 |
|||
Slažem se sa svime u potpunosti...ma svi, pa čak i logopedi pričaju kako je ovo kao neko novo vrijeme, sve više novih generacija s kasnim govornicima. Mislim da bi i logo znanost trebala ići više u tom smjeru, ima vremena ... vjerujem da se istraživanja već provode.Peterlin prvotno napisa
Ovo boldano je točno. Odmah mogu uprijeti prstom i u razlog za to. Radi se o prekomjernoj upotrebi ekrana svih vrsta. Mnogim mladim roditeljima mobitel, tv i tablet su dadilje i koriste to za smirivanje dječurlije.
Ne pišem ovo kao kritiku bilo kome, nego više kao zapažanje, uz upozorenje svim roditeljima koji misle kako su klinici jako pametni i vješti u radu s mobitelima, tabletima i računalima. Korištenje ekrana u ranoj dobi ne da koči nego često zaustavlja razvoj govora. Ne znam ima li kakav stručni članak o tome, ali stvar je jednostavna - govor i razumijevanje govora je DVOSMJERNA komunikacija, a buljenje u ekrane je jednosmjerna. Dijete je samo konzument i ništa ga ne potiče na ispravan odgovor. Zbog toga se smrznem svaki put kad vidim bebe u kolicima s mobitelima u rukama, uffff
Evo malo tuđe pameti https://dv-grigorvitez.hr/pametno-s-...-u-ranoj-dobi/
Inače, ne bih tvrdila da djeci treba tehnologiju uskratiti u potpunosti. Moji sinovi su se doslovce opismenili uz računalo, a to im je na kraju i struka 20+ godina kasnije. Stvari nisu crno-bijele, iako znam i kako izgleda kad se s tim pretjera. Sve s mjerom...
Govor se uči i kroz pokret, a djeca koja puno sjede uskraćena su za puno toga.
To je sigurno točno, ali mislim da nije naglasak na ekran koliko na ovo: prekomjerno. Iako se s ekranima uglavnom prekomjerivaOvo boldano je točno. Odmah mogu uprijeti prstom i u razlog za to. Radi se o prekomjernoj upotrebi ekrana svih vrsta. Mnogim mladim roditeljima mobitel, tv i tablet su dadilje i koriste to za smirivanje dječurlije.
Ne pišem ovo kao kritiku bilo kome, nego više kao zapažanje, uz upozorenje svim roditeljima koji misle kako su klinici jako pametni i vješti u radu s mobitelima, tabletima i računalima. Korištenje ekrana u ranoj dobi ne da koči nego često zaustavlja razvoj govora. Ne znam ima li kakav stručni članak o tome, ali stvar je jednostavna - govor i razumijevanje govora je DVOSMJERNA komunikacija, a buljenje u ekrane je jednosmjerna. Dijete je samo konzument i ništa ga ne potiče na ispravan odgovor. Zbog toga se smrznem svaki put kad vidim bebe u kolicima s mobitelima u rukama, uffff
Evo malo tuđe pameti https://dv-grigorvitez.hr/pametno-s-...-u-ranoj-dobi/
Inače, ne bih tvrdila da djeci treba tehnologiju uskratiti u potpunosti. Moji sinovi su se doslovce opismenili uz računalo, a to im je na kraju i struka 20+ godina kasnije. Stvari nisu crno-bijele, iako znam i kako izgleda kad se s tim pretjera. Sve s mjerom...
Govor se uči i kroz pokret, a djeca koja puno sjede uskraćena su za puno toga.
Draga Malupe, pročitala sam tvoj prvi post pa nadalje i ovako sastrane po svemu ja bih rekla da je on perfekcionist, inteligentan i samosvjestan u dovoljnoj mjeri da ima sliku o sebi s tim nečim kao nedovoljnim i što mu možda ruši samopouzdanje koje se potom odražava na socijalne odnose koje si opisala.
Ne znam da li ti pred njim pokazuješ svoje sumnje, promatranje njega i ostalo? Ako da, mislim da mu je to materijal kojim gradi sliku o sebi.
Ako ne, jesi li sigurna da on to ne osjeti kroz tvoju energiju, neverbalni kontakt i sl?
Dok nisi spomenula dijagnozu mene si asocirala na logo dijagnozu razvojnog jezičnog poremećaja.
Ne podržavam buljenje u ekrane, ali niti ne mislim da su ekrani krivi za kasni razvoj govora kod velikog broja djece. Motivacija da ovo napišem nije da ohrabrim dadiljanje uz ekrane, nego da stanem na stranu roditelja koji rade sa svojom djecom, djeca im ne bulje u ekrane, a opet je kasni govor u pitanju, a takvih je dosta. Mogu zamisliti roditelja koji je napravio sve što je znao i mogao kako se izbezumljeno osjeća kad mu netko dođe s jednostavnim - "previše ekrana". Mislim da je presložen problem i da treba oprezno izlijetati s takvim "dijagnozama".
To mi dođe kao - više kretanja, voća i povrća, manje slatkiša, alkohola i cigareta i nema više bolesti. A vi bolesni sigurno jedete previše čokolade.
Prerealan odgovor, slažem se do točke i zareza. Tako i ja doživljavam te izjave, trudeći se razumjeti kako osoba u glavi ima tu sliku klasičnog pretjerivanja s ekranizacijom, pa nekako istoleriram.
Vezano za ekranizaciju kao uzrok kašnjenja u razvoju govora i jezika, barem kada je riječ o razvojnom jezičnom poremećaju, ne trebamo čak ni misliti jer je znanstveno utvrđeno kako to nije uzrok kašnjenja. Zapravo se uzrok još uvijek ne zna, osim da je riječ o prenošenju genetskog oblika s generacije na generaciju.
Super stvar je što je razvojno, pa se može "ispraviti" poticanjem razvoja govora i jezika unutar obitelji, pa tako rezultat i ne izostane, a sva muka ostane u prošlosti.
Ovdje mislim isključivo na RJP. I na ranu intervenciju...
Posljednje uređivanje od littlemom : 09.02.2024. at 12:55
Imaš li neki link koji dokazuje da se iz nedovoljno ili prekasno tretiranog RJP s kretanjem u školu razvije disleksija, disgrafija i diskalkulija? (to si navela u izdvojenoj temi)
To je tvrdnja naše logopedice ali budem probala naći i u literaturi pa stavim.
Evo link: https://radld.org/wp-content/uploads...u-Croatian.pdf
U navedenom linku ( sto je i logicno) pise da cesto postoje pridruzene poteskoce, ne da RJP uzrokuje pridruzene poteskoce.
Ali ljudi valjda vole sebi pripisati zasluge uspjeha djeteta kad nema pridruzene poteskoce , a valjda zato takve tvrdnje.
Osim toga , vrijeme ce pokazati da li dijete ima pridruzene poteskoce unatoc ispravljenom govoru. O pridruzenim poteskocama mozemo gororiti tek kasnije kad dijete ( dovoljno dugo) bude izlozeno citanju, pisanju i matematici. Obicno rijetko prije 3 razreda osnovne. Cak i vrlo ozbiljni slucajevi tesko se prepoznaju i dijagnisticiraju ranije, posebno ako je dijete kognitivno u razini sa vrsnjacima. Ako uz to ima i dobro razvijenu socijalnu inteligenciju moze poteskoce kompenzirati jos duze.
Krivo si me bila citirala. U toj izdvojenoj temi nisam navela da uzrokuje, nego citiram sebe iz te teme:
Ako se dijete s RJP ne potiče u razvoju govora i jezika, povećava se rizik od posljedica koje ovo stanje nosi:
- disleksija
- disgrafija
- diskalkulija
- otežano komuniciranje s posljedicama (emocionalno zatvaranje u sebe, socijalizacijska isključenost).
Dakle, navela sam da se povećava rizik, ne da uzrokuje.
U linku piše također to što sam bila navela, a to je, citiram link: Pismenost i školsko postignuće: Postoji bliska povezanost između RJP-a i disleksije (Bishop i Snowling, 2004).
Mnoga djeca s RJP-om zadovoljavaju kriterije za disleksiju (McArthur i sur., 2000).
Pridružene teškoće nisam niti spominjala.
Evo pa stvaraj novi zaključak slobodno.
Ne bih se složila. Vjerojatnost i rizici se mogu znati i prije 3. razreda osnovne škole. Dijete koje uredno prođe recimo predČip test, smanjuje taj rizik unatoč RJP koje je imalo. Istina da nije uvijek sve crno bijelo, ali neki jasniji smjerovi ipak postoje.
Postoji rizik da dijete ima pridruzene dis-poteskoce kod odredenih stanja . Ili ih ima, ili ih nema. Nije to sto je ispravio govor sprijecilo disleksiju ili diskalkuliju.
Jasno ako dijete ne razumije govor nece razumjeti ni procitano , ali to bas nije "prava" disleksija.
I zapravo se ne moze znati tocno koliko dijete razumije procitano dok ne nauci citati i dok se intenzivno ne izlozi tome.
Pozdrav, vidim da se tema jako aktualizirala.
Peterlin je doista dobro opisala pragmaticni razvojni poremecaj.
Međutim, mi se još vodimo kao specificni poremecaji govora i jezika.čekam i nalaz ADOS-a.ukoliko ADOS bude loš, onda ja definitivno o svemu ovom nisam kroz ovih par godina ništa naučila.
Sad smo u jako dobro fazi, imamo očito nekakav skok.
Govor je sve bolji, sve manje agramatican, eholalija je sve manje.Igra se non-stop, čak u šali kažem da je sad dosadan koliko se želi igrati.
Bili smo sad u tjedan dana na tri dječija rođendana, pleše, pjeva sudjeluje, ali samo u jednostavnim igrama.
I dalje nema onog spontanog prepricavanja.Max jedna-dvije rečenice iz vrtica
Što se tiće mog utjecaja na njega, sto je pitala @Sirius moje mišljenje je da nije svjestan mog straha, promatranja i strepnje, al naravno, ja sam subjetkivna.Međutim, muž i ostala familija su vrlo objektivni i realni pa pretpostavljam da bi me upozorili Muž jedino često kritizira moj pesimizam, al takva sam inace, za sve
Malupe, optimizam se uci. Misila sam da je to prirodeno, ali psihologica je na jednoj od mogih roditeljskih radionica rekla da se uci. Tako da i ti stignes nesto nauciti.
Naravno da nije spriječilo kada iste mogu nastati neovisno o RJP.
Ali je pokazatelj da je taj rizik nastanka manji.
Stavljam originalni clanak na koji se vjerojatno referiras.
Brzinskim citanjem nalazim da poremecaj govora i jezika , imaju povecan rizik od poteskoca u citanju i matematici , te da ih se treba pratiti da bi se reagiralo na vrijeme. Ne nalazim nigdje informaciju da rana intervencija sprecava ili lijeci moguce kasnije poteskoce u ucenju. Ako sam dobro shvatila problem govora i jezika-te citanja i matematike nalazi se u istom centru u mozgu , i polaziste obje poteskoce je isto.
https://www.researchgate.net/publica...atics_disorder
Naravno, mislim da je rana intervencija dobra i pozeljna kod bilo koje skupine u riziku ili djece koja pokazuju poteskoce u razvoju govora, ali to nazalost ne znaci da rizik od poteskoca u ucenju nije i dalje puno veci u odnosu na djecu bez poteskoca.
Nisam se referirala na taj članak, nego na sveukupnu literaturu koja nije obuhvaćala konkretno taj članak, tvrdnje više logopeda i svoje iskustvo.
Imaš i drugu literaturu o svemu pa si probaj proučiti ako te zanima.
Malo si i logički poveži što si sama napisala; pa koja je svrha praćenja i reakcije ako ne utjecaj na tijek i ishod?
Slažem se, uvijek je rizik veći tamo gdje je odstupanje…
Pa svrha pracenja je da se porepoznaju poteskoce u ucenju sto prije. I da se djetetu pomogne u skolskom sustavu.
Te da se preveniraju problemi koji mogu nastati zbog neprepoznatih ili kasnije prepoznatih poteskoca u ucenju ( a ti su problemi brojni: nisko samopouzdanje, depresija, anksioznist, frustracije ...).
Tijek i ishod razvojnih problema i poteskoca u ucenju , njje isti kako i kod upale grla kad se popije antibiotik.
Vrijeme ce pokazati kakav je tijek, a ishod je vidljiv tek puno godina kasnije.
Pa nitko ni ne tvrdi suprotno, ne znam što te buni, stvarno.
Vrijeme će pokazati, mnogima je već i pokazalo pa se dijele iskustva.
Vrlo pojednostavljeno, Sirius želi reći da s nekom djecom možeš doma raditi do besvijesti i dovesti ih do njihovog plafona, ali dalje neće ići. To je poželjno i jako dobro ako roditelj ima znanja, upornosti i vremena (i novaca, nažalost) jer dijete ostvari sve ono što se može terapijom, vježbanjem, upornošću itd.
No, ništa na ovom svijetu nije izliječilo dis-teškoće i poremećaj pažnje.
Djeca samo nauče "hendlati" školu i svoj kasniji život (ako imaju sreće pa ne otplove u agresiju, anksioznost, depresiju...), a kamo će ih život odvesti naravno da JAKO puno ovisi (i) o njihovom IQ i karakteru s kojim su rođeni.
Slažem se, iako sam ja pisala o RJP, isključivo to.
POzdrav,
Evo nama danas javilo da su gotovi rezultati adosa, ali naravno na tel nista ne žele komentirati. S obzirom da nikakav komentar nije htjela reci na tel ne nadam se tu ničem dobrom. Iskreno, prema onom što je on na ADOS-u pokazao, i ako ispadne da je u spektru, pola djece je po toj logici u spektru. On je bio bas super, ali bas super. Ja koja sam teski pesimist i negativac sam baš dobro doživjela taj test.Al evo imam osjećaj da će mi rezultati to pobiti.....
Samo ADOS-a nije dovoljan kao instrument za dijagnostiku spektra autizma, treba se raditi diferencijalna dijagnostika. Dijete sa socijalnom anksioznosti ili nekim sasvim šestim poteškoćama na ADOS-u mogu postići rezultat u spektru autizma.
Znam da nije, ali eto, čini mi se da će me definitivno obeshrabriti, a isto tako mi se čini da su skloni samo na temelju ADOS-a stavljati dijagnoze.
Ne morate vi pristati na nikakvu dijagnozu. Vjerujte, autizam se ne može sakriti. Ako ga dijete ima nitko ne pogađa, to se itekako vidi.
U nas će definitivno subjektivni dojam onoga tko provodi ados biti presudan.
On ima poteškoće, to nije sporno, to ne umanjujem i ne ignoriram, al po ponom koliko sam ja do danas shvatila autizam, meni on to nije.
Probajte se javiti u kabinet obitelji dr Stošljevića u Beogradu i otkloniti svaku sumnju…oni su bogovi defektološke i logopedske struke na ovim prostorima…
Culi smo se telefonski u nekoliko navrata, pogledao je puno videa igre moga sina i on ke decidiran da bi to bila tzv razvojna disfazija, da o autizmu nema govora.
Slusala sam dosta njegovih predavanja, osebujan lik ali mi djeluje bas iskusan.komentari su o njemu oprecni.
U Srbiji svi dobiju dijagnozu razvojne disfazije, a ne autizam, a kod nas pak nitko ne dobije tu dijagnozu već autizam.
Istina, i meni se tako cini
Meni ovo sve procitano lici na Aspergerova, i moj je takav bio.
I ne mislim da je katastrofa imati dijagnozu. Puno gore je kad roditelj tvrdi da je sve ok, a dijete je naocigled "drugacije"
Ni ja nipošto ne mislim da je katastrofa imati dijagnozu ali točnu.
Ja sam bila prva koja je tvrdila da nešto nije ok, da je drugačiji dok su mi svi govorili da pretjerujem.
I danas je jasno da je drugaciji (iako ne naočigled vec treba sa njim stupiti u komunikaciju da se to primijeti) ali bi voljela točno znati kako se to zove.na terapijama smo dugo i to mi je najvaznije kao i njegov napredak koji je ogroman.
I moj je takav. Dva psihologa i dva logopeda su rekli da je sve ok, dok jedna usputna nije rekla da sumnja na Asperger i ADOS je to pokazao
Niti učiteljica u prvoj razredu nije shvatila. On toliko dobro kompenzira
Drago mi je što ste mu se obratili...razvojna disfazija bi bila kao kod nas RJP ako se ne varam...
Lik je nestvaran koliko živi struku i ostavlja traga u znanosti...
Komentari su također sjajni, nisam nailazila na oprečne moram priznati.
Puno ljudi iznose nevjerojatna iskustva rada s njim i njegovim sada već pokojnim roditeljima- od samih roditelja djece pa sve do same djece koja su danas odrasli ljudi, preko njegovih studenata i kolega logopeda...
Iako, pored tolikih rezultata komentari su malo i suvišni
I meni isto, a kad se uzme u obzir da je češća pojava razvojna disfazija od autizma, mislim da je problem kod nas
Posljednje uređivanje od littlemom : 13.02.2024. at 20:47
@Malupe ponovno sam pročitala sve tvoje objave i moram ti napisati da, po meni, sve naginje na razvojni jezični poremećaj, a žao mi te koliko si nekako zabrinuta čini mi se, iako u najboljoj namjeri, ali u prazno.
Vrijeme će pokazati svoje, ali ovako po svemu, ne znači da smo realni ako previše brinemo i bojimo se lošeg...
Nekako kao da vodiš borbu sama sa sobom jer si se vjerojatno i prvi put susrela s tim odstupanjem u govoru kod djeteta.
Meni da je recimo, bilo tko iz kabineta Stošljević rekao točku i zarez ja bih bila sretna. Ti imaš takvu sreću da imaš odgovor i ponovno te strah.
Vjerojatno ćeš trebati dosta strpljenja i za samu sebe u cijelom procesu, osim za dijete.
Meni ovo sve što si opisala za njegovo ponašanje, ono za lift i sl. je doslovno najnormalnija stvar koju djeca imaju u ponašanju i ni po čemu ne vidim karakteristiku stereotipije. Ista je uvjetovana sasvim drugom potrebom/nagonom, a ovo je klasično ponašanje djeteta, odraz htijenja, karaktera, obične faze u razvoju koja dođe i prođe...ništa što si spomenula nema neku osobitost da bi moglo navesti na razmišljanje. Što ima veze ako je dijete pasivnije dok traje igra, ni prvi ni zadnji, pa to je najnormalnija stvar također.
Dijete je i njegov karakter i ozračje u kojem živi, dijete je i trenutak, dijete je nesavršeno savršeno živo biće od krvi i mesa kao i mi.
Napredak u govoru koji opisuješ je klasično za RJP.
Probaj se opustiti i sve će biti ok, neka te nosi vjera u dijete, tu je odgovor. Ti ne bi vjerovala (priča s ADOS-om) da nije tako. Već znaš, osjećaš, eto ti dijagnoze.
Nedaj se...
Posljednje uređivanje od littlemom : 13.02.2024. at 21:39
Hvala ti puno...jako mi je značio tvoj post.
Stošljević je baš kategoričan bio.
Ja očekujem da će na adosu biti element autizma u dijelu govora i jezika, to je neupitno, za ostalo doista ne znam. Jako me zanima. Malo sam se ohrabrila, jedva čekam rezultat.
Posljednje uređivanje od Malupe : 14.02.2024. at 10:05
Ne možete imati autizam samo u području govora, ili ga imate ili ne.
Možda sam se krivo izrazila,očekujem odstupanja u tom dijelu, ali ne i u ostalim koji bi bilo onda dostatni za dijagnozu
To je onda to. Nemoj brinuti i sretno!
Malo je reci da smo iznenađeni nalazom.cijeli je afirmativno intoniran a zakljucak je da se nalaze elementi iz spektra autizm
Što je s onom mogućnošću što je ovdje negdje spomenula jedna forumašica, da određena trenutna stanja (mislim anksioznosti) ometaju takvo testiranje i mogu uzrokovati pogrešan rezultat...uzmite i takve stvari u obzir. Iskreno, samim time što Stošljević nije isto potvrdio, ja bih testirala i dalje...
Ovo je tek potvrda da postoje elementi ne znaci nuzno u konacnici i dijagnozu.
Odlucili smo sada samo raditi, raditi, raditi pa za nekih godinu dana vidjeti gdje smo
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom