živjeti ekološki

[Jelena]

Sljedeće što sam čitala je o papiru:

Svako peto drvo se ruši za papir.
Sade se brzorastuće monokulture koje narušavaju bioraznolikost i opsjetljivije su na požare.
I ovdje isto kao kod plastike - veliki je problem ambalaže, a procvat je došao s porastom Online kupovine, gdje se svaki komad posebno pakira.
Iz tablice je očito da je više papira u toj ambalaži, nego u papirima za pisanje, printanje...
Papirnate vrećice koje izgledaju reciklirane, često to nisu, jer da bi bile nosive, moraju se raditi od dugih vlakana, a ona se dobivaju iz svježeg drveta.
Postoji alternativa - papir iz trave, ali ga se zbog optike ne može za papir za knjige i sl primijeniti, jer ima crne točkice. Za ambalažu bi se trebalo moći primjenjivati.
Na tržištu pada potražnja za recikliranim papirom.
Jedan od poteza u regulativi bi bio da se reklame ne smiju ubacivati, ukoliko netko ne dozvoli. Dakle, ne naljepnice "Ne, hvala!", nego "Da, molim!".

[Jelena]

I još jedan o spalionicama:

Ne stignem detaljnije:
Spaljivanje smeća ima manju emisiju Co2 od spaljivanja ugljena.
Nastaje dosta šljake, s toksičnim metalima i sl. U Njemačkoj ugrađuju u prometnice, Švicarci se čude, kod njih je zabranjeno (opet završi u okolišu kroz trošenje).
Nijemci tek 16% plastike recikliraju. Većinom se izvozi smeće ili spaljuje.
Kemičari tvrde da od 1990tih postoji rješenje za filtriranje štetnih plinova kod spaljivanja.

[Jelena]

I evo zadnji u mini seriji, neko mišljenje:

Nisam provjeravala napisano:
2% plastike je od vrećica
96% mikroplastike u ribama je od flis jakni.
Još uvijek ne postoji dokaz da je mikroplastika štetna direktno za čovjeka (baš sam na die weltu htjela nešto o tome danas pročitati, ali nisam pretplatnik, pa ne mogu)
Preko 80% plastike u vodama dolazi iz Azije i manje od 1% iz Europe.

[mamitzi]

Često razmišljam što kao pojedinka mogu učiniti za okoliš i zaključim da bi to bio što mirniji život bez novih stvari. Pokušavam tako, ali na kraju, nije to zabavan život i uvijek treba dobro promisliti prije kupovine. Često se pitam koliko ima smisla ponovna upotreba ambalaže kojom se bavim oduvijek. Kad prestanu proizviditi plastične vrećice kaže moja kćer meni, ti ćeš moći prodavati svoju zalihu. Flisanu jakne-imam jednu i nosim ju 20god jer je neuništiva. Ako mi dosadi, da ju spalim u vrtu

[Peterlin]

Hehehe tu smo negdje... Danas sam izvukla zimski baloner iz 2003,a spremila jesenski iz 1999. Jakna od flisa mi je isto iz tih vremena, od prije udaje, starija od 20 godina. Vrećice koristimo više puta, ali ne izdrže ni blizu toliko kao odjeća. Da mi bar cipele i torbe toliko izdrže, nitko sretniji od mene.

[Beti3]

I ja kupujem daleko manje odjeće. Godinama nosim isto, no tu i tamo si moram priuštiti nešto novo, to treba za duševnu hranu
Obuću kupujem puno češće, ne mogu nositi izguljenu.
Torbice su opet kategorija za sebe, svake godine nova crna u jesen. I jedna ljetna. Ne mogu manje. Ili mogu?
Nemam bižuterije, i to je neka vrsta ekološkog osvješćivanja.

[NanoiBeba]

Sve ste amaterke - ja nosim svoju odjeću i cioele stare 30 godina. Nešto od toga nosi moha kćer.
Prosječna starost moje odjeće i obuće je sigurno 10 godina.
Mijenjam s prijateljicana, rodbinom.
Bas je dosla sezona gležnjača - omiljene, kupljene prije 19 godina u Rimu. Čak i nisu često kod šustera. Cijele kožne, sad takve ne možeš ni kupiti, ili koštaju ko suho zlato

[marta]

Beti3, ja u zivotu nisam kupila torbicu.

[marta]

Lazem, jesam jednu koju sam odmah proslijedila nakon te prilike za koju mi je trebala.

[Beti3]

Pa u čemu nosiš stvari?

[marta]

Imam jednu koju mi je prijateljica poklonila prije 5 godina, a ako ne nosim torbu, onda stvari nosim u dzepovima ili u ruksaku od notebooka. Stvarno mi ne trebaju torbice.

[zutaminuta]

To se računa ko da si je kupila.

[Jelena]

Flis u vodi zavrsi od pranja, a ne iz smeca, tako da za to nema veze koliko je stara jakna.

[Peterlin]

Evo još malo o jednokratnim proizvodima: https://zg-magazin.com.hr/ne-postoji...okratni-papir/

[Peterlin]

I gdje ih baciti? Meni je to najveći problem
Mislim, savjeti poput bacite u wc ili zakopajte su mi totalno neupotrebljivi.
Sa škartocom se mogu slikati, al opet ostane problem odlaganja.
Najsretnija sam kada ode u neku visoku, zapuštenu travu.

S pravom!
https://zg-magazin.com.hr/utjecaj-ku...aca-na-okolis/

[zutaminuta]

Kako se tip pravi pametan, a šupalj je na sve strane. Profesor, a fah idiot. Podrazumijeva se da se sintagma "zabrana jednokratne plastike" odnosi na proizvode od jednokratne plastike. Nažalost, čini se da upravo on sirotek nije shvatio ni što su to jednokratni proizvodi od plastike niti zašto uopće postoji sad ta sva pomutnja oko plastike. Spominje neke dijelove brodarske opreme, koji nisu jednokratna plastika. Dakle, on ne shvaća razliku jednog i drugog. Na koncu upravo ribarske mreže čine najveći dio otpada i to opasnog za životinje u moru. Cinično je frajer popljuvao sve redom. Nenavikao da se stvari mijenjaju sad cjepidlači oko nekakvih sintagmi.

Naravno da su s*anje i pu*iona ovako traljavo osmišljene akcije "smanjenja" plastike gdje ti pod krinkom očuvanja okoliša zavale još više plastike, što je popularno nazvano greenwashingom. Kosa mi se digne na glavi of "papirnih" omota za tjesteninu, da bih tek nakon kupovine shvatila da imaju jedan unutarnji sloj plastike ispod papira.

I da, što je loše u tome da se vrate mljekari i staklene boce? Staklenu bocu možeš oprati desetke puta. Detergent je moguće kupiti u rinfuzi. Sir i vrhnje u aluminiju. Stotine alternativa.

[zutaminuta]

Drugi tekst, ista je*ena stvar. Tip nema blagog pojma ni o čemu. Ne trebaju ti plastične rukavice da bi pobrao drek psa. Psa ne možeš hraniti zasoljenim krumpirom ili svejedno nezasoljenom paštom. Naravno da su vrećice štetne za okoliš, reciklirali ih ili ne. Sve te vrećice će negdje završiti jer ih ne možeš reciklirati do unedogled.
Aute očajnički pokušavaju zamijeniti autima na struju ili vodik. Ajme, u kojem dobu on živi. Ljude nije moguće natjerati da se ponašaju kao kolektivna svijest osim ako nas opet ne pritisne nekakva željezna čizma, ako ne evoluiramo u pčele ili nas asimilira borg. Zato je potreban niz zakona i pametnih rješenja prema kojima će svi postupati linijom manjeg otpora. Da su se oslanjali na ljudsku odgovornost i pamet ljudi bi još pušili cigarete u školama i bolnicama, pijani sjedali pod normalno u aute i fekalije tresli s prozora na ulice.

[Jurana]

Hahaha, moram priznati da se ni meni ne sviđa pisanje Igora Ćatića ni kako obrađuje teme.
Još se sjećam njegovog teksta o reformi u kojoj je pokušao kao argumentirati što ne valja, a zapravo mu je samo smetalo jedno prezime u cijeloj priči.

[Peterlin]

Kako se tip pravi pametan, a šupalj je na sve strane. Profesor, a fah idiot. Podrazumijeva se da se sintagma "zabrana jednokratne plastike" odnosi na proizvode od jednokratne plastike. Nažalost, čini se da upravo on sirotek nije shvatio ni što su to jednokratni proizvodi od plastike niti zašto uopće postoji sad ta sva pomutnja oko plastike. Spominje neke dijelove brodarske opreme, koji nisu jednokratna plastika. Dakle, on ne shvaća razliku jednog i drugog. Na koncu upravo ribarske mreže čine najveći dio otpada i to opasnog za životinje u moru. Cinično je frajer popljuvao sve redom. Nenavikao da se stvari mijenjaju sad cjepidlači oko nekakvih sintagmi.

Naravno da su s*anje i pu*iona ovako traljavo osmišljene akcije "smanjenja" plastike gdje ti pod krinkom očuvanja okoliša zavale još više plastike, što je popularno nazvano greenwashingom. Kosa mi se digne na glavi of "papirnih" omota za tjesteninu, da bih tek nakon kupovine shvatila da imaju jedan unutarnji sloj plastike ispod papira.

I da, što je loše u tome da se vrate mljekari i staklene boce? Staklenu bocu možeš oprati desetke puta. Detergent je moguće kupiti u rinfuzi. Sir i vrhnje u aluminiju. Stotine alternativa.

Draga moja, shvaća on jako dobro. TI ne shvaćaš, kao i gomila populacije koja je podložna medijskoj indoktrinaciji. Informacija nije isto što i znanje. Čovjek je godinama predavao na FSB-u i vrhunski je stručnjak, svjetski priznat. Ali raja je nešto drugo....

Što se tiče drugog teksta - on se obrušio na industriju hrane i opreme za kućne ljubimce, a tu i te kako ima pravo.

Slažem se da je potreban niz zakona, ali ne za korisnike nego za proizvođače. To ti piše u tim tekstovima, a ako ih nisi razumjela, pročitaj ponovno. Ako i dalje bude problema, upiši strojarstvo pa ga završi. Kad budeš imala toliko čvaraka kao striček, možeš ga kritizirati.

[zutaminuta]

Opet se vrtimo oko starost = znanje, iskustvo. To je već pala bitka ako ćemo svaki argument temeljiti na toj premisi. Nema smisla ni rasprave voditi. Ništa, samo upišeš godine i svoj stav. To je to. Onda si sasvim sigurno u pravu.

Imala sam na faksu profesora, samoprozvanog stručnjaka u svom polju, koji je prvi i najvažniji postulat prepisivao s papira. Ne, nije se podsjećao ili provjeravao. Prepisivao ga je od a do ž kao nesigurni student. Ali on zna sve.

[marta]

zuta ti si raja, ne shvaćaš...

[Jelena]

Meni je super kod profa što usprkos zrelim godinama (provjerila, čovjek ima pune 83 godine) promišlja o području koje je godinama bilo polje njegovog interesa. Njegova razmišljanja nikako nisu za odbaciti. Moram se složiti sa žutom kad kaže da sitničari o tome je li zabrana plastike ili proizvoda od plastike, budući da dosad još nisam vidjela da je netko pozivao na zabranu nekog tipa plastike (s izuzetkom političke odluke o uvođenju PET-a umjesto PVC-a za ambalažu). S druge strane, žuta, proizvodnja aluminija ima ogroman utjecaj na okoliš. Recikliranje aluminija je problematično zbog nečistoća koje jako utječu na kvalitetu materijala i jedini aluminij koji trenutno ima smisla reciklirati je čisti aluminij iz automobilske industrije.

Ja razumijem viđenje profa - ovaj potez zabrane jednokratne plastike ima više marketinšku vrijednost, nego globalnu ekološku, a papirnata ambalaža nije dobra alternativa (linkala sam na vrhu stranice). Također ono što na kraju članka spominje, a nisam išla čitati na što referira je anorganski polimer za kojeg isto stvarno ne znam po kojem kriteriju bi bio prihvatljiviji.

Dakle, mislim da njegov tekst može dati nekome misliti kako da naprave bolje lanč pakete, da se ne zavaravaju da će s papirnatom ambalažom spasiti svijet. Ne slažem se s kritikom Zlarina u smislu kritike zabrane jednokratnih proizvoda od plastike, jer je bolje išta nego ništa, ali ono što se da iščitati iz njegovih tekstova je isto ono što sam ja linkala da je problem daleko širi i da je npr. sportska industrija, ceste i automobilske gume veći problem od vrećice i slamke.

[Jelena]

Kako se MM uključio u trkaču kulturu, i sama ne mogu vjerovati koju količinu otpada oni generiraju. To mi je totalno otkriće. Trke su u Zagrebu skoro svaki tjedan, svaki put se plati kotizacija i onda dobiješ broj, dobiješ majicu s reklamom, promotivni paketić "kemijske" hrane u vrećicama koju mi doma gledamo i ne znamo što bismo s njom, flašice vode i čaše na punktovima. Zimi se nosi dosta fliseva, tenisice se troše, majice su obogaćene nanočesticama srebra koje kao antimikrobni dodatak sprečavaju smrad od znojenja, ali isto tako završavaju u odvodu moje vešmašine, čime pobiju poželjne bakterije u vodi.

Sigurno nisam otkrila toplu vodu, vjerojatno se o tome i piše, ali ja sam eto zadnjih mjeseci to otkrila i čudim se.
Moja rekreacija je indoors, vježbam bosa, imam dvoje tajice i dvije plastične majice, ne idem na natjecanja, ne dobivam sulude pakete u hrpetini ambalaže i zadovoljna sam svojim odabirom.

[zutaminuta]

Ali aluminij je kao otpad tražen i ponovno ga koriste i ne završava odbačen nakon što ga ljudi odvoje u spremnike za metal/plastiku. Negdje sam čitala da vlada pomama za otpadnim aluminijem jer je ukupno manji utrošak energije nego kad ga izvlače iz glinice.
Sasvim sigurno se taj paket na natjecanju može i odbiti s nekim nadobudnim komentarom "čuvajmo zemlju".
Moja zamjerka prof i okidač za ovaj živčani post je taj što je praktički ismijao i popljuvao Zlarinjane, kao eh, glupani, što oni znaju i činjenica da sam upravo jučer preuzela paket iz totalno promašene kupovine krcate plastikom pa su me ponijele emocije.

[Jelena]

Vec sam pisala o aluminiju dok mi je jos bilo svjeze da je za tehnicku uporabu neupotrebljiv reciklirani, slusala sam predavanje znanstvenika iz R&D u jakoj industriji iz Njemacke. Radili su ispitivanja s aluminijem s alibabe.

[Jelena]

Mozda netko od vjezbacica zna koliko ljudi i koliko puta odbije te pakete i svejedno, sto s tim nepodignutim paketima. Ja se isto izbezumim kad dobijem tako nesto na skupovima.

[zutaminuta]

Gdje li sam ja to čitala.
Sreća što aluminij ne ide samo za tehničku upotrebu i ima stotinu primjena. Recikliraš tonu folija od abc sira i napraviš novu tonu istih takvih folija. Ne trebaju imati super svojstva. Kaj ne?

[zutaminuta]

Eto, 70% u masi plastike u oceanima su brodska oprema. Posebno opasna jer se životinje zapliću. https://www.theguardian.com/environm...-finds-report?

[Jelena]

Gdje li sam ja to čitala.
Sreća što aluminij ne ide samo za tehničku upotrebu i ima stotinu primjena. Recikliraš tonu folija od abc sira i napraviš novu tonu istih takvih folija. Ne trebaju imati super svojstva. Kaj ne?

Ja zbilja ne znam kako se radi i koliko košta čišćenje aluminija do razine koja smije doći u dodir s hranom. Nitko nece razdvajati poklopce od abc sira, nego ima hrpa aluminija koji ne mora biti čisti aluminij, nego dio moze bit i od akumulatora valjda (nemam pojma ima li u akumulatoru aluminija, bez veze navodim primjer). Osim toga znam da se Al veže i uz Alzheimera, premda, ako sam dobro zapamtila, nije jednoznacna veza. Negdje kod oboljelih ima veca koncentracija aluminija, nego kod opće populacije.

[Jelena]

Eto, 70% u masi plastike u oceanima su brodska oprema. Posebno opasna jer se životinje zapliću. https://www.theguardian.com/environm...-finds-report?

Nije li to voda na mlin od profa, da izbacivanje jednokratne plastike koja bode široki puk, ili kako on voli reći, raju, ne rješava puno, samo je neka lako shvatljiva tema koju svi lako probavljamo.

[Jelena]

Meni je to sve jako komplicirano, ne bavim se time, ali sam gotovo svakodnevno u kontaktu altruistima koji nemaju pojma, a ne kuze koliko nemaju pojma i koliko je nepoznanica.

Zato eto pokusavam minimirat potrosnju svega, jer mi je jasno kako plastika puno prostora u medijima zauzima, a pogotovo jednokratna, a problem je puno kompleksniji.

[zutaminuta]

Nije li to voda na mlin od profa, da izbacivanje jednokratne plastike koja bode široki puk, ili kako on voli reći, raju, ne rješava puno, samo je neka lako shvatljiva tema koju svi lako probavljamo.

Pa ne. Nije riješeno puno, ali je i to što su izbacili slamke, čaše, vrećice korak naprijed. Sad čitam s druge web stranice u praksi to znači da nose svoje vreće na plac, a ne da kupuju u plastici zapakirane proizvode kao što on sugerira svojim primjerom dnevnog menija. Mislim, tako se ići zdušno posrat po ljudima koji su samo htjeli uvesti neke pozitivne promjene u svoj život i navike, a time što sad koriste opet staklo nikom ne štete.

Uostalom ne pratim tu logiku, s jednokratnih na višekratne, jer ako je moto "stop jednokratnoj plastici" sigurno nitko nije mislio na gumene čamce, ali on u teksu još ističe da su mreže i slično tek na četvrtom mjestu od materijala koji se nađu u želucu životinja i ne znam što je time želio poručiti, ali eto ni tu nije u pravu jer su ipak baš ribarske mreže najopasnije za životinje i najzastupljenije.

[Jelena]

Zuta, on se sprda s projektom "Zlarin, otok bez plastike". Zlarin nije otok bez plastike. Naprotiv, prepun je plastike. Samo su naizgled izbacili jednokratne proizvode. Jer ako i oni vole jogurt kao i predsjednica, onda i oni koriste jednokratne proizvode od plastike iz onog lanč paketa.

Koliko znam, prof je veliki zagovaratelj toga da se od turizma ne moze zivjeti, da je za stabilnu drzavu potrebna industrija. I to je njegova motivacija. Projekt Zlarin bez plastike je manje vise marketinška fora, jer problem plastike na Zlarinu nije rijesen. A istovremeno, prof je dobar poznavatelj prerađivačke industrije i zna koliko ovakva zapravo propaganda moze stetiti nekim manjim preradjivacima.

[Jelena]

A sto se vrecica tice, mogu se pohvaliti da sam proslu subotu na plac otisla naoruzana plasticnim vrecicama i u njih sam trpala hranu za vaganje, pa onda sve to u platnene da mi bude lakse za nositi. Prava sam Zlarinka ili kako se vec kaze.

[zutaminuta]

On je onda neizlječivi idealist. Kao što ljudi nikad neće biti dovoljno samodisciplinirani da ne bacaju otpad kojekud tako ni Hrvatska više neće imati jaku privredu jer je sve postojeće do temelja uništeno, u svemu ostalom ne možemo biti konkurentni, a turizam je jedino što nas drži.

Zlarin nije otok bez plastike, ali je otok s manje plastike, a ako ćemo se voditi logikom što će sad prerađivači, onda apsolutno ništa ne treba mijenjati jer što će tek proizvođači mreža, gumenih čamaca, jakni, opušaka.

A i ako jašu na valu te marketinške fore, pa što, svi bi se trebali ugledati na njih, a ne da vrećice završavaju posvud.

[Jelena]

Pa nije baš tako crno. Studenti tehničkih fakulteta se još uvijek solidno zapošljavaju, ja ne poznam nikoga nezaposlenog, samo što su slabije plaćeni od IT-jevaca. Ne ide samo dobro konobarima, kuharima i čistačicama. Ovo s mrežama ne kužim što misliš. Ako sam te dobro shvatila, mogao bi se niz nastaviti i na sve ostale proizvode, ne samo na plastične i gumene. Ne znam koje bi to proizvođače jakni i mreža trebalo štititi kod nas. Gumeni se čamci, hvalabogu, proizvode kod nas, odavno, i još uvijek, kao i jedrilice i katamarani.

A kako bi ti sad da se svi ugledaju na Zlarinjane, a ne misliš da bi se svi mogli ugledat na one koji odgovorno gospodare otpadom. U svakom slučaju je ime projekta misleading.

[zutaminuta]

A tko odgovorno gospodari otpadom? I što to uopće znači?
Tu se zamjera Zlarinjanima što nisu na ho-ruk izbacili sve odjednom, da nisu pedantni kod izbacivanja proizvoda od plastike, onda se s druge strane ide da kad bi izbacili sve onda proizvođači ne bi imali što radit.
Dakle, nikako udovoljiti kritičarima.
Neka kritika i dobro je sve spomenuti i sve imati na umu, sasvim sigurna sam da će EU stavit i parangale i sav ostali shit na račun i da će ovi opet potpisati odredbe i primijeniti, ali pitam se što će tad ovaj profesor nać shodno da zamjeri inicijativi.

[Peterlin]

Problem se nikada ne može riješiti na razini na kojoj je nastao.
Odgovorno gospodarenje otpadom ne može se riješiti na razini šarenih kanti za smeće, nema šanse, jer će uvijek biti neodgovornih ljudi koji to ne poštuju + onih koji bacaju smeće u prirodu (kod moje vikendice to je najbolje vidljivo zimi - šuma je puna glomaznog otpada, a i mi smo prije n godina iz jarka dali izvući doslovce kamion smeća (stare peći, kade, kace, staklenke - užas) i skupo smo platili taj odvoz, a sad nam vrli susjedi i dalje u tu jamu bacaju koješta).

Zlarin - nije to problem stanovnika nego uprave, kao i svuda. Nije bit otpad, nego licemjerno prikazivanje neistinite tvrdnje da je to otok bez plastike. Nije to po ničemu posebna lokacija kad je u pitanju otpad. Isto je i u Zagrebu - piše na službenim stranicama "Zagreb - eko grad", a dovoljno je prošetati 500m izvan centra, ne treba ni toliko daleko, da se vidi da je to medijska floskula i nema veze sa stvarnim životom.

Rješavanje otpada može se učinkovito obaviti isključivo regulativom na razini proizvođača i iznad njih, ali to je teško zbog industrijskih lobija (ne u Hrvatskoj, mi smo zrno pijeska). Dok su mlijeko i sokovi dostupni u jednokratnoj ambalaži, ljudi će ih kupovati, pogotovo ako su jeftiniji od istih proizvoda u staklu. Dok se ne riješi spalionica (a Zagrebu ne bi bila viška još koja energana), Jakuševac će rasti sve dok ne prestigne Sljeme. Iako postoji EU smjernica iz 2018 (ne znam broj bez interneta) o kružnoj ekonomiji, a Hrvatska je obveznik toga iako ima odgodu od 5 godina, nisam baš primijetila da se nešto radi po tome. Bogdaj da griješim, ali nisam sigurna...

[Peterlin]

Eh, jedva sam to našla - to je vijest od prošle godine https://www.davor-skrlec.eu/od-4-srp...-gospodarstvo/

Aliiii na web stranici Fonda ja to ne vidim. Ne kažem da nema, ali nisam uspjela naći: http://www.fzoeu.hr/hr/zastita_okoli..._gospodarstvo/

[tangerina]

Imam jedno glupo i djetinjasto pitanje: kad bacam tetrapake koji imaju onaj plastični čep, trebam li taj čep odvojiti?

[Peterlin]

Mi odvajamo, a tetrapak spljoštimo (da bude bolji faktor punjenja). Ide to u istu vreću tj. u žuti spremnik, ali odvojeno.

[spajalica]

ja cep ne odvajam, jer mi ostatci mlijeka skroz zasvinje kontejner.

[tangerina]

Ja isperem tetrapak od mlijeka, ali i dalje muz tvrdi da se to usmrdi i da ostavimo cep

[spajalica]

mene nervira jer mi se skupi tekucina (bilo to mlijeko bila voda od ispiranja), pa mi se dio plasticnih vrecica zna zalijepiti za dno.
zimi bas ne perem kontejner od smeca jer mi je hladno. pa onda to tako stoji ne znam kako dugo.

[Jelena]

S cepovima ni ja ne znam. Znam da je za PET boce bilo i da treba skidati i da treba ostavljati, mijenjalo se, a sto je sad ne znam. Ja ostavljam. Čep je od PP, koliko znam.

Žuta, kao sto Peterlin kaze, nitko ne misli da su mogli izbaciti plastiku, to i je poanta, da je to jako tesko danas. Evo me u bolnici, puno je plastike. Jednokratnih proizvoda.

Naprosto je plastika kao neka žuta tema u medijima, a zaštita okoliša je puno kompleksnija od vrećica i slamki. I dobro je vjezbati razdvajati i osvijestiti kolicinu otpada koju generiramo, smanjiti sve, a ne samo plastiku, jasno kritizirati namjernu proizvodnju tehnickih pomagala s namjerno napravljenim kratkim rokom trajanja, meni je to užas. Laboratorijskim uređajima proizvođači garantiraju rezervne dijelove samo 7 godina, onda je kao zastarjelo i kupi novo. Ima stvarno puno stvari koje su problematicne. I ne mislim da je loša inicijativa sa Zlarina, ali je nedorecena i više kao neka mladenacka inicijativa, nego stvarno neko rjesenje. Kao sto sam ja sretna sto moja rekreacija minimalno opterecuje okoliš. Nije to nista veliko i komicno je da predsjednica misli da je Zlarin velika prica.

[Jelena]

Konkretno prof kojeg tu sad vrtimo promišlja, nekad i mulja, nekad ima dobre ideje, nekad sam sebe kritizira za prethodna promisljanja, ali ne ignorira probleme. Mislim da mu je stil malo loš, nerazumljiv je i nekad naporan, ali vecinom s dobrom namjerom. Evo ovdje nije svakom jasno da on ne misli da je Zlarin trebao izbaciti plastiku, nego da su drsko ili ignorantski nazvali projekt, a naziv vodi do pogrešnog zakljucka.

[Peterlin]

Na Zlarinu je velika priča ovo (obratiti pažnju na godinu, ali nije to od 2011, mislim da je sagrađena još koju godinu ranije):
https://www.slobodnadalmacija.hr/dal...milijun-dolara

[zutaminuta]

On primjerice ne misli da vrećice treba izbaciti jer su reciklabilne, osim što nisu. To je vrlo jasno napisao. Zlarinjane je općenito ismijao. To je nešto kao "haha, neki Zagrepčani sad nose platnene vrećice, kupuju rinfuzu i koriste kozmetiku bez ambalaže, a grad im je pun smeća". Što nije problem pojedinaca koji su problem osvijestili već onih koji nisu. Epitete "otok bez plastike" ili "eko grad" obično daju kvazinovinari kako bi imali clickbait i pisali uopće o nečemu, pa onda cinici pljuju po tome sveudilj. Kao kad je otvorena rinfuzna trgovina u Splitu ili Zadru pa su novine napisale zero waste, što je sad dio trenda, a odmah su se neki našli popljuvati kako to nije zero waste jer prodaju plastične boce (za punjenje detergentom ili octom ili uljem), koje nije obvezno kupiti. Ali to su cinici izostavili da bi poljuvačina bila što efektnija jer je sve eko grr i bljak.

[Jelena]

Ma nije eko grrr i bljak, nego nema vise novinarstva kod nas. Odnosno i ono odumire, a broje se samo klikovi. Kakvi su samo glupi naslovi s upitnikom na kraju ili iznenadit cete se...
Kao sto rekoh, doticni isto zna nesto muljat malo. Ali je isto iritantno da se samo vrecice vuku po medijima i da plastika koja moze biti odlicna stvar dobiva samo negativan publicitet. Al cijeli medijski prostor kod nas je zagadjen negativnostima. Vani bar imas izbor hoces citati Bild ili Spiegel.

[zutaminuta]

Na Zlarinu je velika priča ovo (obratiti pažnju na godinu, ali nije to od 2011, mislim da je sagrađena još koju godinu ranije):
https://www.slobodnadalmacija.hr/dal...milijun-dolara

Kaj se ovog tiče postoje struje protiv bilo kakvih spalionica, a usmjerene prema redukciji konzumerizma i bezumnog trošenja resursa. Jer sve to iziskuje energiju, što rezultira upumpavanjem novih količina co2. Tako da to "neka je plastike, spalit ćemo je" uopće nije rješenje. Riba smrdi od glave, a otpad smrdi od naših navika i neodrživog kapitalističkog sustava puštenog s lanca.