Od danas lijekovi na osnovnoj i dopunskoj listi
Srijeda, 15. studenog 2006.
Od danas lijekovi na osnovnoj i dopunskoj listi
Novost je obveza da se pacijentu ugovori prvi pregled kod specijalista najkasnije 30 dana od dolaska s uputnicom
Od srijede se lijekovi propisuju po novom režimu, s dviju lista od kojih se druga, s 302 od ukupno 2225 lijekova, doplaćuje. Ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dobile su nove listiće za recepte: plave za besplatne i crvene na koje će se u ljekarni plaćati razlika u cijeni između lijeka na listi za plaćanje i istovrsnog lijeka na besplatnoj listi.
U HZZO-u ne očekuju veće probleme, a bude li pitanja, pozivaju osiguranike da se obrate svojim područnim uredima.
Vesna Dulibić, zamjenica direktora HZZO-a, poziva korisnike dopunskog zdravstvenog osiguranja da obnove svoje police kad im istekne valjanost jer - iako se time ne pokrivaju troškovi lijekova s doplatom - drugi troškovi liječenja, participacije za pretrage ili boravak u bolnici dovoljan su razlog za ulog od 50 ili 80 kuna mjesečno.
Dvije trećine lijekova na dopunskoj listi doplaćuju se do 20 kuna, recept vrijedi 15 dana od datuma prepisivanja lijeka, dok za antibiotike recept vrijedi najdulje tri dana. Problem na koji ukazuju ljekarnici je nemogućnost da se na recept izda drugi lijek ako propisanoga nema u ljekarni. Time se dovodi pod sumnju njihovo poznavanje lijekova, ali HZZO zasad ostaje pri primjeni pravilnika, a upućuje liječnike i ljekarnike na suradnju.
Dulibić podsjeća i na druga pravila koja stupaju na snagu 15. studenoga. Jedno je obveza da se pacijentu ugovori prvi pregled kod specijalista najkasnije 30 dana od dolaska s uputnicom. Također, za pacijenta treba zakazivati sve pretrage koje se odrede nakon pregleda. Ako pacijent nije primljen, liječnik na uputnicu mora naznači datum prvog javljanja, razlog nepružanja tražene zdravstvene zaštite i datum pregleda, pretrage ili terapije, ovisno o bolesti i raspoloživim kapacitetima - u roku 60 dana od datuma prvog javljanja.
U suprotnom pacijent s uputnicom ima pravo tražiti uslugu preko područnog ureda HZZO-a koji mora pronaći drugog specijalista, odnosno zdravstvenu ustanovu ili će to učiniti sam i u istom uredu s računom tražiti povrat novca
Koliko se doplaćuje
Samo četvrtina lijekova na listi B doplaćuje se s više od 20 kuna. Među njima su: Budosan (66 kuna), Kreon (jači) (50 kn), Rocaatrol (55), Zyllt (45), Prexamil (46), Cozar, Teveten, Diovan, Pritor, Hyaazar (od oko 55 do oko 90 kuna), Edronar (85), Statin (90), Lesol (55), Sortis (50 do 80), Proscar (80), Ketek (100), a među najskupljima su i Ezetrol - oko 132 kune (snižavanje masnoće u krvi), Renagel 140 kuna (hiperkalemija) i Stalevo oko 160 kuna (Parkinsonova bolest).
ovaj clanak sam jutros vidjela u vjesniku, ali zanima me sljedece, odnosi li se to i na djecu?
citala sam nedavno osvrt dr. richtera na lijekove za astmu koje su stavili na ovu dopunsku listu. zar je to stvarno tako? :evil:
Prim. Darko Richter, dr. med.
Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za dječju alergologiju
Specijalna bolnica za bolesti dišnog sustava djece i mladeži
Zagreb, Srebrnjak 100
Prijedlogom Liste lijekova djeca ostaju bez temeljne terapije za liječenje astme?
Astma je najčešća kronična dječja bolest čija prevalencija, prema izvornim domaćim podatcima (dobivenim istim metodama probira kao i u drugim zemljama svijeta) među školskom djecom u Hrvatskoj iznosi oko 5-7,5%, što znači prisutnost astme u (barem) oko 50.000 hrvatske djece. U stvarnosti se, iz razloga koji ne ulaze u okvir ovog teksta, kroničnom temeljnom terapijom liječi tek nekih 10-ak tisuća djece, od čega, po mojoj procjeni, oko polovica temeljnom terapijom inhalacijskim kortikosteroidima, a druga polovica peroralnim lijekom montelukastom.
U novom Prijedlogu Liste lijekova HZZO-a od 13. 9. 2006. g. odmah sam pogledao skupinu R03 – antiastmatike, i to prvenstveno zanimajući se za lijekove prikladne za liječenje astme u djece. Na listi B (dopunskoj) našla se sveukupna temeljna terapija astme prikladna za liječenje djece: flutikazon (Flixotide inhaler™, Flixotide diskus™) i montelukast (Singulair™), u svim oblicima i formulacijama.
Prema smjernicama Global Initiative for Asthma, temeljnu terapiju astme čine čisti inhalacijski kortikosteroidi, a alternativno, u blagoj astmi, antagonisti leukotriena. Jedini inhalacijski kortikosteroid koji bi bio prihvatljvom farmakodinamskom paralelom flutikazonu, a nalazi se na listi A (osnovnoj), jest budesonid (Tafen™). Međutim, oba oblika, inhaler i prašak za inhaliranje preko aparatića pod imenom Novolizer™, primjenjuju se tek u djece iznad 6 godina, a formulacija s pojedinačnim dozama od 200 mg previsoka je za golemu većinu djece s astmom.
Neshvatljivo je da se osnovno liječenje najčešće kronične bolesti dječje dobi stavlja na listu B. Čemu služi obvezatno zdravstveno osiguranje s vodećim načelom solidarnosti, ako se nepokrivaju osnovni troškovi liječenja osnovnih bolesti najranjivijih populacijskih skupina? Zašto da netko čije dijete ima astmu, solidarno izdvaja za enormne troškove lijekova za snižavanje razine masnoće u krvi ili za antimikrobne lijekove koji se nalaze na listi A, ako stalno slušamo o zloupotrebi široko-spektralnih antimikrobnih lijekova ili ako prvo treba promijeniti životne navike, pa tek onda uzimati lijekove za snižavanje masnoće u krvi?
Objavljeno: 08.10. 2006.
