državnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja među djecom i mladima (odgojno–obrazovne ustanove, domovi za skrb o djeci, centri za socijalnu skrb, policijske postaje, zdravstvene ustanove, državna odvjetništva i jedinice lokalne i područne /regionalne/ samouprave).

Obveze nadležnih tijela i drugih čimbenika koji sudjeluju u sprečavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja među djecom i mladima u poduzimanju mjera i aktivnosti usmjerenih prema sprečavanju i suzbijanju nasilja jesu:

• u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave održavati redovite sastanke predstavnika nadležnih tijela, odnosno stručnih osoba za koordiniranje aktivnosti vezanih uz problematiku nasilja, te uspostaviti učinkovite načine suradnje i razmjene značajnih podataka, kako u pogledu pojedinih slučajeva nasilja, tako i o postignućima u rješavanju problema nasilja među djecom i mladima;
• u slučaju prijave ili obavijesti o nasilju osigurati drugom nadležnom tijelu odgovarajuće podatke o slučaju i postupanju radi potpunog uvida u poduzete aktivnosti s ciljem sveobuhvatne zaštite djeteta;
• uspostaviti suradnju i razmjenu podataka s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u cilju razmjene iskustava i stvaranja «dobre prakse»;
• uspostaviti suradnju s drugim čimbenicima koji bi u konkretnom slučaju mogli pomoći, primjerice s nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama, obiteljskim savjetovalištima, te stručnjacima koji se bave problematikom vršnjačkog nasilja;
• izraditi posebne i prilagođene planove postupanja u slučaju nasilja među djecom i mladima uvažavajući posebnosti pojedinih sredina;
• uspostaviti suradnju s nadležnim zdravstvenim ustanovama i liječnicima školske medicine.




4. OSTALE AKTIVNOSTI I OBVEZE


Sukladno Programu aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima nužno je o problemu nasilja među djecom i mladima redovito izvještavati roditelje i djecu te ih poticati da prijavljuju nasilje, a tijekom nastavnih i izvannastavnih aktivnosti promicati modele nenasilne komunikacije, međusobne tolerancije i uvažavanja, organiziranjem tribina, roditeljskih sastanaka, satova razredne zajednice, učeničkih priredbi, objavama na oglasnoj ploči odgojno-obrazovnih ustanova ili na drugi primjereni način.

U sve aktivnosti vezane uz sprečavanje nasilja među djecom nužno je uključiti djecu i mlade te roditelje, zakonske zastupnike, odgojno-obrazovne djelatnike i ostale stručne osobe kao aktivne sudionike i partnere, kako bi se dugoročno promicala načela nenasilja, kao preduvjeta kvalitetnog i sigurnog odrastanja djece.

Primjereno postupanje vezano uz problematiku vršnjačkog nasilja zahtijeva aktivnu suradnju te jednakovrijedan doprinos svih državnih tijela, budući da se prepuštanje tereta odgovornosti i postupanja samo jednom čimbeniku (primjerice samo školi, policijskoj postaji, domu za skrb o djeci ili centru za socijalnu skrb) u znatnom broju slučajeva može definirati dugoročno potpuno neučinkovitim, stoga je navedena suradnja preduvjet sveobuhvatne i kvalitetne zaštite djece.

[zanamala]

Ovako...isti sam i ja odmah nasla na netu,no ne znam da li je on prosao na saboru ili je to tek prijedlog.Ako je ZAKON,onda se moja skola nije pridrzavala preporuke ili zakona (kako god) jer:

"izvijestiti ih o obvezi odgojno-obrazovne ustanove da slučaj prijavi nadležnom centru za socijalnu skrb, Uredima državne uprave u županijama (Službama za društvene djelatnosti i/ili Gradskom uredu za obrazovanje i šport Grada Zagreba), policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu; "
-nije izvjestila roditelje o toj obvezi
ili se ista odnosi samo na Zagreb?????????????????

roditelji su pozvani,no majke su se pokazale bescutno hladne ..naime majka glavne zlostavljacice je rekla "Tko joj je kriv (mojoj kceri) sto se ne zna braniti!"
Mislim da je svaka daljnja konverzacija sa istom ispod nivoa...

Sto je meni ciniti ,ako skola nije poduzela preporucene mjere zastite moga djeteta?
Predpostavljam da zabiljeske negdje postoje,stoga,da li da ih trazim (kopije) na osnovu kojih mogu podici tuzbu protiv skole kao odgojne ustanove koja nije poduzela konkretne mjere (opomene,ukora ili bilo cega slicnoga)?Uostalom,receno mi je da iste mjere namju nikakav konkretan efekt(rijeci pedagoginje) jer se iz osnovne skole djeca ne smiju izbacivati....sto ce reci ukor pred iskljucenje nema svrhu (kao zadnja mjera) sto automatski omalovazava i ostale mjere opomene i slicno.....

[zanamala]

ivana 7997....zar mislis da moja prva reakcija nije bila prekopati svu dostupnu literaturu i u knjizarama i na netu????????

nije problem u tome da ja ne kontam sto je to...vec kako joj pomoci ....

i link ka temi je....pa Vi vidite kako je to rasireno u nasim OSNOVNIM skolama i VRTICIMA ...a zakon ne postoji koji to regulira ...ili?

http://www.forum.hr/showthread.php?t=139018

[ivana7997]

zanamala, nisam to mislila. knjiga je novija i nisam znala da si uopce cula za nju. svaka cas na pokusajima. zar ti nijedan savjet u knjizi nije pomogao?

[ivana7997]

letimicno sam procitala topic na forum.hr, ne stignem sve polako.

stvarno suosjecam.

vidim da je ona predlozila da ju preselis u drugu skolu. koliko se sjecam iz one knjige, mnogima je to pomoglo.

raumijem tvoje dileme oko toga, hoce li se ponoviti pa sto onda itd, ali mozda ima neka skola blizu npr njezine buduce srednje, ili tvojeg posla, ili sl u koju bi se mogla preseliti, pogotovo ako ona to hoce.

tamo se to ne mora ponoviti. mislim da to ne ovisi puno o njoj

[zanamala]

Ona bi se preselila u drugi razred (ne u drugu skolu,jer nam niti jedna druga nije bas tako blizu),no strucne osobe skole su odlucno protiv toga...Osim toga....nece biti efekta jer sve ostaje opet u istoj skoli....
Poanta cijele price je pitanje :

Kako se od strane skole sprijecava takva vrsta nasilja...ali adekvatno...a ne mi cemo ,pa cemo ,a nista necemo.....

Sve ono sto smo mi dobili je prijedlog da se moju kcer "kazni" time da ju se preseli u drugu skolu kilometrima dalje,a zlostavljacice "kazni" nagradom da ostaju vladati suvereno na svom terenu!? I to je kao oke?

[zanamala]

Pitam se ...da li to znaci da ja mojoj kceri mogu dati oruzje u ruku (neku letvu,boxer i slicno) i reci joj...ubi boga u doticnoj ,jer te skola ionako ne moze kazniti?

Ili trebam starijem sinu reci...zlostavljaj tu djevojcicu,jer ti nista skola ne moze,a sve u cilju osvete u sestrino ime?

Ljudi....halo.....

[buby]

sada sam vidjela ovo - ovako nabrzaka: roditelji zlostavljačice bi trebali biti upoznati, a može biti riječi samo o njenom preseljenju bilo kamo (ne tvoje dijete)

[sorciere]

postoji odgojna mjera koja se primjenjuje u školama, a to je preseljenje zlostavljača u drugi razred na 10-tak dana (ili duže, ili trajno).

to se u našoj školi povremeno primjenjuje (kad se ne može riješiti s raskom, pedagogicom, psihologicom, ravnateljicom, roditeljima, itd...).

ja osobno sam inicirala takve stvari (ne zbog mog djeteta, već zbog cijelog razreda). i uspjela sam. možeš i ti!

imam ja još jednu metodu u rukavu, ako ova ne upali . (pošalji mi broj na pp, pa te nazovem.)

[MajaMajica]

zanamala, nadam se da će ova agonija biti uskoro iza vas
sviđa mi se ideja preseljenja zlostavljačice, a ne izmučenog djeteta
sorci..please, daj mi reci i drugi način, bar na pp

[sorciere]

imaš pp

[zanamala]

soc...poslah ti pp,no ostalima zelim prenijeti slijedece....osnovna skola nema adekvatnu kaznenu mjeru protiv bilo kakva vida nasilja,a posebno psihickog...prijetnje tipa opomena i ukor nemaju odjeka ..jer se brisu na kraju godine,ne upisuju u svjedodjbe,o njima ne ovisi odlazak na exkurziju i sl.

ako roditelji zlostavljaca ne reagiraju kao normalni roditelji ,tek onda nastaju problemi,jer skola pokusava umanjiti problem da se sve ne talasa...
i dogadja se slijedece....zlostavljano dijete ostaje samo sa svojom boli i moli dragoga boga da zlostavljac mozda ipak jednom odustane i nadje drugu zrtvu....

moze li se sto napraviti u svezi toga..jer.....ovaj protokol donesen 2004. sve je to lijepo kao obuhvatio ,ali svaka skola ima pravo odrediti sama nacin na koji ce se ponasati u takvim situacijama.....

zasto je nemoguce donijeti zakon koji odredjuje neku kaznu...tipa ako se dobije ukor...isti ostaje upisan u svjedodjbu te umanjuje broj bodova pri upisu u srednju skolu?????

mozda je prijedlog glup,ali mi jedini pada na pamet....

[Bomballurina]

Da, vrlo sklizak teren. Slažem se da zlostavaljači vjerojatno dolaze iz problematičnih obitelji i ne vjerujem da bi upoznavanje roditelja sa problemom, iako bi škola to trebala napraviti, donijelo ikakvo rješenje.
Meni se čini da je tu potreban puno veći angažman školskog psihologa, obavezno odlaženje zlostavljača na terapije....sve što već struka nalaže. A to je već problem države, jer ne vjerujem da je jedan školski psiholog dovoljan na more problema koje djeca danas nose u sebi.

[Bomballurina]

zasto je nemoguce donijeti zakon koji odredjuje neku kaznu...tipa ako se dobije ukor...isti ostaje upisan u svjedodjbu te umanjuje broj bodova pri upisu u srednju skolu?????


Znam i vjerujem ti da si revoltirana, no moje je mišljenje da djetetu zlostavljaču prvenstveno treba pomoći, a ne ga kažnjavati.

[zanamala]

ma gle..mozda sam to krivo postavila (sorry emocije su mi nategnute na entu)...no htjela sam reci...

mislila sam moze li se uvesti neki sistem gradacije ..ono 1. stupanj
2. stupanj i onda puf glavna kazna..

da zlostavljacica ima problem...i to stoji,no problem je u tome sto se takvo dijete nece samo zaustaviti,ako ne postoji neka vrsta represije koja ce ju sprijeciti da isto ponavlja (ne samo,u ovom slucaju,mojoj kceri,vec danas-sutra nekom drugom djetetu)

ako problem postoji..i roditelj je obavjesten...i nije poduzeo nista,zlostavljac dolazi u skolu svjestan da mu nema ravnoga te da ima odrijesene ruke ciniti isto do kraja osmogodisnjeg skolovanja!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!


TO JE FAKING PROBLEM!!!!

odlazak kod psihologa oni shvacaju kao nista...njima je to totalan gubitak vremena..ili odlican izgovor da ne budu na nastavi (znam ..prosle smo to)

[sorciere]

zanamala - napisala sam ti i u pp-u: nemoj se osjećati krivom (jer nemaš razloga) - ako inzistiraš da se uključi CZSS.

ako se ponovi i jedna sitnica - ODMAH traži premještanje zlostavljačice u drugi razred na neko vrijeme, jer to je DOZVOLJENA mjera u osnovnim školama.

ja sam bila žrtva u osnovnoj školi, ali tu sam se nekako iskobeljala. uspjela sam se uključiti u društvo ostalih autsajdera. naime, bili smo podijeljeni na "gradsku elitu", i siromašne...

u srednjoj školi me cijeli razred (na čelu s razrednicom) izolirao. u četvrtom razredu sam sama sjedila u prvoj klupi. preko odmora nitko nije htio samnom razgovarati. napravili su razredni sastanak O MENI, i to kad mene nije bilo u školi. razlog??? preskočila sam razred, i nastavila biti odlikaš. povod? u jednom danu sam dobila TRI PETICE :? ...

srećom, našla se jedna duša s grižnjom savjesti, koja mi je rekla za taj sastanak. pa sam ja otišla razrednici. ona je sve poricala - a ja joj rekla da ju može biti sram. onda sam otišla direktoru pa mu sve ispričala.

nakon toga smo imali razredni sastanak na kojem sam ja njima rekla kako se prema meni ponašaju. zaključak? ja izmišljam, i više se ne dozvoljava nikom da se javlja ako želi odgovarati.

meni je odgovaralo , ali je njih lupilo po glavi. naime, gospođica predvodnica nije mogla raditi ono što želi. na jednom satu se ona ipak javila da odgovara, a ja sam rekla: znači, pravilo vrijedi SAMO za mene????

reagirao je dečko (koji je dijelio njihovu "ljubav" prema meni), i stao u moju obranu!! svi su se okrenuli k njemu, i rekli: pa što se ti javljaš, ti ju ne trpiš!!! a on je rekao: nije važno koga volim ili ne volim, važno je da ste vi prema njoj NEPRAVEDNI. (to mi je, moram priznati, vratilo samopouzdanje ).

ja sam na maturi dokazala da sam među najboljima. uredno me zovu na sve proslave mature, lijepo samnom razgovaraju - kao da ničeg nije bilo... čovjek bi pomislio - idila.

ipak - ni dan danas (31 godinu od mature!!!) ja ne mogu zaboraviti kako su se prema meni ponašali. i ne mogu zaboraviti da nitko nije stao u moju obranu - osim taj jedan put!

ja kikicu učim od malih nogu da se brani VERBALNO. još u vrtiću - ja sam ju trenirala na način da se NE BRANI, već da kontrira. usred normalnog razgovora sam joj znala reći: ti si glupa! tražila sam od nje da se ne brani s "ne, ja nisam glupa", već da kaže nešto što će zbuniti sugovornika. moram priznati da je uspjela 8) .

trenira borilačke vještine, i tu je dobila dodatno samopouzdanje!

kad je došlo do situacija da ju je netko fizički napadao, rekla sam joj da se slobodno brani na isti način. kad je to prešlo granice - rekla sam joj da namlati osobu koja ju maltretira, te o tome obavijestila ravnateljicu, pedagogicu, i razrednicu. dobila je MOJU dozvolu!! nakon toga - stvari su se smirile. zlostavljače se malo zauzdalo (tako da nije bilo potrebe za tim). ali, znala je da stojim iza nje.

kod nas su uključeni i czss i svi ostali - u slučajevima u kojima to treba. rezultati su nikakvi , OSIM kad se zlostavljače prebacuje u drugu sredinu. do sada se to pokazalo kao najefikasnija metoda.

[zanamala]

I tako ja pomislim (i nadah se toplo,) da je sranjima dosao kraj nakon mirenja dvije zaracene stranke kad ono.....


Sorc..iskreno mrzim kad si u pravu

http://216.109.125.130/search/cache?...icp=1&.intl=us

[zanamala]

isprintala sam si to...nazvala ravnateljicu i rekla da joj to saljem preko kceri u utorak u skolu(jer nisam u Hrvatskoj),te da proslijedi razrednici sa napomenom da hitno zove mamu..

razrednica je skepticna,kaze da ce mama vjerojatno burno reagirati na malu zlostavljacicu,te bi se ova opet iz osvete mogla obrusiti na moju kcer...

napominjem da je curica blog pokusala obrisati....meni vrag nije dao mira pa sam malicno kopala dok ga nisam iskopala...i kao da me sunce obasjalo..krenem na savjet sa isprintanim textom kod prijateljice i sretnem se sa dvije glavne akterice licem u lice na sred ulice...(ma obracun kod OK korala je p. dim za ovo danas)

zamasem ja maloj ispred lica sa papirima(onoj glavnoj,ne satelitu) i pitam,zna li tvoja mama za ovo..mala šok i kaze ne...e rekoh,u utorak ce saznati...

kaze djevojcica,ali i vasa mala je meni pisala svasta..rekoh,zlato,imam ja kopije ispisa vasih blogova i nigdje,ali ponavljam ,nigdje nema ovako nesto....

i okrenem se i produzim dalje....

[zanamala]

E sad......

pedagoski ili ne...razgovarala sam sa kceri i rekla da cu uciniti sto god ona kaze..tj. ako misli da se sad to treba zakopati i da su si one sad bas super,a ne prividno super do prvog klinca (a nesto mi govori da su ustvari obje kao bure baruta),ja cu to zakopati....
dogovorile smo se da priceka sve dok se ne vratim kuci....

sorciere....nemam rijeci za tvoju pricu....stvarno nemam..kao horor u nastavcima

[maria71]

čujemo se u utorak
napisala sami ti pp

[sorciere]

I tako ja pomislim (i nadah se toplo,) da je sranjima dosao kraj nakon mirenja dvije zaracene stranke kad ono.....

Sorc..iskreno mrzim kad si u pravu

draga - rekoh ti postupak... a za ovo što je napisala u blogu, imaš ju pravo tužiti. jer je vrijeđala cijelu obitelj. pa mami fino objasni da ćeš podići tužbu. a rasku traži ODMAH premještaj u drugi razred.

razrednica nema pravo biti skeptična. ona mora poduzeti zakonom dozvoljene korake za rješavanje problema, a ne priručnim aparatom za gašenje gasit rafineriju.

ako ti zatreba pomoć oko onog iz pp-a, javi. i ravnateljici objasni da se osim preko bloga - stvari mogu saznati i na drugi način .

[zanamala]

Sad vec sebi slicim na onu zlu vjesticu,jer kad god krocim nogom u skolu ,kao da sam metlom sletjela u Oz (samo onaj,gori Oz,kao iz serije),i svi me gledaju kao andjela osvetnika...

(ponekad cak ocekujem i skandiranje-op op op :D )

Ovako,isprintano poslah ravnateljici uz popratnu notu :

Poštovana gđo Ravnateljice




Molimo Vas da primjerke koje šaljemo proslijedite razrednici 7*. razreda, prof.xxxxx,uz molbu da ukoliko roditelji xxxx i xxxx dodju na informacije,istima i pokaže .

Ujedno Vas molimo da se roditeljima objasni da, ukoliko škola ne bude mogla obuzdati provalu verbalnog nasilja,bilo usmenim,pismenim ili elektronskim putem ka našoj kćeri,od strane djevojčica : xxxxx i xxxx ,roditelji xxxxx, pravno su savjetovani podnijeti prijavu CZSR ,te policiji protiv istih. (Ako se ,na žalost, nasilje bude opetovano ponavljalo )

Napominjemo da isprintanim stranicama ne želimo eskalirati gori sukob,no držimo da je zbog prethodnih izostanaka reakcija ,razrednica dužna ukazati na ozbiljnost situacije,te upoznati roditelje sa težinom djela,da se isto danas-sutra ne bi ponovilo na nekom drugom djetetu.






S poštovanjem

[cappy]

Ova tema mi je prva iskočila. sin 1.srednje mi je priznao da ga 4 decka iz razreda maltretiraju, dobacivanjem iz klupe, okruzuju ga pa ga svašta ispituju , na wats grupi zezaju i psuju. Tako sam ljuta, razočarana i zabrinuta da ne znam otkud krenuti, od raske pretpostavljam ? Odma me lupio i strah da će se tek onda i više okomiti na njega kad skuže da ih je tužio. Molim vas za bilo koji savjet.

[Peterlin]

Ova tema mi je prva iskočila. sin 1.srednje mi je priznao da ga 4 decka iz razreda maltretiraju, dobacivanjem iz klupe, okruzuju ga pa ga svašta ispituju , na wats grupi zezaju i psuju. Tako sam ljuta, razočarana i zabrinuta da ne znam otkud krenuti, od raske pretpostavljam ? Odma me lupio i strah da će se tek onda i više okomiti na njega kad skuže da ih je tužio. Molim vas za bilo koji savjet.

Da, kreni od redovnih informacija. Idi pitati za ocjene i ostalo, pa u okviru toga pitaj i kakva je adaptacija na srednju školu, kakav je sastav razreda, što kažu drugi roditelji itd.
Nisam imala takvu situaciju u srednjoj školi, ali jesam u osnovnoj. U srednjoj je to možda i teže rješavati.
Paralelno doma porazgovaraj sa sinom i probaj doznati je li on jedina meta ili ekipa maltretira i druge učenike. Ako maltretiraju i druge, to je tema za sat razrednika. Moji sinovi bi postupili svaki na svoj način, mlađi bi se brzo našao saveznike i osnovao stranku, a stariji bi se maknuo što dalje.
Reci sinu da to što ga ekipa vrijeđa i psuje ne govori baš ništa o njemu, ali jako puno o njima. Savjetuj ga da si bira društvo koje mu bolje odgovara, a ove treba ignorirati. Oni uživaju u drami, a ako drame nema, interes se obično brzo gubi... Ako ga i dalje ne budu pustili na miru, treba ipak obavijestiti razrednika i stručnu službu, pa kud puklo... Sretno!

[jennifer_gentle]

Ja bi pisala razrednici, potom ravnatelju/ici.
Ja osobno volim imati pisani trag.
Trenutno prolazim nesto slicno (osnovna skola), ali u manjem opsegu jer je rijec o jednom djecaku.
Ne bih cekala vec bih reagirala odmah dok ne eskalira.
Isto tako znam za slucaj (u razredu mog sina) gdje je jedna mama prijavila slucaj centru i decki su se odmah skulirali.
Sretno!

[jennifer_gentle]

Prouci ovo

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/..._132_2874.html

[čokolada]

Da, ako službeno tužiš razrednici ili SS, gotov je. To je zakon čopora. U OŠ stvari se lakše rješavaju, ali posljedice ostaju što god ti napravila.

Dobro ti je Peterlin napisala - mora "osnovati stranku", sprijateljiti se s bar 2 učenika za podršku tj. suprotstavljanje čoporu.
Savjet da se makne u teoriji zvuči dobro, ali u praksi znači osamljivanje.

[Peterlin]

Da, ako službeno tužiš razrednici ili SS, gotov je. To je zakon čopora. U OŠ stvari se lakše rješavaju, ali posljedice ostaju što god ti napravila.

Dobro ti je Peterlin napisala - mora "osnovati stranku", sprijateljiti se s bar 2 učenika za podršku tj. suprotstavljanje čoporu.
Savjet da se makne u teoriji zvuči dobro, ali u praksi znači osamljivanje.

Slažem se...

Ono što moram primijetiti: moj mlađi sin bio je u osnovnoj školi u razredu punom gnjavatora. To je bilo baš onako na granici za prijavu, uglavnom nisu prelazili granicu podnošljivosti, ali bilo je užasno i naporno i utjecalo je na praćenje nastave. Pozitivna stvar - ta situacija izgradila je mog sina u osobu koja se jako dobro zna nositi s takvim slučajevima i to bez pomoći roditelja. To ne znači da ne traži pomoć vršnjaka - već sam napisala kako je postao vješt u organiziranju ekipe iliti "osnivanju stranke" i to mu je kasnije puno pomagalo u raznim prilikama. Vjerujem da je i kod njega u srednjoj školi bilo takvih drama, ali on je iz osnovne škole došao s iskustvom kako treba pristupiti takvim biserima i to mu je spasilo glavu. Vidim da i danas funkcionira na isti način - ima svoj "čopor" koji se međusobno podržava u učenju, zabavi, nalaženju posla i slično. Funkcionira odlično. Zaključak - vjerojatno svatko od nas mora na neki način steći to iskustvo i bolje je ako je u što ranijoj dobi.

Ja sam sličnija svom starijem sinu, nisam ljubitelj čopora nego sam sklonija izmicanju, ali čokolada je u pravu - to rezultira puno manjim brojem društvenih kontakata. Nije to lošije, nego drugačije. Svatko bira u skladu s vlastitim afinitetima i iskustvom koje mu život usput donese.

[Vrijeska]

Ova tema mi je prva iskočila. sin 1.srednje mi je priznao da ga 4 decka iz razreda maltretiraju, dobacivanjem iz klupe, okruzuju ga pa ga svašta ispituju , na wats grupi zezaju i psuju. Tako sam ljuta, razočarana i zabrinuta da ne znam otkud krenuti, od raske pretpostavljam ? Odma me lupio i strah da će se tek onda i više okomiti na njega kad skuže da ih je tužio. Molim vas za bilo koji savjet.

4 od cca 24
našla se 4 klipana i maltretiraju
probaj vidjeti u kakvim je odnosima s ostalom djecom iz razreda - ovih ostalih dvadesetak
imaju li i drugi problema

i to treba srezati odmah u prvom razredu, pismeno se javi razrednici, objasni ukratko i zamoli da te primi na razgovor

[buba klara]

Mojem se slično događalo u 7. i 8. razredu.

Nista nismo uspjeli riješiti razgovorom s razrednicom. Odnosno, cini mi se da je bilo jos gore. Zena je imala najbolje namjere da to riješi ali ispalo je kontraproduktivno.

S tim da je moj imao dvojicu prijatelja s kojima se redovito druzio, nije bio izolirana biljka, ali to nije umanjivalo zlostavljanje ove grupice, na verbalnoj razini gotovo svaki dan.

Princip makni se, ne slusaj ih i sl. nije palio jer je bio osuđen s njima sjediti svaki dan u razredu 6-7 sati. On bi ih čak i ignorirao ali nisu prestajali, i to ga je baš pogađalo.

Srećom da je imao ovu dvojicu i dobro društvo u klubu, inace bi potonuo skroz.

Preživio kraj OŠ i preporodio se u srednjoj. Sad ima odlicnu ekipu.

Uzgred receno, jedno od te djece je ovog ljeta zavrsilo u crnoj kronici (bez imena, naravno). Koliko god mi je bilo zao vlastitog sina u osnovnoj, sad mi je iskreno zao ovog klinca jer se ispostavilo da je potpuno van kontrole (obiteljsko rasulo, mali je prepusten sam sebi vec par godina...). Skola je za sve to znala ali dok ne radi (pre)velike nerede po skoli, prolazi razrede - sve ok.

[Lili75]

Meni je strašna činjenica da se ne može pomoći djeci u školi koju drugi maltretiraju, da tu sustav ništa ne može. Baš mi je to teško prihvatiti. To mi je baš tužno.
Pa jel se ne mogu pozvati na razgovor roditelji tih zlostavljača? Podići to na neku višu instancu?

Ja se sva naježim kad čujem za maltretiranja i bullying bilo koje vrste i kipitim u sebi :/

[buba klara]

Meni je strašna činjenica da se ne može pomoći djeci u školi koju drugi maltretiraju, da tu sustav ništa ne može. Baš mi je to teško prihvatiti. To mi je baš tužno.
Pa jel se ne mogu pozvati na razgovor roditelji tih zlostavljača? Podići to na neku višu instancu?

Ja se sva naježim kad čujem za maltretiranja i bullying bilo koje vrste i kipitim u sebi :/

Roditelj zlostavljaca je pozvan na razgovor i to vise puta, nakon cega bi situacija postala jos gora.

[čokolada]

Ako je u okviru "prihvatljivog" (za vanjske promatrače), ne možeš ništa. Ako debelo prelazi granice prihvatljivog i škola ne trzne (a trzne neki dobronamjernim razgovorom i najčešće bez efekta), možeš se potužiti na višu instancu (policija) pa se onda uključi CZSS itd. A onda roditelji malih bulija šiznu pa se uključe u kolektivno maltretiranje, npr. na cesti zaustave majku pogođenog učenika pa je psuju na pasja kola, buliji angažiraju pola škole da ignoriraju "drukera" itd. Nije moje iskustvo, ali sam mu svjedočila u OŠ. Uglavnom sve ovisi o tome jesu li roditelji bulija normalni ili nisu.

[jennifer_gentle]

Ajme majko. Mi smo jos dobro prosli.

Ja sam nekako mislila da je nakon osnovne gotovo s tim.
Nekako su mi preveliku u srednjoj za takva ponasanja, bar kod mene u srednjoj se ne sjecam da je bilo buliranja.

[Lili75]

Ako je u okviru "prihvatljivog" (za vanjske promatrače), ne možeš ništa. Ako debelo prelazi granice prihvatljivog i škola ne trzne (a trzne neki dobronamjernim razgovorom i najčešće bez efekta), možeš se potužiti na višu instancu (policija) pa se onda uključi CZSS itd. A onda roditelji malih bulija šiznu pa se uključe u kolektivno maltretiranje, npr. na cesti zaustave majku pogođenog učenika pa je psuju na pasja kola, buliji angažiraju pola škole da ignoriraju "drukera" itd. Nije moje iskustvo, ali sam mu svjedočila u OŠ. Uglavnom sve ovisi o tome jesu li roditelji bulija normalni ili nisu.

Strava i užas

Koja je uloga onda stručne službe? mi smo u skoli nedavno imali jedan slučaj, kaos totalni. Četvorica su maltretirala jednog dječaka, kad ga je mama htjela prebaciti u drugi razred, škola nije dala jer je iz tog razreda radi te četvorice već pobjeglo 10ak djece, što u druge razrede, što u druge škole. Čak su (škola) imali suludi prijedlog da razbucaju sve ostale petaše i iz svakog razreda uzmu par djece koje će dovest u taj krnji problematični rzred. Dakle strava. Sve im je propalo. Dječak je srećom spašen nevjerojatnom upornošću svoje majke koja se obratila svim instancama i prebačen u drugi razred.

[buba klara]

Ako je u okviru "prihvatljivog" (za vanjske promatrače), ne možeš ništa.

Upravo to.

Dakle, mojeg nisu mlatili, fizički zlostavljali ni nista slicno tome, ali verbalni bullying je bio konstantan skoro 2 godine. Sreća da je moj mirne naravi, ali vjerujem da mu se uzasno tesko bilo suzdrzati da ne odgovori nasiljem. Sjecam ga se da bi dosao iz skole cijeli pokisao, zatvorio bi se u sobu i jedva bi iz njega iscijedila razlog.
Vise puta smo razgovarali s razrednicom, i zena je stvarno bila svjesna problema (nije reagirala u stilu - samo ga malo zezaju, nek se celici i sl.). Probala je razgovarat s tom djecom i s njihovim roditeljima ali nije polucilo rezultate osim sto je konstantno provociranje i zlostavljanje samo progrediralo.

Hvala Bogu riješili smo se toga, ali ne uz pomoc sustava, vec vise faktorom srece sto je upao u srednju gdje su djeca njemu slicna i gdje stvarno ima dobro drustvo + klub u kojem trenira i tamosnje drustvo.

[čokolada]

Da, i kad se problem kao riješi (npr. ja sam ga "rješavala" u 2. i 3.r.) i situacija se kao smiri, dijete do kraja OŠ ostaje tiha meta. Čekanje svakog pogrešnog koraka u međusobnoj interakciji, SVAKO usmeno odgovaranje uz sitna dobacivanja i ismijavanja, kakti presitna da bi ih nastavnici sankcionirali, a s tom ekipicom ionako su u školi imali puno veće probleme pa, božemoj, ne treba biti mimoza.
Posljedice su vidljive i danas sa 17.

[Barbi]

Cappy, baš mi je žao što mu se to događa u prvom srednje :/ Obično u srednjoj djeca prodišu ako su imali teže odnose u osnovnoj, ali očito ima i obrnutih priča.

Moje iskustvo sa susretljivošću razrednika i stručnih službi srednjih škola u koje idu/ išla su moja djeca je jako pozitivno, zapravo iznenađujuće u odnosu na prosječna iskustva u osnovnim školama pa iskreno vjerujem da nećeš naići na zid.
Za prvi put ja bi krenula osobnim kontaktom, zatražila bi informacije i razgovor s razrednikom jer u osobnom kontaktu najbolje osjetiš ima li kruha i sluha s druge strane. Ne bi išla nužno na pisani trag jer šta ćeš s tim, ne vidm smisla. Ili će nešto pokrenuti i napraviti ili neće.

[Lili75]

Joj čoksa tako mi je žao

[Vrijeska]

Dovoljno je jedan e-mail s rečenicom koja opisuje razlog zbog čega želiš doći na razgovor s razrednikom.

ako nema, pisanog traga, poslije često bude: "ah, što se niste prije javili..."
uostalom, možeš se direktno javiti i školskom psihologu

[Mima]

Ah mislim da je osnovni problem ovo što piše u podnaslovu "No u zapadnoj Europi obitelji si mogu priuštiti da jedan član radi puno radno vrijeme, a drugi skraćeno i pritom pristojno žive."

[NanoiBeba]

Ah mislim da je osnovni problem ovo što piše u podnaslovu "No u zapadnoj Europi obitelji si mogu priuštiti da jedan član radi puno radno vrijeme, a drugi skraćeno i pritom pristojno žive."

pogrešna tema, mima

[Mima]

uf, da, sori. Ne mogu više zbrisati.

[Peterlin]

Dovoljno je jedan e-mail s rečenicom koja opisuje razlog zbog čega želiš doći na razgovor s razrednikom.

ako nema, pisanog traga, poslije često bude: "ah, što se niste prije javili..."
uostalom, možeš se direktno javiti i školskom psihologu

Eh, to ti je batina s dva kraja... I ja sam, kao i čokolada, imala kojekakvih iskustava i još više situacija sam vidjela sa strane. Osim toga, nema svaka škola kompletnu stručnu službu. Sretni ste ako nađete ikoga da vas sasluša. S druge strane, najčešće nisu problem učenici nego njihovi roditelji. Sjećam se da je jedan takav pokušavao ravnatelju razbiti auto, jer su njegovog sina poslali na razgovor stručnoj službi. I sama sam se jednom našla na meti tih istih nasilnika. Evo situacije - idem ja doma u ovo doba godine, a pored škole su taman posadili nova mlada stabla. Čopor učenika viših razreda uništava te sadnice, džepnim noževima gule koru... Ja dođem i kažem "pa što radite i zašto to radite???" a budalaši su lijepo noževe okrenuli prema meni. Pokupila sam se. Bilo ih je najmanje pet. Dan kasnije kažem ja to razredniku i ravnatelju, a oni kažu da ne mogu ništa jer se incident nije dogodio u školi nego pored nje. I što sad? Znala sam face, to je bila ekipa +/- godinu dana od mojih sinova u to vrijeme. Ništa nisam napravila.

Bilo je još situacija, čak i gadnijih, do te mjere da sam jednom zvala policiju (jer su sinu ukrali ključ iz hlača za vrijeme tjelesnog, ušli u naš stan i ukrali kasicu u kojoj je bilo par sto kuna) ali odgovor je bio isti - incident se nije dogodio u školi i nisam mogla dokazati ništa. Život nije CSI. Nikada nisam dozvoljavala da moja djeca dežuraju na porti škole upravo zato da ne nalete nekakvi biseri kao onaj tip koji je ravnatelju pokušavao uništiti auto, ali slabo je to pomoglo.