Basic, super informacije, puno hvala
Napiši svakako kako je u IV. gimnaziji, bije ju glas da se tamo uči više nego u MIOC-u
 |
|||
|
|
|||
Basic, super informacije, puno hvala
Napiši svakako kako je u IV. gimnaziji, bije ju glas da se tamo uči više nego u MIOC-u
Willow prvotno napisa
Basic, super informacije, puno hvala
Napiši svakako kako je u IV. gimnaziji, bije ju glas da se tamo uči više nego u MIOC-u
iz našeg iskustva - to je točno
Hvala na puno detalja!
Dakle, X (oba smjera) i Prelog imaju isti prijemni iz engleskog, IV. svoj, a XVI. uopće nema prijemni?
Nije problem sadržaj prijemnog nego broj prijavljenih škola prije pisanja prijemnog. Ako se ispucaju svi programi na X i Prelog, ne ostaje izbora jer je to sveukupno 6 programa. Osim ako ne odbaci matematički obični, al ne znam može li se to jer mora se prijavit na prijemni ispit iz matematike i prije nego konkurira na dvojezični smjer.
Pa rekla bih da ima istine u ovome. Matematičke gimnazije nisu za klasično štrebanje. Više se traži razumijevanje, ali i uvježbavanje gradiva da se postigne brzina rješavanja zadataka.Basic, super informacije, puno hvala
Napiši svakako kako je u IV. gimnaziji, bije ju glas da se tamo uči više nego u MIOC-u
Mom sinu je puno teže išla povijest i jezici (uključujući hrvatski) nego matematika, fizika, pa i kemija. Ne bi se dobro proveo u četvrtoj... U Miocu mu je bilo ok.
Mom je u strukovnom najteža i dalje povijest, srećom je ima samo u prvom i drugom razredu.
Jedva čeka treći već sad kad više neće biti općih predmeta kao povijest i biologija. Još da nema ni hrvatskog, preporodio bi se
Hehehe, poznato.... iako to jako ovisi o nastavnicima. Mog mlađeg sina i njegov razred je u kazalište vodila profesorica matematike iz strukovne škole. Profesorice HJ nije bilo ni na horizontu.Mom je u strukovnom najteža i dalje povijest, srećom je ima samo u prvom i drugom razredu.
Jedva čeka treći već sad kad više neće biti općih predmeta kao povijest i biologija. Još da nema ni hrvatskog, preporodio bi se
Mene zanima jeli se netko od klinaca upisivao ove godine u Ruder koliki je bodovni prag. Moj bi u htio ali ne znam jel ce imati dovoljno bodova
Ni u Ruđeru ni u drugim školama nije svejedno koji program (smjer) odabire, jer se broj bodova razlikuje.
Na upisima 2023. ovako je izgledalo (pišem samo minimalni broj bodova zadnjeg upisanog):
TŠRB
Tehničar za elektroniku: 72,9 bodova
Tehničar za mehatroniku: 77,72
Tehničar za očnu optiku: 68,04
Tehničar za računalstvo: 74,03
Ovdje imaš sve: https://srednjeadmin.e-upisi.hr/file...pis%202023.pdf
Idi na stranicu 50 ili pretraži dokument po ključnoj riječi (Ruđer)
Inače, prošlogodišnji broj bodova je samo orijentir, jer puno ovisi o tome kakve će bodove imati učenici koji se upisuju OVE godine. Kako god bilo, sretno!
U TŠRB su normalni i pristupačni i najbolje je da navratiš na razgovor upisnom koordinatoru ili ravnateljici, pa ih pitaj sve što te zanima. Kontakt: https://www.tsrb.hr/upis-u-1-razred/
Posljednje uređivanje od Peterlin : 17.01.2024. at 07:50
Nisam napisala - na ovom linku za upise u TŠRB imaš minimalni bodovni prag za pojedine smjerove, a ovdje imaš nastavne planove za te smjerove s brojem sati svakog predmeta:
https://www.tsrb.hr/nastavni-planovi...ih-kurikuluma/
da, minimalni bodovni prag za Ruđer je bio 72 boda prošle godine za sve smjerove osim optike čini mi se
svi koji upisuju ove godine u ZG, ovdje možete naći sve uvjete koji su bili za prošlu godinu, to je baš super tablica za sve škole
naravno, ove godine očekujte promjene kod bodovnih pragova i uvjeta pa je to samo orijentacijski da znate
I. Gimnazije, strukovne i plesne škole Grada Zagreba-2023-2024.xlsx (live.com)
ostale info:
Grad Zagreb službene stranice
Posljednje uređivanje od Willow : 17.01.2024. at 10:04
Hvala na infu
Zašto da očekujemo promjene u pragovima i uvjetima? I gdje?
Pa uvijek moze biti promjena. Nikad se ne zna da li ce netko uvesti prijemni ili da li ce neka skola /smjer postati IN.
jednostavno, škole same određuju žele li ili ne uvesti bodovni prag i koliki će on biti
možda neke povise ili spuste bodovni prag od prošle godine npr.
pratite situaciju, ovo od prošle godine može samo okvirno poslužiti da znate npr. koliki bi mogao biti bodovni prag, koji jezici se uče i slično
p.s. ja serviram informacije a oni se čude
Moja cura je upisala prošle godine dvojezični u Prelogu.
Sve u vezi prijemnih je kako su cure već napisale; svaki program pa makar unutar iste gimnazije je jedno mjesto na rang listi škola. Prijemni za engleski za Prelog i X je isti, piše jedan, prolaz se računa za obje škole. Moja je prijavila u X matematičku, pa je pisala u obje škole prijemni, jer se pišu različiti predmeti. To je možda najkompliciranije, jer Prelog ima u prijemnom kemiju, fiziku i biologiju, što je dosta gradiva. Prijemni iz engleskog je bio jako lagan, mislim da je prolaznost preko 95%.
E sad kako je u školi.. moja cura je oduševljena, obožava školu. Osnovna joj je bila koma i baš se preporodila u srednjoj. Razred je jedan, relativno mali, 24 učenika i uglavnom su svi zainteresirani za nastavu, redovito rade, atmosfera je poticajna, nikako natjecateljska, ali to opet ovisi kako ti grah padne, tko će upisati ove godine. Profesori su svim generacijama dvojezičnih uglavnom isti, moja mala nema uopće prigovora, jako puno rade s klincima u lijepoj atmosferi, nema xxxxxxxxxx nad djecom. Jaaako se potiče povezanost u školi, između različitih smjerova, sve djece, svih u razredu. Ono što ja nisam znala kad se mala upisivala je da je Prelog na glasu kao izrazito tolerantna škola prema različitostima i da se tamo upisuje puno djece koja se možda ističu u društvu (ne znam kako ovo korektnije napisati) jer se zna da ih tamo neće ismijavati. I to je stvarno istina. Puno putuju, što je meni odlično, ali je i dosta veliki financijski izdatak. Na početku godine cijela škola ide na izlet vlakom, naprave im kompoziciju od 15 vagona, ove godine su išli u Ljubljanu. Bili su na izletu u Grazu, sad idu na dva dana u Italiju.
Pitaj aka te nešto konkretno zanima, ovako sam nabacala stvari koje su mi prve pale na pamet. Znam da ovo naše iskustvo zvuči skoro pa predobro, ne znam šta nas sve čeka u budućnosti, i vjerujem da ima i drugačijih iskustava, ali za sada je sve odlično, nadam se da će i ostati.
Posljednje uređivanje od spajalica : 18.01.2024. at 20:36
I još samo napomena za Prelog, ne znam koliko vam je daleko škola, treba i to uzeti u obzir, jer su jaaako strogi oko kašnjenja. U 8:00 se zaključavaju vrata škole i nema ulaženja nakon toga do prvog odmora.
I iduće godine bi se ekonomska trebala iseliti, te će nastava gotovo sigurno od iduće godine biti samo ujutro.
Daleko smo od upisa u srednje ali me zanima
Sad kad učenici s teškoćama imaju predupise u škole za koje moraju imati i prag i više bodova od ostalih s teškoćama, a bore se za malen broj mjesta, u kojem slučaj taj predupis ima smisla?
Ni u jednom zapravo, osim mozda kod upisa u gimnaziju ( ako dijete ima sposobnosti i preporuku za gimnaziju) . Moguce da je lakse upisati gimnaziju na predupisima jer relativno mali broj dobije preporuku, a mjesta je jako puno u odnosu na druge skole i smjerove.
Govorim o Zagrebu gdje je kolicina bodova i kolicina djece na predupisima jako velika. Mozda u manjim mjestima ima smisla. U Zg nema.
Posljednje uređivanje od sirius : 22.01.2024. at 11:57
Najbolje ti je obratiti se upisnim koordinatorima u školama koje vas zanimaju. Oni imaju iskustva i reći će ti je li to korisno, koje su prednosti, a koji eventualni nedostaci takvog upisa.
Nije problem u prednostima i nedostacima nego se realno NE moze upisati na predupisima jer su kvote male, a puno djece s preporukom. Predupisi vise ne sluze nicemu, barem u Zg.
Barem za djecu koja stvarno imaju ozbiljne poteskoce, pa posljedicno nisu odlikasi.
I jasno da nitko u sustsvu nece reci da sustav nema smisla .
Da netko vodi evidenciju o bodovima na predupisima i onima na upisma, i da to izlozi javno bilo bi svima puno jasnije.
E pa na to i mislim. Puno djece s preporukama, a mjesta ima po nekoliko u svakoj školi.
Tj.da li svaka škola mora imati kvotu za te predupise?
Dok tvoje dijete krene u srednju pravilnik o upisu se stigne promjeniti jos par puta. Isto tako se stigne promjeniti i dijete u kojem god smjeru. Zato nema smisla brinuti toliko unaprijed. Iako iz ovih cipela ne bi bilo lose stediti za neku privatnu srednju. Cisto da se ima opcija B.
Pa to i vjerujem da će se promijeniti. Lako moguće i da će svi imati prijamne.
Ali eto zanima me samo tako, jer me svakakve teme zanimaju
Hvala!
Zaista zvuči predobro.
Nije novost da se roditelji raspituju oko srednjih škola već u nižim razredima. U razredu mog djeteta nekoliko učenika je već u 4.razredu znalo kuda će dalje. I nisu promijenili mišljenje.
Mi smo se ozbiljno krenuli raspitivati tek ovu jesen kada je već gotovo cijeli razred imao isplanirane škole. Mi nemamo još uvijek.
A što se privatnih tiče, nas je dijete pitalo za dvije privatne škole, na engleskom; jedna je Bundek, druga MIOC- IB. I financijski su nam nedostupne, možda eventualno da smo počeli štediti u 4.razredu. Ali smo se složili da možemo platiti dvojezični smjer u redovnim školama, ako to zaista vrijedi.
ja ne kužim koja je svrha ovoga
za 4 ili 5 godina će sigurno biti promjena u srednjim školama. Plus, dijete će se isto promijeniti, razlika između 10 godšnjaka i 14-15-godišnjaka je nebo i zemlja.
I što se onda postiže time da se detaljno i "ozbiljno" raspituje početkom 2024, a ekčueli upis će se dogoditi u jesen 2027 ili 2028
Kako ne kužiš? Prema sadašnjoj situaciji u Zagrebu, četvorka iz nekog bzvz predmeta u petom razredu (npr. iz likovnog) može ugroziti upis u željenu srednju školu. To je stvarna situacija. Nisu roditelji prolupali, nego je sustav takav da o tome treba voditi računa. Nažalost... U najboljem slučaju, možemo se nadati da će se sustav upisa popraviti, ali ne bih u to bila baš sigurna, a kasno je brinuti u sedmom osnovne ako je dijete već pokupilo neku ušljivu četvorku ili još gore, lošu ocjenu iz vladanja, pa automatski može otpisati brojne srednje škole.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 26.01.2024. at 13:05
Ajmo ipak ne stvarati psihozu u roditelja mlađe djece. Eventualni gubitak decimala u bodovima iz "bzvz" predmeta sad se u traženijim školama može nadoknaditi putem prijemnih koje uvodi sve više škola. Ocjena iz vladanja se nikad nije ni bodovala za upis u srednju (ako i jest, ne sjećam se više kad je to bilo). Sustav upisa će se vjerojatno još mijenjati, ne znači nužno nabolje, ali to se u ovom trenutku ne može predvidjeti. Kao što se ne može predvidjeti ni popularnost pojedinih škola iz godine u godinu, što se, kako možemo vidjeti, konstantno mijenja. Tako da za roditelje djece u nižim razredima zaista nema smisla plašiti se unaprijed zbog "ušljivih" četvorki, a pogotovo je štetno nametati taj pritisak djeci od 9-10 godina (i još im nabijati osjećaj da je četvorka loša ocjena). Svima je jasno da su ocjene važne za upis, na žalost, i važnije nego što bi trebale biti, ali to se ne smije okrenuti u drugu krajnost pa da se djecu pritišće zbog ocjena već od nižih razreda OŠ.
I osvijestiti roditelje da gimnazije rade po istim programima i da srednjoškolski uspjeh ovisi puno i o djetetu i o društvu u kojem se nađe i o postavi profesora koje dobije itd. Nije toliko važna brojka u nazivu škole. Djeca iz iz sesvetske, i iz samobroske i velikogoričke i 12. i 15. upisuju i medicinu i građevinu i filozofski ...Iz gotovo svake gimnazije, pa čak i većine strukovnih škola može se upisati bilo koji fakultet (neki uz malo višu, neki uz manju pripremu)
uostalom, danas ima puno veći izbor mogućnosti nastavka obrazovanja nakon srednje škole...
u nekim područjima diplome 4 najveća/najstarija sveučilišta u RH nisu više najvrjednije na tržištu rada. Obrazovenje i ponuda se vrlo brzo mijenjaju i svi će se pronaći u nečemu.
To je potpuni bez veze i nepotrebno.
Ono o cemu ja pricam i o cemu sa pisala je upis u srednju djeteta sa ozbiljnom poteskocom koja ce ga jako ograniciti u izboru. Ozbiljna poteskoca vecinom onemoguci i odlicne ocjene , pa posljedicno jos dodatno gubi mogucnost izbora jer se natjece sa djecom bez poteskoca. Psihoza oko cetvorke kod zdravog djeteta mi je u najmanju ruku pretjerivanje pogotovo ako se krene u nizim razredima osnovne.
Potpuno se slažem s tanjom. Ovo naganjanje djece sa superodličnim ocjenama od trenutka kad upišu 1. razred je potpuno suludo i zato i imamo sve više djece s anksioznim poremećajima. I da, svijet neće propasti ako ne upišu školu koju su zamislili u 4. razredu OŠ.
Posljednje uređivanje od n.grace : 27.01.2024. at 16:44
I ja se slazem s tanja_b.
Ako dijete ima prilagođen program iz nekog predmeta, ako dobro znam to se upisuje u svjedodžbu i ne može upisati sve srednje škole?
Što ako je taj predmet tjelesni? Jel bi i onda bila ograničenja?
Nigde ne pise na sluzbenim dokumentima da se dijete
skoluje po prilagodenom program. Ali jasno da ako ima prigagodeni program iz npr.maematike nece birati matematicku gimnaziju, ekonomsku ili opcenito skolu koja ima tesku matematiku. U teoriji cak moze upisati talvu skolu, samo je pitanje kako ce ju zavrsiti. Ogranicenje je u spodobnostima i poteskocama djeteta, ne u programu.
Znam da je negdje pisalo što stoji na svjedodžbi, da li prilagođeni ili posebni program.
Znači dijete koje zbog motoričkih poteškoća ima prilagodbe na tjelesni može postati programer, liječnik i sl.? Upisati gimnaziju...
Živcira me što za dijete želim najbolje, a već sad moram vagati što će biti za x godina
Ne znam za prilagodeni program, ali pouzdani znam da redoviti program uz potpunu prilagodbu ne pise nigdje.
Da li motoricki nespretno dijete ili dijete sa invaliditetom koje ima potpunu prigodbu iz tjelesnog odgoja mize upisati gimnaziju? Naravni da moze , ako nema neke druge poteskoce u ucenju zbog koji bi program gimnazije bio pretezak.
Da li nakon gimnazije moze postati lijecnik ili programer? Vjerojano moze ako ima druge predispozicije i sposobnosti koje su potrebne. Samo neka bas ne razmislja o specijalizaciji iz neurokirurgije ili o oframologiji i skidanju mrene , ili stomatologiji ako mu je motorika losa.
Vrijeme ce pokazati da li je ono sto ti mislis da je najbolje za dijete -realno najbolje za dijete.
Ako dijete ima ogranjcenja i poteskoce rijetko bas moze biti sve sto pozeli. Jer stvarni je zivot ipak puno zahtjevniji od osnovne skole koja je obavezna. Ali o tom, potom. Vrijeme ce pokazati.
Hvala.
Meni bitno da može postići svoj potencijal, a ne da ga se unaprijed etiketira.
Radi se o Aspergeru, ali visokofunkcionalan. Nadareno dijete inače, perfekcionst.
Moj cilj je da ga pripremim za budućnost što bolje, ostalo je na njemu.
Zato i toliko brinem, da mu se ne zatvore vrata.
Idemo dalje bez mozganja, kako je krenulo dok on kreće u srednju još budu i prijemne ili malu maturu uveli
Tko zna što nas čeka
Djeca koja idu po prilagođenom definitivno ne mogu upisati sve srednje škole. Prekjučer sam razgovarala s ocem koji ne može dijete Aspergera upisati ni u privatnu srednju jer je išao neke predmete po prilagođenom. No, sigurna sam da se to ne odnosi na tjelesni. Imate na FB grupe roditelja djece samo s Aspergerom i tinejdžera iz spektra općenito gdje možete dobiti sve informacije.
Ma mogu upisati na redovitim upisima , tada ih nitko ne pita niti nigdje ne pise kakav je program. Druga je stvar sto se onda dogada kad krene skolska godina.
Predupisi i tako ne sluze nicemu jer vecina i tako ne upisuje na njima jer nema dovoljno mjesta obzirom na djecu s preporukama.
Mi imamo prijatelje cije je dijete upisao privatnu cetverogodisnju srednju i zavrsilo ju, svi matematicki predmeti su bili po prilagodbi.
Moje dijete je dobilo isto preporuku za cetverogodisnju srednju iako ima potpunu prilagodbu iz matematike ( ne gimnsziju ni ekonomsku), ali nam to nije bas puno vrijedilo jer nije imala dovoljno bodova za preporuceni smjer
Posljednje uređivanje od sirius : 28.01.2024. at 20:54
Znam da mogu na redovnim upisima, ali smatram to nepoštenim i prema školi i prema djetetu jer to nije nešto što se može sakriti. Ako je dijete išlo po prilagođenom trebat će itekakvu prilagodbu/asistenta u srednjoj.
Ono sto mislim da vise oganicava za strukovne dijagnoze jest glavna dijagnoza sama. Moja kcer je imala ogranicenje za gotovo sve strukovne skole jer je imala zabranu pohadanja skola koje imaju fizicki rad, rad na otvorenom, rad u toploj ili hladnij okolini...pretpostavljam da je tako i kod osoba u spektru...otpadaju sve skole koje traze uredno emocionalno kognitivno funkcioniranje. To je dobar dio strukovnih.
Ma jasno, samo kazem kakva je teorija . Jer sustav nije duzan smjestiti negdje dijete na predupisima, pa se onda dijete i roditelj kasnije snalaze sami .
A ko joj je to napisao ? Školska medicina?
Školska medicina svakako ima uvid, ali nije tu bitno ograničenje na papiru. Bitno je objektivno ograničenje - zbog dijagnoze i zdravstvenog stanja. Nažalost, sustav na isti način tretira banalne situacije i velika ograničenja. To je problem.
Kako mislis tko? Pa medicina rada. Za vecinu strukovnih skole trebas misljenje medicine rada. Cak i da je pisala skolska jasno pisu kontraindikacije za upis u popisu. Njoj su stavili ogranicenja na sve sto je fizicki rad, rad vani, rad u prostorima visoke/niske temperature.
Kao maturantica IV. gimnazije savjetovala bih vam da se ne upisujete u ovu školu. Škola je sagrađena 2013 i izgleda moderno i super, a ima dvoranu u kojoj se parket doslovno raspada, a na stropu hodnika možete vidjeti svakakve mrlje. Broj učionica je premalen za broj učenika pa se ta naša "kabinetska" nastava svodi na to da kemiju, umjesto u kabinetu za kemiju, imamo u običnoj učionici, a npr. engleski u informatičkoj učionici gdje ne možete ni bilježnicu otvoriti na stolu zbog kompjutera. Zatim, na web stranici škole možete naći popis izvannastavnih aktivnosti koji uopće nije točan jer naša škola ima svega tri izvannastavne aktivnosti. Dramsku nemamo. Svaka školska priredba se svodi na to da profesori doslovno nagovaraju učenike da sudjeluju jer se te priredbe ne mogu niti nazvati tim imenom budući da se održavaju u holu škole u koji možda stanu dva razreda i nekoliko profesora ako ju žele gledati. Što se tiče same nastave ne znam gdje bih uopće počela. Većina profesora, barem u mom slučaju, je nezainteresirana za rad. Imamo neke profesore koji se vrlo često ne pojavljuju na nastavi pa nam drže monologe kako smo ljenčine i beskorisni kada pola razreda dobije 1 jer nam gradivo nije jasno, a kada pitamo da nam se objasni također moramo slušati kako mi ništa ne pratimo i kako to sve piše u bilježnici. Profesori se postavljaju tako da se čine pravedni i strogi, a zapravo je smiješno koliko se može prepisivati i izvlačiti. No, ne bih ni pričala previše o nekvalitetnoj nastavi (čast izuzetcima), nego bih radije pričala o međuljudskim odnosima u školi. Meni je već i više nego dosta ići u školu u kojoj profesori nemaju nikakvog poštovanja prema učenicima. Naravno, ne govorim o svima, ali o prevelikom broju. U ovoj školi sam osobno doživjela toliko nepoštovanja da mi je nekada bilo muka uopće ići u školu. Ako ste slučajno čuli priče o određenom profesoru koji je preblizak s učenicama, mogu vam reći da je to totalna istina. IV. gimnazija je na glasu kao jedna od boljih gimnazija u Hrvatskoj, ali ne znam po čemu. Sramotno je da u ovako dobroj gimnaziji većina učenika mora ići na pripreme za maturu iz matematike, a isto tako je sramotno da učenici imaju toliko loše zaključne ocjene iz npr. hrvatskog i engleskog u usporedbi s rezultatima mature. U svakom slućaju, moja preporuka je da se odlučite za neku adekvatniju školu u kojoj profesori neće kršiti vaša ljudska prava i u kojoj ćete ugodnije i kvalitetnije raditi.
A baš sad je IV i OŠ Kajzerica na redu za obnovu, vele možda bi do početka godine to uspjeli srediti
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom