Informativna katolička agencija - simpozij o dojenju
Zagreb, (IKA) - O višestrukoj važnosti dojenja kako za majku i dijete tako i za društvo u cjelini, promišljalo se na simpoziju o dojenju koji je u povodu obilježavanja Međunarodnog tjedna dojenja u ponedjeljak 2. listopada organiziralo Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i tehničara (HKDMST) uz pomoć Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD). Spoznaju da dojenje mora biti prvi korak zdrave prehrane i životnih navika, test zajedništva roditelja i djece na početku života, istaknula je otvarajući simpozij i predsjednica HKDMST-a Jelica Stipaničev Mustapić, dodavši kako bi ta činjenica trebala biti temelj zdravstvene kulture. Simpozij je stoga i organiziran s ciljem dodatne senzibilizacije zdravstvenih djelatnika, upoznavanja s dosadašnjim rezultatima, učenja novih spoznaja i pokretanja novih organiziranih akcija. Potporu Simpoziju osim više od petnaest predavača i 200 sudionika, svojom nazočnošću pružili su i predstavnici Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, UNICEF-a za RH, INA-e dd. u čijim je prostorijama održan simpozij, Hrvatskoga katoličkog društva medicinskih sestara, Doma zdravlja Centar iz Zagreba, Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva te KBC-a u Petrovoj.
Govoreći o promicanju važnosti dojenja iz perspektive vlastitoga djelovanja, spomenuti su gosti istaknuli i važnost "Deklaracije Innocenti o zaštiti, poticanju i podupiranju dojenja" iz 1990. godine Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, ali i važnost Svjetske alijanse za promicanje Međunarodnoga tjedna dojenja koji se od 1992. s različitim temama obilježava svake godine, te na kraju i Nacionalnoga plana aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece za razdoblje od 2006. do 2012. godine.
Rezultate programa u promicanju dojenja koji je zahvaljujući UNICEF-u Hrvatskoj započeo 1993. godine, iznio je najprije predsjednik Hrvatskoga pedijatrijskog društva dr. Josip Grgurić. Osim činjenice da je u nekoliko godina 15 od 34 rodilišta u Hrvatskoj dobilo naziv "Rodilište prijatelj djece" kao primjer rodilišta koje primjenjuje kriterije iz "Deset koraka do uspješnog dojenja", dr. Grgurić upozorio je na kritiku Odbora za prava djeteta UN-a koji je o primjeni Konvencije o pravima djeteta u RH istaknuo "zabrinjavajuću učinkovitu provedbu programa dojenja i brigu da paket "Sretna beba" sadržava materijale koji ne zadovoljavaju Međunarodni kodeks o prodaji pripravaka koji služi kao zamjena za majčino mlijeko".
Na sličnu problematiku upozorila je i Anita Jovanov iz Udruge RODA, govoreći o zaštiti dojenja kroz primjenu Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko donesenog 1981., a u Hrvatskoj usvojenog 1992., koji među ostalim predstavlja pravni instrument za zaštitu i promicanje dojenja u odnosu na agresivnu promidžbu nadomjestaka za majčino mlijeko. Glede uporabe toga Pravilnika, situaciju u Hrvatskoj ocijenila je veoma lošom, budući da se sustavno i na više načina bez sankcija krši. O edukaciji za dojenje kao koraku u budućnost govorila je iz zagrebačke KB "Sestre milosrdnice", vms Banana Kunina, ističući pritom potrebu edukacije o dojenju počevši od antenatalnog, perinatalnog i postnatalnog perioda. "Majke treba podržavati u isključivom dojenju u tijeku prvih šest mjeseci djetetova života", naznačila je Kunina.
Osim same potpore majkama, u dojenju uz intelektualnu i emocionalnu, jednaku ulogu ima i duhovna inteligencija koja "omogućava dijalog između razuma i osjećaja", naznačio je predstojnik Ureda za obitelj pri HBK dr. Petar Krešimir Hodžić, govoreći o utjecaju duhovnosti na dojenje. Protumačio je stoga i pojedine navode o dojenju u svetim spisima najvećih religija, osobito u kršćanstvu odnosno u Bibliji, ali i dokumentima Katoličke crkve i dr. "Dojenje je posvećeno i usredotočeno vrijeme koje je samo po sebi čin duhovne naravi, a majci kroz ozračje zahvalnosti za darovani dar života i dar majčinstva otvara mogućnost molitve i blagoslivljanja", rekao je predavač. Uvažavajući upravo duhovnu dimenziju čovjeka, zaključio je kako bi u promicanju dojenja i konkretnoj pomoći ženama, svi djelatnici u Hrvatskoj, a napose medicinske sestre, trebali u skladu s rastućom svjetskom praksom surađivati s vjerskim zajednicama i pokretati programe poput župnog sestrinstva koje uz minimalna ulaganja donose maksimalne rezultate. Hodžićevim zaključkom ujedno je završen prijepodnevni dio Simpozija.
