Je li znanje moć?

[Lili75]

Je samo što ne možeš napisat ne bismo školu po prebivalištu jer je loš kadar, neorganizirani su, tamo nema izazova za moje dijete ili kontra prezahtjevni su i strogi profesori, teško se s takvim ocjenama poslije upisat u željenu gimnaziju.
Želim da mi dijete ide u udaljeniju školu preko velikih prometnica (vide adresu djeteta).

Čisto naglas razmišljam što bi se sve logički mogli zapitati ravnatelj i stručna služba. Pišem iz perspektive našeg kvarta u kojem je jako velik broj djece u školama. Nekada je bio problem i samo prebaciti dijete iz razreda u razred. Moguće da nije tako u kvartu od Jelene, znam o kojem se kvartu radi pa sigurno nije takva navala (veliki broj djece) kao kod nas.

[Lili75]

jelena.O u pravu si za glazb

[tanja_b]

Ne znam nikoga kome je odbijen upis u bilo koju skolu po izboru unazad nekih 20 godina (imam puno mladjeg brata pa sam se vratila malo u proslost). Ali postoji mogucnost da je to zbog toga sto se vecinom radi o skolama u centru grada.

Evo, ja znam. Prije 10 godina. U našem kvartu (o kojem sam pisala u ranijem postu), širi centar Zgb.
Ali, za to dijete se na kraju pokazala dobitna kombinacija to što ga nisu primili u školu koju je mama poželjela

[Mima]

Ja inače mislim da su nekad bila stroža pravila oko upisa isključivo po mjestu stanovanja, pa da je to pojednostavljeno, ako se dobro sjećam.

U mom kvartu npr. su dvije škole vrlo blizu, i ja znam hrpu djece koja službeno spadaju u jednu a išla su u drugu. Npr. zgrada u kojoj sam prije stanovala spada u školu u koju je išla moja kći, a većina djece koju znamo od tamo su išla u drugu školu. Bilo je i suprotnih primjera u razredu moje kćeri.

Jedino ako je škola baš popunjena do zadnjeg mjesta, sigurno da se neće dozvoliti osnivanje novog razreda radi djeteta koje ne spada u tu školu. Ali inače ne znam zašto ne bi bilo odobreno.

[umiljata]

Je samo što ne možeš napisat ne bismo školu po prebivalištu jer je loš kadar, neorganizirani su, tamo nema izazova za moje dijete ili kontra prezahtjevni su i strogi profesori, teško se s takvim ocjenama poslije upisat u željenu gimnaziju.
Želim da mi dijete ide u udaljeniju školu preko velikih prometnica (vide adresu djeteta).

Čisto naglas razmišljam što bi se sve logički mogli zapitati ravnatelj i stručna služba. Pišem iz perspektive našeg kvarta u kojem je jako velik broj djece u školama. Nekada je bio problem i samo prebaciti dijete iz razreda u razred. Moguće da nije tako u kvartu od Jelene, znam o kojem se kvartu radi pa sigurno nije takva navala (veliki broj djece) kao kod nas.

moja poznanica je zbog upisa djeteta u drugu školu prijavila dijete kod prijateljice koja živi u tom kvartu gdje je željena škola.

[Jelena]

Nije meni tesko argumentirati zasto u drugu skolu. Al ako bi bilo problema, ne bih se ubila. Ne bi bila drama da ostane u kvartovskoj.

[čokolada]

Znam jedne koji su i sebe i dijete prijavili kod prijatelja da bi im dijete išlo u željenu školu, a onda je taj prijatelj svoje vlastito dijete prebacio u neku drugu školu jer ovom nije bio zadovoljan .

[Lili75]

E to je već "snalaženje", a kod Jelena je samo obično snalaženje.
No šalu na stranu, često su kod nas tako postavljene stvari da se covjeka prisiljava da se sam "snalazi".

Jelena, koliko će malac imati god iduću jesen? Jel se veseli školi? Mogu mislit.

[Lili75]

Nije meni tesko argumentirati zasto u drugu skolu. Al ako bi bilo problema, ne bih se ubila. Ne bi bila drama da ostane u kvartovskoj.

a ha odluka je već pala? Ide u tu zahtjevniju, ali udaljeniju školu.

[tangerina]

Znam jedne koji su i sebe i dijete prijavili kod prijatelja da bi im dijete išlo u željenu školu, a onda je taj prijatelj svoje vlastito dijete prebacio u neku drugu školu jer ovom nije bio zadovoljan .

znam ja jedne koji su, kad su kupovali stan, birali kvart u kojem će za potreban broj godina biti učiteljica razredne nastave koju su htjeli za svoje dijete

[Lili75]

znam ja jedne koji su, kad su kupovali stan, birali kvart u kojem će za potreban broj godina biti učiteljica razredne nastave koju su htjeli za svoje dijete

Ajme majko mila ni ovo nisam nikad čula.

[Peterlin]

Nije meni tesko argumentirati zasto u drugu skolu. Al ako bi bilo problema, ne bih se ubila. Ne bi bila drama da ostane u kvartovskoj.

Nema NIKAKVOG načina da unaprijed sve znaš. Ne možeš znati koje će biti učiteljice - ode neka na štajaznam čuvanje trudnoće ili slomi nogu i eto belaja...

Nema NIKAKVOG načina da unaprijed znaš tko će sve biti upisan u taj razred, a još manje kako će se ta djeca slagati s tvojim djetetom.

Nema NIKAKVOG načina da unaprijed predvidiš što će se događati s produženim boravkom (meni je to bila noćna mora kod jednog sina, a prošlo je bez drame kod drugog) jer se tu dogodi da se učitelji često mijenjaju.

Nema NIKAKVOG načina da predvidiš još hrpu drugih stvari - korona mjere, promjenu ravnatelja, upis druge djece na temelju roditeljskih molbi (mi smo imali situaciju da se u razred na polugodištu ukrcalo dijete s višestrukim problemima i asistentom, ali na kraju se pokazalo da je učiteljica super izašla na kraj s njima u svim tim okolnostima).

Ima načina da uzmeš u obzir lokaciju, udaljenost, prometnice, potrebu za prijevozom i slično.

Ima načina čak i da putem VR utječeš na štajaznam jelovnik i slično, ali jako puno toga je izvan kontrole, npr. drugi roditelji i njihove interakcije. Čovječe, kad se samo sjetim, u boravku kod mog mlađeg sina sjedila je mama jednog od učenika tijekom cijelog prvog razreda, a možda i dulje. Nismo to mogli riješiti nikako, a opako je narušavalo dinamiku. Možeš u takvoj situaciji samo izuzeti svoje dijete, upisati ga u drugu školu i moliti boga da se tamo sve to isto ne ponovi u sličnoj ili još i goroj varijanti. Najgore traume bile su mi od drugih roditelja i njihove djece. Demolirali su ravnatelju auto jednom prilikom i što - ništa... Pisala sam već puno puta kako su tijekom tjelesnog ukrali ključeve od stana mom sinu, ušli u naš stan i odnijeli dječju kasicu prasicu. Morali smo promijeniti brave, a ravnatelj je rekao "to se nije dogodilo u zgradi škole". A to što su djetetu ukrali ključeve tijekom nastave u zgradi škole, to ništa... Ne klinci iz istog razreda, nego iz paralelnog. Bolje da se ne prisjećam. Tada sam jako bila na vagi da prebacim sina u drugu školu, ali zbog njega to na kraju nisam napravila. Pitali smo ga za mišljenje. Da je on tada rekao "idem u drugu školu", sigurno bi ga prebacili. Odbio je. To mu je bila životna škola. Nakon toga je puuuno pažljivije birao društvo.

Hoću reći, ne možemo te mi ovdje uvjeriti oko čega trebaš, a oko čega ne trebaš brinuti. To ti dođe s iskustvom, a tvoje iskustvo ne mora biti isto kakvo je bilo moje ili bilo koje druge forumašice. S vremenom naučiš birati bitke, a tvoje bitke ne moraju nužno biti iste kakve su bile moje. Moj stariji sin lijepo kaže "dat ću sve od sebe u zadanim okolnostima", a to bi bio moj savjet svim roditeljima budućih školaraca. Tako trebaju raditi i sami, a tako trebaju usmjeravati i djecu. Bit će sve u redu. Sretno!

[Barbi]

Ima hrpa razloga zašto možeš željeti dijete upisati u neku drugu školu od one najbliže kojoj pripada. Na primjer, produženi boravak i prehrana. Ili samo jutarnja smjena. Sasvim nevezano za obrazovnu jačinu škole i učitelje/ profesore.
Ja sam iz takvih prizemljenih razloga birala svojoj djeci najdalju školu od tri u širem kvartu. Najdalja je ali je busom bliža od druge po udaljenosti.
A neke škole u kvartu koji je "ostario" a nema nove gradnje imaju kroničan manjak djece i prihvaćaju sve bez obzira na mjesto stanovanja. Neke su škole prebukirane i njima je problem i primiti djecu koja su se stvarno doselila u kvart.
Malo sam otišla od teme...

[Jelena]

a ha odluka je već pala? Ide u tu zahtjevniju, ali udaljeniju školu.

Ma nije pala. Kao da bih ja tu s vama razglabala o tome da jest
Nepunih sedam, kao i većina druge djece

Peterlin, nisu ni škole ni fakulteti toliko nepredvidljivi, to se samo čini onome tko izvana promatra. Može se raditi o lošoj procjeni, ali realno stvari su uglavnom takve kakve jesu. Dinamika je spora. Naravno da postoji hrpa "rizika", od slomljene noge do porodiljnog.
Sad su ti fakulteti možda bliži, pa sigurno znaš da je kod nekih sustav uređeniji, nego kod drugih. Da se kod nekih gubi vrijeme na gluposti, kod drugih se student može apsolutno posvetiti studiranju. Sin ti je na FER-u. Što bi se to trebalo dogoditi da FER prestane biti jedan od najbolje organiziranih fakulteta u Zagrebu? Ne možeš predvidjeti kod koga ćeš slušati Matematiku 1, ali usrednjeno, dobit će većina sarmu. Malotko će dobiti samo zelje ili samo meso. Na FF-u se i u moje vrijeme i sada velik dio profesora vrlo labavo drži termina ispita, ni danas, kao ni tada, nemaju svi svoje urede i sl. Pristup je boemski puno češće nego na FER-u, a dijeli ih Vukovarska. U školama je isto u nekima tradicionalno bolja organizacija, nego u drugima, što se reflektira na to koliko se nastavnik može/želi posvetiti poslu i kakva je atmosfera u zbornici i sl. Tako da istina, može se dogoditi da ti u najboljoj školi padne grah da ti u razredu bude jako problematično dijete, da ti se razboli učiteljica pa imaš stalno zamjene, ali svejedno dobiješ na kraju sarmu te škole, koja ima više junetine, nego druga u kojoj dominira riža.

Moja OŠ je bila na glasu kao najbolja, ja sam tu pripadala. Bili su najbolji iako su baš kod nas bila integrirana djeca iz najtežih socijalnih prilika u gradu. Imala sam dvije loše učiteljice u višim razredima, eng i povijest. Kad je dolazila zamjena, mi bismo se preporodili. Engleski sam do valjda 2. srednje učila dodatno izvan škole. Tako da ni zamjene nisu najgore što se može dogoditi. Loše je kad škola loše funkcionira.

Slična stvar je i s bolnicama. Može se dogoditi kaos, kao sa Zadravec, al to nije došlo iznenada. Insideri znaju. Tako znaju i za OŠ i za srednje i za vrtiće.

[llella]

U nasoj skoli odbijaju djecu koja ne spadaju po mjestu stanovanja..jedan od razloga navale je taj sto imamo samo jutarnju smjenu ( bar smo imali do potresa, sad je kod nas jos jedna skola)..kad se najstarija upisivala cak sam razmisljala da je damo u drugu skolu jer tada nije bila samo jutarnja smjena i bili su na glasu kao losa skola, ali promijenila se upravljacka garnitura, ali prevagnula je i blizina, prijatelji iz kvarta i laksa organizacija prijevoza i vremena
Inace mislim da je znanje velika moć, ali da je jos vaznije kako se koristimo tim znanjem, a to u nasim skolama nazalost bas i ne uce

[mitovski]

To što je neka škola na glasu kao najbolja ne znači da je najbolja i za baš to dijete.
Mislim da je to da ćeš baš pogoditi savršenu OŠ za dijete luda sreća. Ovisi o učiteljima, drugoj djeci, tvom djetetu, kasnije profesorima, a ima ih desetak. Nema šanse da će sve biti kako treba. Jedan loš profesor može uništiti sve prednosti koje neka škola ima ako baš tvom djetetu zagorča život.

[Jelena]

To što je neka škola na glasu kao najbolja ne znači da je najbolja i za baš to dijete.
Mislim da je to da ćeš baš pogoditi savršenu OŠ za dijete luda sreća. Ovisi o učiteljima, drugoj djeci, tvom djetetu, kasnije profesorima, a ima ih desetak. Nema šanse da će sve biti kako treba. Jedan loš profesor može uništiti sve prednosti koje neka škola ima ako baš tvom djetetu zagorča život.

Of kors. Ovo je kao sa cijepljenjem, ideš na vjerojatnost, nema apsolutno točnog odgovora. Ja tako živim život. Ne očekujem odgovore DA i NE.

[Jelena]

Očekuješ da ćeš po autoputu brže doći, nego po državnim cestama. Al ako je zastoj zbog nečega, onda se možeš slikati. Ne idem svejedno nasumično, pogledam stanje na cestama u trenutku kad krećem. Drugo ne mogu.

[Jadranka]

Of kors. Ovo je kao sa cijepljenjem, ideš na vjerojatnost, nema apsolutno točnog odgovora. Ja tako živim život. Ne očekujem odgovore DA i NE.

Ako su ti obje škole unutar 1 km, onda mi organizacijski i po faktoru "prijatelji u blizini" obje djeluju podjednako dobre. Jedino mi ta prometnica mi zvuči problematično.

[Jelena]

Znam jedne koji su i sebe i dijete prijavili kod prijatelja da bi im dijete išlo u željenu školu, a onda je taj prijatelj svoje vlastito dijete prebacio u neku drugu školu jer ovom nije bio zadovoljan .

Ovo je zbilja smiješno. Ja znam za slučajeve prebacivanja i iz naše jedne i iz naše druge škole. Ali razlozi su jako različiti. Ne bih sad provlačila razloge po webu. Ali i jedna i druga imaju velike simpatizere.

Ja sam 60:40 na strani teže i dalje.

[Jelena]

Ako su ti obje škole unutar 1 km, onda mi organizacijski i po faktoru "prijatelji u blizini" obje djeluju podjednako dobre. Jedino mi ta prometnica mi zvuči problematično.

Do bliže škole ima jednu veliku, do dalje ima tu veliku i jednu još veću. Ta još veća se meni čini čak sigurnijom, ako dijete poštuje crveno i zeleno. Jer na običnoj velikoj automobili jako često krše propise i prolaze kroz crveno. Na još većoj bi bilo samoubojstvo da to pokušaš. Tako da tu jednu manju veliku ima u svakom slučaju, samo što kad ide u dalju, može prijeći na miroljubivijem mjestu tu prvu koja meni opasno izgleda.

[cipelica]

Ako je dijete bistro i ima usklađen emotivni razvoj, znanje mu sigurno neće pobjeći.
Za bistru djecu su osnovne škole više- manje lagane. Za takvu djecu problem može nastati ako se nađu u toksičnom razredu a učitelji/ nastavnici izgube kontrolu . To je moje iskustvo.
Može doći i do problema ako dijete pokazuje izraziti interes samo za jedno područje. Sustav to ne priznaje...

[sillyme]

Moram priznati da mi je naslov teme u usporedbi sa sadržajem prilično smiješan. "Je li znanje moć?" je onako prilično filozofska tema, pa valjda i spada na ovaj kutak - a razglabanje u koju oš upisati (500 ili 700m udaljenu) spada na temu škole.

Znanje ponekad je moć, ali često svo znanje svijeta ne može pomoći a može nešto drugo - sreća, socijalna prilagođenost i umješnost (ovdje posprdno nazvana "snalažljivost") koja iteakako treba jer smo socijalna i društvena bića. A svakako ništa od tog ne može nadoknaditi životno iskustvo koje (po mom mišljenju) u velikoj većini slučajeva ne može osoba naučiti iz tuđih primjera nego samo na vlastitoj koži. Samim tim faktor oš A ili B kakav se u prosjeku nudi u ZG u daljnjem životu je po meni skoro zanemariv (jer je varijacija u jednoj školi veća od prosječne varijacije među školama). Dijete dobije super učiteljicu, pa se šokira u višim razredima, ili dobije groznu učiteljicu pa je prelazak u više razrede lagan i oslobađajuć. I jedno i drugo ima prednost i mana.

U kontekstu osobne sreće i prilagođenosti i uspjehu u ukupnom daljnjem životu prednost dajem socijalnoj uklopljenosti nad nekim visoko inteligentnim ali socijalno neuklopljenim, jer u kasnijem životu manjak socijalnih vještina često ima utjecaj na ukupan uspjeh i razvoj karijere i ostalog odraslog života. O malim genijalcima koji se kasnije pokažu nešto manje genijalnim neću ovom prilikom, ali svakako način na koji dijete funkcionira interesi koje pokazuje u ranoj dobi su dosta pod utjecajem obiteljskih okolnosti i interesa a manje izraz njihovih urođenih sklonosti ma koliko se roditelj trudio da pusti dijete da bude "svoje".

[tangerina]

sillyme, snalažljivost u pravom smislu riječi je naravno odlična i poželjna osobina, mi smo je samo koristili kao eufemizam za naprosto kriminalne i rubne radnje, švercanje, korupciju i taj mindset da uđeš u profesionalni svijet kao stranački vojnik s ciljem dobivanja neke koristi. Mislim jednostavno imaš te ljude koji nemaju nikakve kvalifikacije ni iskustvo a dobiju neku poziciju samo zbog toga. Iako i njih je manje nego zainteresiranih, vidim ja svakodnevno tu vojsku koja čeka svoj red, ali evo i jednog vojnika koji je dočekao da bude ravnatelj ustanove, za što nema nikakve kvalifikacije do stranačke iskaznice.

Isto tako znam preko nekih prijatelja za radne okoline gdje se znanje, marljivost i proaktivnost u radnom kolektivu čak i negativno gledaju, jer bacaju loše svjetlo na ostale kolege, i onda oni koji najviše guraju naprijed postanu najomraženiji. Tako da, nažalost, nije svaka radna okolina takva da znanje i sposobnosti vrednuje.

ali slažem se s tobom, stvar je jako crno-bijelo postavljena, mislim da to nije tako ili-ili, i da su to odvojene vrijednosti. Možeš imati izvrsno znanje, završiti arhitekturu npr, a onda ući u ilegalnu spregu sa političarima i graditi bespravne građevine da bi zaradio veće novce. Evo i naš ćaća je bio izvrstan učenik. Tako da po meni su to dvije odvojene dimenzije, jedno su sposobnosti, drugo je moral.

[Jelena]

Dosta se stvari postavlja crno-bijelo (većina nas je sklono tome, lakše je ). Npr. daje se iščitati iz nekih postova da je često talent praćen socijalnim nekompetencijama. I sad možemo razglabati o tome što je važnije socijalne kompetencije ili talent. Ja sam konkretno pod "snalažljivošću" mislila na ovo što tang navodi. Već je kaae napisala nešto u tom smjeru da je snalaženje inteligencija, ali nisam na to mislila.
I zapravo se nekako tema fokusirala na moje dijete i njegov, tj. moj, izbor njegove osnovne škole i koliko mu je koja udaljena, što nisam namjeravala. Uglavnom, stekla sam dojam da dobar dio ovdje misli da su varijacije u kvaliteti škole male i da pokazatelj da je ocjena iz matematike u gimnaziji za 1.75 niža nego u osnovnoj, nije relevantan podatak (ekstrem OŠ Iver, Sesvetski Kraljevec, 8.r 5.00, 4.sr 3.25). A meni se čini da jest. Odnosno da treba graditi temelje otpočetka, jer je kasnije jako teško nadoknadivo. U svim školama je niža ocjena u srednjoj, ali je baš za moj izbor razlika u razlici 1.09, znači ova bolja ima minimalnu razliku, a lošija ima preko 1 razliku.

Očito će ovi iz bliže lakše upasti u bilo koju srednju školu. Ne znam, sad sam i samoj sebi već posložila neke stvari koje ne spadaju više pod filozofsku temu.

Filozofska tema je isplati li se ulagati trud u znanje u našem društvu, pod cijenu rizika da te kasnije jako opali sustav sa svim svojim slabostima. Tu smo većinom složne da se isplati.

[Jelena]

O malim genijalcima koji se kasnije pokažu nešto manje genijalnim neću ovom prilikom, ali svakako način na koji dijete funkcionira interesi koje pokazuje u ranoj dobi su dosta pod utjecajem obiteljskih okolnosti i interesa a manje izraz njihovih urođenih sklonosti ma koliko se roditelj trudio da pusti dijete da bude "svoje".

Ovoga se ja pribojavam. Moje dijete od samog početka dobiva precizne i točne odgovore i onda je lako slagati i povezivati. Dok neki dobiju nikakve ili netočne odgovore i u nekom trenutku logika više ne štima. Primjeri: prijenos topline, odnosno drugi glavni stavak termodinamike, rotacija zvijezda i planeta, razlike između vodozemaca i gmazova, reflektiranje zvučnih valova, kapilarnost kontra gravitacije i sl. Evo jutros su nekako jedinica za silu i laser došli na tapetu. I sad je naravno pitanje što će biti kada u školi dobije lošije odgovore. Kako će se on s tim nositi. A dobivat će iz puno područja sigurno lošije nego kod kuće. I toga se bojim. Ne lošijih odgovora. Nego kako će mali reagirati na njih i kako će nastavnik na njega reagirati.

[Peterlin]

Moram priznati da mi je naslov teme u usporedbi sa sadržajem prilično smiješan. "Je li znanje moć?" je onako prilično filozofska tema, pa valjda i spada na ovaj kutak - a razglabanje u koju oš upisati (500 ili 700m udaljenu) spada na temu škole.

Znanje ponekad je moć, ali često svo znanje svijeta ne može pomoći a može nešto drugo - sreća, socijalna prilagođenost i umješnost (ovdje posprdno nazvana "snalažljivost") koja iteakako treba jer smo socijalna i društvena bića. A svakako ništa od tog ne može nadoknaditi životno iskustvo koje (po mom mišljenju) u velikoj većini slučajeva ne može osoba naučiti iz tuđih primjera nego samo na vlastitoj koži. Samim tim faktor oš A ili B kakav se u prosjeku nudi u ZG u daljnjem životu je po meni skoro zanemariv (jer je varijacija u jednoj školi veća od prosječne varijacije među školama). Dijete dobije super učiteljicu, pa se šokira u višim razredima, ili dobije groznu učiteljicu pa je prelazak u više razrede lagan i oslobađajuć. I jedno i drugo ima prednost i mana.

U kontekstu osobne sreće i prilagođenosti i uspjehu u ukupnom daljnjem životu prednost dajem socijalnoj uklopljenosti nad nekim visoko inteligentnim ali socijalno neuklopljenim, jer u kasnijem životu manjak socijalnih vještina često ima utjecaj na ukupan uspjeh i razvoj karijere i ostalog odraslog života. O malim genijalcima koji se kasnije pokažu nešto manje genijalnim neću ovom prilikom, ali svakako način na koji dijete funkcionira interesi koje pokazuje u ranoj dobi su dosta pod utjecajem obiteljskih okolnosti i interesa a manje izraz njihovih urođenih sklonosti ma koliko se roditelj trudio da pusti dijete da bude "svoje".

Slažem se... Na topicu o knjigama koje čitamo spomenula je tanja_b Gladwellovu knjigu Izvan prosjeka https://knjizaraum.hr/knjiga/izvan-prosjeka/, a to je na neki način vezano i na ovu temu.

Prikaz knjige dostupan je ovdje https://hrcak.srce.hr/index.php?show...ak_jezik=84321

Krajnje pojednostavljeno - što ti vrijedi ako si se rodio kao odličan materijal za violinista, ako si se rodio u Mrduši donjoj, gdje nema glazbene škole i nikoga da te poučava? Puno toga u životu ovisi o slučajnosti.

[Jadranka]

Dosta se stvari postavlja crno-bijelo (većina nas je sklono tome, lakše je ). Npr. daje se iščitati iz nekih postova da je često talent praćen socijalnim nekompetencijama. I sad možemo razglabati o tome što je važnije socijalne kompetencije ili talent. Ja sam konkretno pod "snalažljivošću" mislila na ovo što tang navodi. Već je kaae napisala nešto u tom smjeru da je snalaženje inteligencija, ali nisam na to mislila.
I zapravo se nekako tema fokusirala na moje dijete i njegov, tj. moj, izbor njegove osnovne škole i koliko mu je koja udaljena, što nisam namjeravala. Uglavnom, stekla sam dojam da dobar dio ovdje misli da su varijacije u kvaliteti škole male i da pokazatelj da je ocjena iz matematike u gimnaziji za 1.75 niža nego u osnovnoj, nije relevantan podatak (ekstrem OŠ Iver, Sesvetski Kraljevec, 8.r 5.00, 4.sr 3.25). A meni se čini da jest. Odnosno da treba graditi temelje otpočetka, jer je kasnije jako teško nadoknadivo. U svim školama je niža ocjena u srednjoj, ali je baš za moj izbor razlika u razlici 1.09, znači ova bolja ima minimalnu razliku, a lošija ima preko 1 razliku.

Očito će ovi iz bliže lakše upasti u bilo koju srednju školu. Ne znam, sad sam i samoj sebi već posložila neke stvari koje ne spadaju više pod filozofsku temu.

Filozofska tema je isplati li se ulagati trud u znanje u našem društvu, pod cijenu rizika da te kasnije jako opali sustav sa svim svojim slabostima. Tu smo većinom složne da se isplati.

Kao podrška boljoj školi, kad sam ja upisala srednju (nekad davno), isto su je upisivala djeca s prosjekom iznad 4.8 u zadnja dva razreda osnovne. Znači, matematiku su svi imali 4 ili 5. U prvom srednje je, ovisno iz osnovne škole iz koje su došli, bilo već i jedinica, a dvojki i trojki svakako. Iz moje osnovne smo svi recimo zadržali dobre ocjene. Tako da - džaba ti i upis u dobru srednju na temelju ocjena, ako tamo nećeš imati potrebno predznanje.

[Mima]

Ovisno o osnovnoj školi ili ovisno o djeci?

To se inače u Zagrebu baš i ne događa u zadnje vrijeme. Ako se pogleda uspjeh u gimnazijama može se vidjeti da je on vrlo visok, i to upravo škole koje je najteže upisati i koje su na glasu kao najbolje imaju i najviše prosjeke ocjena, tako da je očito da unatoč tome što su te škole zahtjevnje djeca svejedno zadržavaju odlične ocjene u srednjoj školi. Što pomalo dovodi u pitanje i te vječne priče o nezasluženim peticama.

[čokolada]

Dobro, tu je Grad ZG specifičan zbog ogromnog broja djece koja skupa s učenicima ZG županije konkuriraju za relativno malo "glasovitih" gimnazija.

[sirius]

Ovoga se ja pribojavam. Moje dijete od samog početka dobiva precizne i točne odgovore i onda je lako slagati i povezivati. Dok neki dobiju nikakve ili netočne odgovore i u nekom trenutku logika više ne štima. Primjeri: prijenos topline, odnosno drugi glavni stavak termodinamike, rotacija zvijezda i planeta, razlike između vodozemaca i gmazova, reflektiranje zvučnih valova, kapilarnost kontra gravitacije i sl. Evo jutros su nekako jedinica za silu i laser došli na tapetu. I sad je naravno pitanje što će biti kada u školi dobije lošije odgovore. Kako će se on s tim nositi. A dobivat će iz puno područja sigurno lošije nego kod kuće. I toga se bojim. Ne lošijih odgovora. Nego kako će mali reagirati na njih i kako će nastavnik na njega reagirati.

#hrvatsketragedije

?


Reagirati ce odlicno , ako ce to kucno super znanje znati prezentirati na nacin koji se trazi od skolskog sustsva.
Ako test napise za 5 , i bude pisao sve zadace i radne biljeznice, a pri tome ne radi nered na satu svi ce ga voljeti.

[Jelena]

Ovisno o osnovnoj školi ili ovisno o djeci?

To se inače u Zagrebu baš i ne događa u zadnje vrijeme. Ako se pogleda uspjeh u gimnazijama može se vidjeti da je on vrlo visok, i to upravo škole koje je najteže upisati i koje su na glasu kao najbolje imaju i najviše prosjeke ocjena, tako da je očito da unatoč tome što su te škole zahtjevnje djeca svejedno zadržavaju odlične ocjene u srednjoj školi. Što pomalo dovodi u pitanje i te vječne priče o nezasluženim peticama.

Sad će nas sirius pošpotati opet za školsku temu. A slobodno se tema prebaci tamo.
Imaju te škole visoki prosjek. Ali djeca koja su došla iz nekih škola imaju lošije ocjene, usprkos 5.0 prosjek iz nekog predmeta u osnovnoj. Eno pogledaj tu školu Iver, ja ne znam je l to neka posebna škola, ali ako je standardna, njihova djeca prosječno imaju iz matematike 3,25 u gimnaziji. Pa to je užas. Netko je morao zadržati peticu, tako da ima masa dvojki. U osnovnoj su svi imali odličan iz matematike, 5.0.

Upravo ti ona tablica daje tu razliku. Još u moje vrijeme je trojka bila u srednjoj loša ocjena. Listali smo imenik na nekoj godišnjici mature, valjda je dvoje prošlo s 3 u razredu. I to s prosjekom 3.nešto, a ne 2.nešto.

[Jelena]

Reagirati ce odlicno , ako ce to kucno super znanje znati prezentirati na nacin koji se trazi od skolskog sustsva.
Ako test napise za 5 , i bude pisao sve zadace i radne biljeznice, a pri tome ne radi nered na satu svi ce ga voljeti.

Drži mi fige!

[sirius]

Drži mi fige!

Ako ces iskreno to te najvise treba brinuti. Sa bistricim cesto to bude najveci problem u ovom sustavu, koju god skolu odabrala.

[Mima]

Sad će nas sirius pošpotati opet za školsku temu. A slobodno se tema prebaci tamo.
Imaju te škole visoki prosjek. Ali djeca koja su došla iz nekih škola imaju lošije ocjene, usprkos 5.0 prosjek iz nekog predmeta u osnovnoj. Eno pogledaj tu školu Iver, ja ne znam je l to neka posebna škola, ali ako je standardna, njihova djeca prosječno imaju iz matematike 3,25 u gimnaziji. Pa to je užas. Netko je morao zadržati peticu, tako da ima masa dvojki. U osnovnoj su svi imali odličan iz matematike, 5.0.

Upravo ti ona tablica daje tu razliku. Još u moje vrijeme je trojka bila u srednjoj loša ocjena. Listali smo imenik na nekoj godišnjici mature, valjda je dvoje prošlo s 3 u razredu. I to s prosjekom 3.nešto, a ne 2.nešto.

Pogledaj prosjeke ocjena u gimnazijama koje su na glasu kao najbolje, pa vidi. Mislim da je npr. iz engleskog u nekoj gimnaziji prosjek 4.9

Dakle moglo bi se zaključiti da se ti odlikaši kojima jako padne ocjena u srednjoj ionako ne upisuju u škole koje su na glasu kao top škole. (iako su podaci u tablici stari 5 godina, a k tome i upitni)

Oni koji upišu top gimnazije ti i zadrže odlične ocjene. Moglo bi se reći da djeca imaju u glavi neki kriterij i da solidno procjenjuju svoje znanje.

[Jelena]

Moglo bi se reći da djeca imaju u glavi neki kriterij i da solidno procjenjuju svoje znanje.

U pravu si.

sirius, znam

[Jelena]

Jedino što razlog nesigurnosti može biti manjak interesa učenika, koji može pak biti posljedica ili nedostatka intelekta ili lošeg nastavnika, ili naravno nekih situacija tipa duže bolesti ili loših socijalnih prilika itd., al recimo da to nema veze sa školom.

[tangerina]

Mislim da bi ti svakako bilo korisno ako se možeš raspitat o osobinama nastavnika RN u obje škole, jer ne može svačiji ego podnijeti sedmogodišnje dijete koje zna puno stvari koje one ne znaju, pa zna proradit pasivna agresija

[NanoiBeba]

Da ponašanje zna biti problem, i to veliki. Odahnula sam kad je završila OŠ i dugo mi je trebalo da se na informacijama i roditeljskim u gimnaziji opustim. S tim da je moj imao sreće s učiteljicom od 1.-4. al su problemi krenuli s kasnije. Posebno je "problematična" bila sam razrednica

[Barbi]

I toga se bojim. Ne lošijih odgovora. Nego kako će mali reagirati na njih i kako će nastavnik na njega reagirati.

Pa ovaj prvi dio barem možeš doma brzo i lako istestirati. Probaj dati koji loš, kratak i nepotpun odgovor, ima sigurno tema o kojima će te pitati nešto a niti znaš niti te zanima pa testiraj na tom području.
Ja osobno mislim da ni nije dobro da djeca doma dobiju sve odgovore. Moraju nešto i drugdje istraživati.

[tanja_b]

Imaju te škole visoki prosjek. Ali djeca koja su došla iz nekih škola imaju lošije ocjene, usprkos 5.0 prosjek iz nekog predmeta u osnovnoj. Eno pogledaj tu školu Iver, ja ne znam je l to neka posebna škola, ali ako je standardna, njihova djeca prosječno imaju iz matematike 3,25 u gimnaziji. Pa to je užas. Netko je morao zadržati peticu, tako da ima masa dvojki. U osnovnoj su svi imali odličan iz matematike, 5.0.

Upravo ti ona tablica daje tu razliku. Još u moje vrijeme je trojka bila u srednjoj loša ocjena. Listali smo imenik na nekoj godišnjici mature, valjda je dvoje prošlo s 3 u razredu. I to s prosjekom 3.nešto, a ne 2.nešto.

Opet po toj The Tablici, ne znam zašto je ona odjednom postala mjerodavan faktor rangiranja kvalitete osnovnih škola po Zagrebu odnosno, znam zašto, ali ne slažem se s time. Podsjetit ću na ono što sam napisala na početku ove teme:

"Analizu" koja je zadnjih mjeseci popularna na internetu ipak je napravio zainteresirani roditelj, a ne netko iz struke koji ima uvid u više informacija od samih zaključnih ocjena. Osim toga, neke pojave u OŠ je nemoguće izraziti brojkama po kojima bi se te škole mogle onda rangirati.

Kako možeš znati koji je udio učenika iz famozne "lagane" OŠ Iver upisao gimnaziju? I koje gimnazije su upisali? U kakvim se uvjetima školuju ta djeca? Kakvo im je okruženje kod kuće, kakvo u školi, koliki je poticaj za nastavak školovanja u gimnaziji? Tablica samo suho uspoređuje ocjene u OŠ i SŠ.

Isto tako ne razumijem, a to se pitanje stalno provlači i kroz medijske napise, i po manje formalnim tekstovima, zašto bi svi odlikaši iz osnovne škole morali biti odlikaši i u srednjoj? Prije svega, srednja škola je teža, kriteriji ocjenjivanja su sasvim sigurno stroži, a i djeca se u toj dobi opredjeljuju za ono što im je važnije pa ni ne moraju uvijek imati same odlične. Zaključci koji se nameću mogu navoditi u krivom smjeru.

Ja tu tablicu uopće ne bih uzimala kao ozbiljan kriterij, samo za razonodu.

[Jelena]

Pa ovaj prvi dio barem možeš doma brzo i lako istestirati. Probaj dati koji loš, kratak i nepotpun odgovor, ima sigurno tema o kojima će te pitati nešto a niti znaš niti te zanima pa testiraj na tom području.
Ja osobno mislim da ni nije dobro da djeca doma dobiju sve odgovore. Moraju nešto i drugdje istraživati.

Jesam, testirala sam. Los odgovor zatvara dalju diskusiju i potpitanja. Ne brini, ne pokrivam ja sva podrucja. Npr. povijest katastrofa, ne znam. Da vidis kad krene s antickim mitovima, Troja, Kreta, Grcka, ja zujim, ne mogu nista povezati. Mali je stemovac, al pitanje je je li to zbog kvalitetnih odgovora iz tog podrucja.

[Jelena]

Kako možeš znati koji je udio učenika iz famozne "lagane" OŠ Iver upisao gimnaziju? I koje gimnazije su upisali? U kakvim se uvjetima školuju ta djeca? Kakvo im je okruženje kod kuće, kakvo u školi, koliki je poticaj za nastavak školovanja u gimnaziji? Tablica samo suho uspoređuje ocjene u OŠ i SŠ.

Ne vidim kako to ima veliki utjecaj. Nije li svejedno koji udio je isao i u koju gimnaziju? Ovdje ti samo kaze, isli su oni s 5.0, a u (bilo kojoj) gimnaziji imaju 3.25 iz istog predmeta. Dok iz neke druge su imali 4.7, a u gimnaziji imaju 4.6. To znaci da se iz te druge neki nisu uspjeli upisati u neke bolje. A da su bili u Iveru, mogli bi, pri cemu bi ostvarili los uspjeh u toj školi. Znaci, oni nisu bili realni u samoprocjeni.

[Mima]

Pa zapravo vjerojatno i ne znači jer gimnazije za koje je potreban prosjek 5.0 imaju opći uspjeh > 4.5 . Tako da oni s 3.25 vjerojatno ne idu u te gimnazije.

[tanja_b]

Mislim da previše pojednostavljuješ priču.
Zbilja misliš da su učenici iz "Ivera" nekome iz druge škole uzeli mjesto u jakim gimnazijama?
Sigurno se dešavaju i takve situacije, ali ne bi trebalo generalizirati i cijelu školu proglašavati "lakom" ili "teškom", jer u svakoj školi ima raznih nastavnika - od lakših, koji dijele ocjene, do onih zahtjevnijih. I ne znaš kako će ti dijete reagirati na pojedine nastavnike.
Uostalom, napisala sam već ranije - ako imaš pristup insajderskim informacijama za određenu školu, saznaj kakva im je kvaliteta nastave iz hrvatskog i matematike u višim razredima, jer su to temeljni predmeti čije propuste je teško kasnije nadoknaditi. Dok npr. loša nastava iz fizike u OŠ ne mora značiti baš ništa za kasnije školovanje (iako je šteta ako je dijete zainteresirano za fiziku, ali u 1. osnovne to još nikako ne možeš znati).

[Barbi]

Da vidis kad krene s antickim mitovima, Troja, Kreta, Grcka, ja zujim, ne mogu nista povezati.

Za ovo ga meni pošalji, u toj dobi sam gutala antičke mitove i zapamtila nevjerojatno puno detalja do dan danas. Kasnijim obrazovanjem sam otišla u skroz drugom smjeru.

[Jedan-tri]

Razmišljala sam o tome da li da što pišem na ovu temu ili ne. Škola u koju sam ja išla i u koju idu moja djeca je u pet škola na dnu ljestvice. Konkretno, za ovu generaciju koja je analizirana bile su odlične učiteljice i iz engleskog i matematike. Znanje djece je super, ali se postavlja pitanje gdje se djeca upisuju. Primjer moje susjede koja je kod iste profesorice imala 4 iz matematike u svim višim razredima, na inicijalnom testu iz matematike u "slabijoj" gimnaziji je dobila među rijetkima 5. Njoj su zbog visokih kriterija bila zatvorena mnogobrojna vrata, iako je znanje imala. I to je samo jedan od primjera; ja sam to prije mnogo godina osjetila na svojoj koži. Nadam se da će se, dok moja djeca stasaju za upis u srednju, uvesti neki standardizirani ispiti ili barem prijemni koji će nositi više bodova. I da dodam, nema velikih razlika među profesorima istog predmeta u toj školi

[Mima]

PROSJEK %ODLIČNI %5.0


4.73 74% 25%
4.58 64% 25%
4.41 54% 18%
4.68 68% 21%
4.51 58% 19%
4.68 70% 29%

Ovo je zadnjih 5 škola s liste i jedna s prve stranice. Pronađi uljeza.

[ina33]

Razmišljala sam o tome da li da što pišem na ovu temu ili ne. Škola u koju sam ja išla i u koju idu moja djeca je u pet škola na dnu ljestvice. Konkretno, za ovu generaciju koja je analizirana bile su odlične učiteljice i iz engleskog i matematike. Znanje djece je super, ali se postavlja pitanje gdje se djeca upisuju. Primjer moje susjede koja je kod iste profesorice imala 4 iz matematike u svim višim razredima, na inicijalnom testu iz matematike u "slabijoj" gimnaziji je dobila među rijetkima 5. Njoj su zbog visokih kriterija bila zatvorena mnogobrojna vrata, iako je znanje imala. I to je samo jedan od primjera; ja sam to prije mnogo godina osjetila na svojoj koži. Nadam se da će se, dok moja djeca stasaju za upis u srednju, uvesti neki standardizirani ispiti ili barem prijemni koji će nositi više bodova. I da dodam, nema velikih razlika među profesorima istog predmeta u toj školi

X, jer sadasnja situacija je suluda i ide gore iz gofine u godinu pa zato iz godine u godinu sve vise srednjih samoinicijativno uvodi testove. Vi koji ste davno upisivali djecu u srednje pa je kao to sve ok i isto - niste kvalificirane za raspravu lol. Mislim, sad tonide npr dotle da je moja mala nastrebrtala mat i fiz jer joj nije islo pa je imala dodatne sate o rasturala, al nije stigla pov i geo, pa ce morat konkurirat za prirodosl gimnazije jer je geo u 7. presuda. Suludo.

[ina33]

A apropos znanja i moci i snalazenja na kraju skolske god, imale smo svadju jer jennakon sto je zakucala petice u 7.niz mat i fiz (instrukcije), htjela jos i citat lektiru (a hrv same 5), a pov i geo testovi. Ja joj branila da sad cita harryja pottera jer nece stic i nek sad strebeta pov i veo da navuce petice i da nece niko procitat i svi ce se izvuc s kratkim sazecima i strebat ce za pov i geo. Ona plakala da zeli procitat, da ce sve stic, da kako ce ne procitat lektiru. Procitala ona i jos jedna, i nije to ni ocjenjivala, i izgubila sansu za navlacenje 5 iz pov i geo. Da je ostala u staroj skoli koja je na 2. trecini pov i geo bi bili sprd i mislim da bi mi bilo fraze tako, nek se sokirava u zeljenoj srednjoj. Sad joj ne moze ni pristupit, s 2 4 nema tamo sto radit, zadnji luzer kao. Suludo. A da je ostala u staroj skoli bila bi 5.0. Bezvezarija.