Nove liste lijekova

Prim. Darko Richter, dr. med.
Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za dječju alergologiju
Specijalna bolnica za bolesti dišnog sustava djece i mladeži
Zagreb, Srebrnjak 100

Prijedlogom Liste lijekova djeca ostaju bez temeljne terapije za liječenje astme?
Astma je najčešća kronična dječja bolest čija prevalencija, prema izvornim domaćim podatcima (dobivenim istim metodama probira kao i u drugim zemljama svijeta) među školskom djecom u Hrvatskoj iznosi oko 5-7,5%, što znači prisutnost astme u (barem) oko 50.000 hrvatske djece. U stvarnosti se, iz razloga koji ne ulaze u okvir ovog teksta, kroničnom temeljnom terapijom liječi tek nekih 10-ak tisuća djece, od čega, po mojoj procjeni, oko polovica temeljnom terapijom inhalacijskim kortikosteroidima, a druga polovica peroralnim lijekom montelukastom.

U novom Prijedlogu Liste lijekova HZZO-a od 13. 9. 2006. g. odmah sam pogledao skupinu R03 – antiastmatike, i to prvenstveno zanimajući se za lijekove prikladne za liječenje astme u djece. Na listi B (dopunskoj) našla se sveukupna temeljna terapija astme prikladna za liječenje djece: flutikazon (Flixotide inhaler™, Flixotide diskus™) i montelukast (Singulair™), u svim oblicima i formulacijama.

Prema smjernicama Global Initiative for Asthma, temeljnu terapiju astme čine čisti inhalacijski kortikosteroidi, a alternativno, u blagoj astmi, antagonisti leukotriena. Jedini inhalacijski kortikosteroid koji bi bio prihvatljvom farmakodinamskom paralelom flutikazonu, a nalazi se na listi A (osnovnoj), jest budesonid (Tafen™). Međutim, oba oblika, inhaler i prašak za inhaliranje preko aparatića pod imenom Novolizer™, primjenjuju se tek u djece iznad 6 godina, a formulacija s pojedinačnim dozama od 200 mg previsoka je za golemu većinu djece s astmom.

Neshvatljivo je da se osnovno liječenje najčešće kronične bolesti dječje dobi stavlja na listu B. Čemu služi obvezatno zdravstveno osiguranje s vodećim načelom solidarnosti, ako se nepokrivaju osnovni troškovi liječenja osnovnih bolesti najranjivijih populacijskih skupina? Zašto da netko čije dijete ima astmu, solidarno izdvaja za enormne troškove lijekova za snižavanje razine masnoće u krvi ili za antimikrobne lijekove koji se nalaze na listi A, ako stalno slušamo o zloupotrebi široko-spektralnih antimikrobnih lijekova ili ako prvo treba promijeniti životne navike, pa tek onda uzimati lijekove za snižavanje masnoće u krvi?

Stvarno, provjerila sam. Participira se 25,00 kn.
Nemam komentara. Ljudska glupost je bezgranična.
Da li ovom društvu djeca išta znače?