Išlo je Betty.
 |
|||
|
|
|||
Išlo je Betty.
I dalje ne razumijem zasto ali ok.. Rijesite to medjusobno
Ok, Betty je uvjerena da postoji "drzavna riznica koja se s jedne strane puni a s druge prazni. Praznit ce se i na obnovi zagreba. A punit ce se kao i dosad, kako stvari sada stoje. Kako to "odvajanje" izgleda? "
Odvajanje neće biti "harač" kako je ona zamislila da rehab zamišlja (uf, mrzim tumačiti što su drugi zamislil) nego će biti manje novca za javne škole, gradnju javnih bolnica i slično.
Pri tome ne zauzimam stranu kod pitanja subvencioniranja obnove (mislim da je to vrlo kompleksno), samo me čudi poimanja da trošenje onoga što je u državnoj riznici ne može značiti "odvajanje".
Pa, to je na politiki vlade da odluci cega ce biti manje. Ja se zdusno nadam se ce biti manje koronavirus.hr stranica za pola milijuna kuna a vise skola i bolnica. Ali skole i bolnice se nisu gradile ni prije potresa u nekom znacajnom obujmu, pa bi ne bi bilo posteno reci da ce ih biti manje zbog ulaganje drzave u obnove postojecih objekata.Kanga prvotno napisa
Koliko bolnica se sagradilo u zadnjih 10 godina?
A ja sam prilicno sigurna da ce drzava svojih 60% povuci iz nekog EU izvora, cime bi se oslobodila sredstva za te hipotetske nove bolnice i skole. Ne vjerujem da ce se one graditi, nego vjerujem da cemo i dalje placati pola mil. kn za web domenu, ali mogu se nadati.
Rehab je implicirala da ce netko odvajati vise nego dosad, odnosno takvo je moje razumjevanje njenih upisa s cim se ne slazem. Odvajamo svi isto kao i prije. Oni koji odvajaju.
Uzmite u obzir da u Zagrebu treba obnoviti i cijeli niz škola i bolnica, a ne samo privatnih zgrada.
Ako ćeš od istog odvajanja dobiti manje (javnih škola, bolnica, a nekom možda znače i te stranice koje navodiš), dođe ti na isto kao da si odvajao više.
Falim te bože da nisam glasala za Fokus, sad bih se živa pojela. Od svih suvišnih izdvajanja oni su se uhvatili obnove.
A APN krediti nisu opće ulaganje u tuđu privatnu imovinu? Ali OK, osobno nemam problem s njima (osim u slučajevima kad znam da ih koriste oni kojima to objektivno ne treba, ali to je druga tema). Moj favorit suvišnih izdvajanja napaćenog hrvatskog naroda je ipak Crkva
Ne razumijem sto pokusavas reci, da drzava ne bi trebala sudjelovati u obnovi jer ce zbog obnove postojece imovine (među kojima su i skole i bolnice) biti manje bolnica i skola?
Potpisujem do zadnjeg slovca!Falim te bože da nisam glasala za Fokus, sad bih se živa pojela. Od svih suvišnih izdvajanja oni su se uhvatili obnove.
A APN krediti nisu opće ulaganje u tuđu privatnu imovinu? Ali OK, osobno nemam problem s njima (osim u slučajevima kad znam da ih koriste oni kojima to objektivno ne treba, ali to je druga tema). Moj favorit suvišnih izdvajanja napaćenog hrvatskog naroda je ipak Crkva
Ne pokušavam reći ništa više od onoga što jesam rekla. U fazi sam promatranja.
Posljednje uređivanje od Kanga : 27.07.2020. at 23:06
Ok. Imala si prilicno snazan upad na temu, pa sam pretpostavljala da imas formirane stavove. A mozda su ti samo prema meni formirani
Zašto ljudi ne osiguravaju imovinu? Pa eto, čak iako je u pitanju mjesečno prihvatljiva cifra prosječnom Hrvatu, ljudi osiguravajućim kućama ne vjeruju. Previše su puta čuli priču kako je susjed XY bio osiguran, pa je ispalo da ipak nije. Ili da je dobio 500 kn osiguranja. Pa ako to nije istina, osiguranja bi se trebala zapitati zašto ih bije takav glas i poraditi na transparentnosti i marketingu.
Uostalom, država će u idealnoj situaciji dati 80% za obnovu zgrada i 0% za obnovu stanova.
I tko zna kad i tko zna kome i kako će se provoditi zakon. Sjetim se ljudi iz Gunje koji su dobili po 4 kune odštete.
Meni se čini da je taj izdatak, uz mjesece života u izgnanstvu i uništene uspomene, sasvim dovoljna kazna i udarac nakon kojeg će trebati godine da se vrate u normalan život. Pa kao da je još 20% za zgradu i 100% za stan malo! Koliko njih će ostati živjeti u poluraspadnutim stanovima jer neće imati novca?
Još bismo im i to trebali uskratiti, svaliti svu krivicu na njih i trljati na nos jer su prva dva praščića? Druga stvar da su se kuće urušile isključivo radi njihove nebrige, ali eeej, pa bio je potres...nije baš da je vuk puhnuo...
Možda, navikne se čovjek na neke standarde pa snažnije reagira kad se srozajuA mozda su ti samo prema meni formirani
Načelno smatram da se šteta na privatnim objekatima treba rješavati putem osiguravajućih društava i dobrotvornih fondova koje bismo uplaćivali svi koji možemo i želimo, a šteta na svim objektima od javnog značaja da se treba rješavati putem države. Slažem se s većinom onoga što je rehab o tome napisla na ovome mjestu. Nakon razmišljanja, moja jedina dvojba oko toga dolazi od činjenice da je dio privatnih vlasnika kolateralna žrtva neodgovorne gradske politike koja nije vodila računa o ulaganju u prevenciju šteta većih razmjera. S druge strane, apsurdno mi je da vlasnicima nekretnina u centru grada (ili Markuševcu) sanaciju istih subvencionira netko tko otplaćuje kredit za vlastitu nekretninu (za koju plaća i osiguranje) ili netko tko živi kao podstanar ili slavonac koji krpa kraj s krajem, a dijete mu pohađa školu koja nema dvoranu za tjelesni (ali, kako reče naša bivša predsjednica u maniri Marija Antoaneta, ima livadu). Naravno da nisam, kao što se ovdje automatizmom imputira različitom razmišljanju o problemu subvencioniranja šteta, neosjetljiva na tragedije ljudi koji su ostali bez jedinog krova nad glavom, ali smatram da bi se takvi slučajevi trebali pojedinačno rješavati. Kao i da bi dobrotvorni fondovi za sanaciju privatnih nekretnina generalno bili korektnija, a vjerojatno i transparentnija opcija od državne subvencije.
PS Betty će možda zanimati mislim li da će djeca u Slavoniji dobiti školsku dvoranu ako država ne obnovi privatne nekretnine. Nažalost, to što su stvari kontraindicirane ne znači nužno i da će se jedna dogoditi ako se druga ne dogodi. Tako da ne mislim ništa više od onoga što sam napisla.
Posljednje uređivanje od Kanga : 28.07.2020. at 10:04
Ne, ne zanima me to, zanima me mislite li da je taj stav da država ne bi trebala sufinancirati obnovu grada generalan stav prema svim elementarnim nepogodama ili samo prema potresu u Zagrebu?
Ovdje se doista radi o načelu solidarnosti, koja postoji u svim štetama koje proizlaze iz elementarnih nepogoda (poljoprivrednici npr).
Nisam nikad vidjela da su druge subvencije izazvale jal zbog ulaganja države u privatnu imovinu ili naknadu štete.
Ne mogu ti odgovoriti za sebe, trebala bih opet dva dana razmišljanja. Mogu ti jedino reći da pogrešno percipiraš da se radi o jalu.
ok, pričekat ću.
Zapravo, da, kao što sam rekla - smatram da bi se šteta nastala djelovanjem elementarnih nepogoda na privatnim objekatima trebala rješavati putem osiguravajućih društava i dobrotvornih fondova, a šteta na objektima od javnog značaja putem države.
Znači, generalno država ne bi trebala sudjelovati u sanaciji šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama fizičkim osobama?
Da, to sam napisala već dva puta. Ne kužim ima li nešto što ne vidim u tom pitanju?
Evo, ja mislim da drzava ne bi trebala sudjelovati u nadoknadjivanju stete koja je nastala ako gradjani nisu placali neku mjesecnu ili godisnju naknadu drzavi, kao u slucaju ove poplave u Zagrebu. Poljoprivredni poticaji su tek pogotovo zaseban krimic. Ne radi se tu o jalu prema Zagrebu.
O da, poplava u Zagrebu je druga priča. Mislim, teško je generalno odgovoriti na takvo pitanje.
Pa ima, baš sam bacila oko na Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda gdje kaže:
a Zakon dalje navodi kriterije o prirodnim nepogodama:oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz ovoga Zakona
te dalje navodi izvore sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda:Prirodnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.
(2) Prirodnom nepogodom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:
1. potres
i namjenu sredstava:(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda iz ovoga članka odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što je oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva, koja su potrebna za djelomičnu sanaciju štete nastale od prirodne nepogode.
(2) Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz:
1. državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije
2. fondova Europske unije te
3. donacija.
Ti i dalje misliš da država ne bi trebala nadoknađivati npr poljoprivrednicima štetu nastalu elementarnom nepogodom (npr tuča)?(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu u skladu s ovim Zakonom odlučuju nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona.
(2) Sredstva pomoći iz članka 19. ovoga Zakona su nepovratna i namjenska te se ne mogu upotrijebiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Gradonačelnici i općinski načelnici te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
(4) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju se za:
1. štete na imovini koja je osigurana
2. štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine
3. neizravne štete
4. štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela
5. štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom
6. štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama ovoga Zakona
7. štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine.
Zakon postoji, bi se on trebao primjenjivati selektivno ovisno o mjestu (ili oštećenicima?) koje je zadesila elementarna nepogoda?
Imam jedno pitanje za one koji su češće u centru (ja osobno uopce ne idem u centar, mozda 2x godisnje).
Dakle Muller na Trgu. Ima li on oznaku i koja je?
Ja se sjecam kako je on obnovljen - srusena je u potpunosti cijela unutrašnjost zgrade, ostala je samo ovojnica (vanjski zidovi) i onda su oni ponovno vezani na novu unutarnju nosivu AB konstrukciju. I to je otprilike nivo koji bi trebalo provesti u velikom broju zgrada u ZG a da se učine istinski protupotresno izdrzljivim i sigurnim za zivot (iako ostaje problem loših vanjskih zidova).
Kako je trosak toga astronomski, realno mislim da cemo samo kao država utrošiti ogromnu količinu novaca (bit će dobro građevinskom sektoru, uvoznicima kelvarskih traka i sl) a kad lupi napokon onaj pravi od bar 6.5 koliko je prognozirano za naše područje- otici ce po meni velik dio toga opet u rusevine.. doduse mozda ce biti bolje nego da nije uloženo, s obzirom na zaštitu života. Jedino ako ga izbjegnemo iducih 100 godina pa u medjuvremenu za ovako skrpane zgrade nađemo tehnologiju i novce kako ih stvarno osigurati.
Pitajte se koliko je trajala obnova dubrovacke jezgrei koliko je dosla ondasnju drzavu, I koja je bila povrsina/broj zgrada koje je trebalo obnoviti i protupotresno ojacati.
Ovako ove prepirke o zakonu... ja najiskrenije mislim da nece biti novaca odnosno bit ce ga onoliko koliko ga ima, privatnog ili drzavnog... pa ce obnova trajati desetljecima. Oni koji se nadaju da ce im dan nakon donosenja zakona doc drzava i carobnim stapicem rijesiti problem - nece. Te zgrade su ocito u katastrofalnom stanju. Ali naravno nitko ne zeli takve stvari govoriti javno, nije popularno.... emocije vladaju s 99% odluka biraca pa onda logicno lose vijesti nitko ne zeli priopcavati.
Solidarnost za mene znaci zbrinjavanje osoba da imaju krov nad glavom, ne da se obnavlja imovina osoba koje imaju drugih nekretnina u vlasnistvu a koje su useljive i pogodne za zivot. Dakle, ako država nesto i bespovratno daje treba svakako jako dobro provjeriti kome i je li opravdano. Sigurno nisam za bespovratnih 60% svima.
Evo ja mislim da ne bi. Neka plaćaju osiguranje. Isto kao i za imovinu.
A o poticajima isto ne bi, to je kako je netko rekao totalno druga priča....
Mi smo godinama plaćali osiguranje stana, i kada se dogodila šteta dobili smo odštetu za 3 kvadrata boje za zid. Drugi dan smo ga otkazali. Bolje bi mi bilo da sam te novce stavljala 15 godina na stranu. I ne, nismo neinformirani i potpisali lošu policu, nego su osiguravatelji takvi kakvi jesu sa svojim koeficijentima i ogradama što polica ne pokriva.
Ne mogu 100% tvrditi, al skoro sam uvjerena da tamo nema nikakve naljepnice. Očito kvalitetno odrađen posao. Zavirim malo bolje ako me put nanese ovih dana.
Cek Cathy, ti sama imas uzasno iskustvo s osiguranjem koje si zbog toga i otkazala i svejedno mislis da su si ljudi koji su pretrpjeli stete od potresa trebali sami osigurati nekretnine i platiti iz toga obnovu. Ne razumijem.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Betty, po pitanju zakona – nisam pravnica, ali očito jest tako kako piše. Barem u teoriji. U praksi - zna se kako je, kad se dijeli nešto iz proračuna, obično to dobije kasta povlaštenih, a sirotinja ne dobije ništa. Po pitanju pravde, nije mi i dalje jasno zašto bi podstanari stanodavcima plaćali popravak neketnina stradalih u potresu. Po pitanju zdravog razuma, nije mi jasno tko bi lud plaćao ikakvo osiguranje ako se sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju za štete na imovini koja je osigurana. To je sve što ti u ovom trenutku mogu reći.
Da, i dalje to mislim. U ovom obliku u kakvom sad nasa poljoprivreda funkcionira apsolutno ne. Uostalom, zakon je los. Kaze, odsteta se ne isplacuje imovini koja je osigurana. Pa naravno, zasto bi netko uplacivao osiguranje kad ce mu drzava, pardon porezni obveznici, platiti odstetu.
Dajte mi pls recite kako mislite da bi iti jedna osiguravajuća kuća mogla isplatiti štete koje su nastale da su svi ljudi kojima su stradali satnovi bili osigurani?
Pa nisu svi u jednoj osiguravajucoj kuci ?
Pa da se podijeli i na pet njih?
Ne bavim se osiguranjem, ali zdravi razum mi govori da postoji i reosiguranje. Osiguravajuće kuće su također kod nekoga još osigurane u slučaju hude sile, odnosno ovakvih situacija.
Na koliko god da se podijeli, ako u ponudi imaju osiguranje od potresa, pretpostavka je da imaju dovoljno novca u slucaju potresa.
Postoji reosiguranje, tj osiguravatelj može osigurati svoje rizike (rizik koji spominješ) na inozemnom tržištu osiguranja. Kada bi se svi osiguravali, država ne bi bila obvzena snositi troškove šteta od elementarnih nepogoda. Problem je u tome što je većina osiguranja dobrovoljnog tipa.
Meni je ovo zaista iznenađenje da je Zakon, i općeprihvaćeni standard uostalom, kojim se regulira državna sanacija elementarnih nepogoda u tolikoj mjeri neprihvaćen. Razmišljam o svim elementarnim nepogodama koje nas mogu zadesiti i kako bismo trebali prepustiti ljude same sebi, ili dobrovljnim donacijama građana. Sezona je požara, što ako požar dođe do naseljenog mjesta? Što ako Trogir izgori (puj puj)? Da im kažemo da su se trebali osigurati? Ok, možda bi pokrenuo neki fond dobrovoljne pomoći, ali što ako sam istovremeno zadesi 10 tragedija (puj puj), imaju li građani kapaciteta za tolike donacije? Ima li netko od zagovornika neintervencije države u štete od elementarnih nepogoda primjer iz neke druge zemlje, kako je to uređeno i koliko dobro funkcionira?
Da, ako imaju u ponudi.
možda zato što osigranjem od potresa imaš šansu pokriti veći, ako ne i cijeli iznos materijalne štete, dok državna pomoć pokriva samo dio. Ja ne znam za primjere da je država privatnicima subvencionirala cijeli iznos štete.
Pa i ovaj prijedlog zakona predlaže sudjelovanje države u samo malom dijelu nastale štete. Neće se mijenjati pločice, nego ojačavati konstrukcije.
Ja sam se referirala na poljoprivrednike. Jer za to osiguranje isplaćuje. A ne da im država daje odštetu.
Isuse Betty, kako ti se da vise. Sto puta smo napisale svoj stav i ti opet vadis primjere iz rukava. Kako ne shvacas da je potpuno nebitno radi li se o Zagrebu, Trogiru, Abu Dhabiju, pozaru, potresu ili cemu vec. Princip je isti. Ajde, sta bi ti da sad izgori Rimcev pogon ? Bi li mu ti rado svojim poreznim novcem platila odstetu ili ti je realnija opcija da covjek ima osiguranje ? Da Sevki na koncertu plane pozar na bini i unisti opremu?
Pa moj suprug je mali poduzetnik, usao je u posao sa stranom firmom i jedno od prvih pitanja bilo je je li osigurao radni prostor i opremu.
Problem je u tome sto je dobar dio Hrvata em strahovito financijski nepismen, em mentalitetom jos u starom socijalistickom sustavu gdje ce ti sve netko drugi dati i omoguciti, em se rado posluzi postojecim politickim neredom.
Evo, kad vec spominjes poljoprivrednike. Mogu li poljoprivrednici osnovati Fond za isplatu odstete u slucaju elementarne nepogode ? Znaci, registriras svoj OPG, firmu, sto vec i registracijom postanes obavezan uplacivati mjesecnu ili godisnju naknadu u Fond. Je li to problem ?
Dakle, princip je da se svi plaćaju osiguranje i da država ne pokriva ništa? To bi značilo da osiguranje imovine mora postati obvezno osiguranje i da država treba regulirati cijene.
Što ako neki građani ne mogu platiti osiguranje? hoće li ih država globiti? Što ako žive u kući s roditeljima koji su vlasnici nekretnine i ne žele potpisati policu? što ako žive u nekretnini za čije vlasništvo se spore?
Dalje, ove primjere s Rimcem i Severinom ne razumijem. Oni od države nikad ne bi mogli dobiti puni iznos nastale štete, zato se vjerojatno i osiguravaju. Uostalom, postoje jasni kriteriji što su elementarne nepogode, a to nije požar na bini., prema tome državna pomoć za njih u ovim tvojim hipotetskim primjerima ne bi bila isplaćena. Pogledaj Zakon kojeg sam spomenula.
Još kad bi mi samo dala primjer države koja ne pokriva nikakve elementarne nepogode, bila bih beskrajno zahvalna. Zaista me zanima kako je uređeno to pitanje.
Ok, hvala na pojašnjenju. Možda čak i ima smisla da država sufinancira statiku starih zgrada, iako 80% i dalje zvuči previše.
A sto ako u toj kuci cije pitanje vlasnistva nije rijeseno izbije pozar npr zbog neispravne plinske boce ? Tko tu stetu treba platiti ?
Evo, zivo me zanima sto mislis o tome ?
Ja se pitanjem uredjenja odsteta u drugim drzavama zaista nisam bavila pa ti ne mogu dati odgovor na to pitanje. Nisi mi odgovorila, zar nije pravednije, logicnije i transparentnije neki Fond za poljoprivrednike u koji bi poljoprivrednici uplacivali odredjenu naknadu a iz kojeg bi se, u slucaju elementarne nepogode isplacivala odsteta ?
Rehab, plinska boca nije elementarna nepogoda.
Taj fond kojeg spominješ bi bilo odlično rješenje za štete koje nisu nastale elementarnom nepogodom. Za štete nastale elementarnom nepogodom, a nisu pokrivene osiguranjem, mislim da država treba uskočiti.
Elementarna nepogoda je viša sila, baš kao i epidemija. Ako država uskače u pomoć poduzetnicima jer ih je zadesila viša sila, onda bi trebala uskakati u pomoć i građanima kada ih zadesi elementarna nepogoda. Ili ćemo reći da su se poduzetnici trebali osigurati protiv štete nastale zbog epidemije?
I da dodam, nije svaka tuča i svaki požar elementarna nepogoda. Nije ni svaki potres elementarna nepogoda. Postoje kriteriji.
Iz razloga kaj ova zemlja ne provodi zakone, trebali bi pomoći pri sanaciji. Znači, unutar zgrade neki suvoasnici i neki vlasnici prostora rade kaj hoće. Ostale suvkasnike u zgradi ne štiti niti jedna institucija. I sve je dobro i sve stoji na mjestu, do jednog potresa.
Pa u uređenim zemljama ne smiješ ogradu balkona drugačije ofarbat. A ne porušit zidove ili nadogradit kat
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom