sindrom bolesne zgrade

Sindrom bolesne zgrade
Autori:
Igor Petriček, dr. med., spec. oftalmolog
Goranka Petriček, dr. med., spec. obiteljske medicine

U sindromu bolesne zgrade bolesnik je zgrada u kojoj ljudi borave, a njihove su smetnje tek posljedica stanja zgrade


Cijeli niz kroničnih zdravstvenih problema javlja se u zgradama koje su građene i održavane na neodgovarajući način, a posebno u uredima sa zatvorenom mikroklimom. Koliko nas bolesne zgrade u kojima živimo i radimo čine bolesnima? Je li i vaš ured "bolestan"?
Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), sindrom bolesne zgrade (Sick Building Syndrome ili skraćeno SBS) je stanje karakterizirano iritacijama sluznica, vegetativnim smetnjama kao što su glavobolje i umor, a isto tako i narušavanjem mentalnog zdravlja, depresijom i iritiranošću. Taj termin se tek odnedavno pojavljuje u literaturi, od 1994. godine. Još uvijek postoje mnoge kontroverze postoji li taj sindrom kao takav ili je definiranje sindroma na osnovu zgrade u kojoj se boravi, a ne kliničkog stanja pacijenta, u stvari medicinski neprihvatljivo.
Bilo kako bilo, SBS jest termin koji se sve češće koristi u vezi s cijelim nizom kroničnih zdravstvenih problema, povezanih s boravljenjem u određenoj zgradi sa svojom specifičnom mikroklimom. Obzirom da je SBS uglavnom ispitivan u poslovnim, a ne stambenim zgradama, preklapa se s nizom kroničnih problema koji su vezani i za samo radno mjesto u određenoj zgradi, ali, zasad se ne definira kao profesionalna bolest zbog prevelikog spektra simptoma.
Po nekim istraživanjima, u SAD oko 25 milijuna službenika boluje od određenog oblika SBS u oko 1,2 milijuna službenih zgrada. Na osnovu upitnika, u Velikoj Britaniji i Novom Zelandu je ustanovljeno da oko 80% radnika ima neki od simptoma, a 40% većinu simptoma SBS-a. Postotak radnika s barem jednim simptomom SBS-a u Italiji se penje do 92,6%. U Singapuru je taj udio 19,6%. Navedeno pokazuje da se simptomi SBS-a javljaju u bitno većem postotku u zgradama zemalja s hladnijom i vlažnijom klimom, gdje je mnogo češće prisutna umjetna mikroklima zgrada. Dosad je najviše istraživanja SBS-a provedeno u skandinavskim zemljama. Autoru zasad nije poznato jesu li slična istraživanja provedena i u Hrvatskoj te postoje li o tome podaci. No, obzirom na trenutni standard radnih mjesta u našoj zemlji (manje klimatiziranih ureda), za očekivati je da se SBS ipak javlja nešto rjeđe nego u razvijenim zapadnim zemljama, ali sa sigurnim uzlaznim trendom.

Što je zapravo SBS?

SBS obuhvaća cijeli niz sa zgradom povezanih čimbenika - fizičkih, kemijskih, bioloških i psiholoških. Drugim riječima, uzroci kao i rješenja stanja zadiru duboko izvan medicine; od građevinarstva i arhitekture do ergonomije i organizacije rada. Po tome je SBS jedinstven entitet, kojemu mnogi osporavaju legitimnost, jer je većina smetnji koje se opisuju kao dio SBS-a već opisana i svrstana u druga područja medicine, kao što je najčešće medicina rada.
U simptomima SBS-a najčešće se navode smetnje sa strane sluznica i kože te glavobolja, dok su smetnje sa strane funkcije osjetila i sustava za kretanje rjeđe. Prije svega se navode kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje, kašalj, suhoća grla te upala sinusa. Također se javlja kontaktni i nekontaktni dermatitis, prije svega na rukama. Glavobolje su, uz očne smetnje, najčešće navođene tegobe povezane s boravljenjem u određenom prostoru. Najčešće su tenzijske prirode zbog uredskog rada u prisilnom položaju ruku te je upitno njihovo povezivanje sa zgradom, već prije svega s uvjetima radnog mjesta, što spada u domenu medicine rada i ergonomije. To je još jedan od primjera kako je SBS poprilično neoštro definiran pojam. Osim glavobolja, depresija, iritiranost i letargija su stanja koja se povezuju sa zgradom u kojoj se boravi.

Brojni "sukrivci"

Fizički čimbenici - U većini radova se navode kao najčešći i vjerojatno najviše povezani sa samom zgradom. Kao najčešći uzrok smetnji navedena je kvaliteta zraka, direktno povezana s klimatizacijom prostorija, koja izaziva isušivanje sluznice dišnih putova (kašalj i šmrcanje), a na očima suzenje i crvenilo. U slučaju očiju je i objektivno ustanovljeno da klimatizacija destabilizira suzni film. U Italiji je utvrđeno da u klimatiziranim uredima 30% zaposlenih ima navedene očne smetnje, u usporedbi sa svega 15% u prirodno zračenim uredima. Nakon preseljenja u bolje klimatiziranu zgradu, u Francuskoj je kod zaposlenih zabilježen pad učestalosti simptoma SBS-a za 40-50%. Bolji način klimatizacije ne daje samo zdravstvene učinke: u Kanadi je zabilježena 11% veća radna produktivnost u bolje klimatiziranim prostorima. U klimatiziranom zraku najvažniji fizički parametri su protok, temperatura i vlažnost. Čimbenici zgrade od bitnog utjecaja na zdravlje su i oblik i jačina osvjetljenja (prirodno je najbolje, neonsko najlošije), opskrba i kvaliteta vode za piće te odvod otpadnih tvari. Od posebne važnosti za osjećaj ugodnosti, a time i za zdravlje (i produktivnost!) zaposlenih jest i nivo buke te njena priroda i frekvencija.


Kemijski čimbenici - U zraku poslovne zgrade su kao mogući uzročnici simptoma SBS-a navedeni građevinski materijal, povišene koncentracije CO2, boja, tepisi (najlošijima su se pokazali vuneni!) te formaldehidi u zraku. Zanimljivo je da je bitno viši postotak smetnji koje se mogu svrstati u SBS imalo osoblje u svakodnevnom kontaktu s fotokopirnim strojem i papirom za kopiranje. Prijavljene su češće smetnje u vidu iritacije nosa, očiju, kože ruku, kihanja, kašljanja, sinuitisa i bronhitisa, kao i češće glavobolje.

Biološki čimbenici - I opet se klimatizirani zrak najčešće optužuje za biološko zagađenje prostora unutar zgrada. Može biti zagađen bakterijama (Legionella), gljivicama (najčešće roda Penicillium) te grinjama. Svi ovi mikroorganizmi mogu utjecati na zdravlje, bilo pojavom infekcija ili, što je mnogo češće, izazivanjem alergijskih reakcija. U jednom istraživanju u školama u Švedskoj ustanovljeno je da samo 45% učenika nema sklonosti nikakvim alergijskim manifestacijama. Jasno je da je sredina puna alergena plodno tlo za razbuktavanje alergijskih rinitisa, bronhitisa, alveolitisa i konjunktivitisa.

Psihološki čimbenici - Psihološki čimbenici zapravo su učinak svega navedenog na mentalno zdravlje stanara/službenika. Od simptoma koji spadaju u neorganske, najčešće se navode letargija, depresija, razdražljivost i glavobolja. U Italiji je, uz suhoću očiju, glavobolja bila navedena kao najčešći simptom u sklopu SBS-a, a tenzijsku je glavobolju navodilo 27% službenika. Zanimljivo je da praktički sva istraživanja sindroma bolesne zgrade navode da žene češće navode simptome SBS, i to od SAD-a do Kine. O razlozima se zasad samo nagađa: jesu li žene osjetljivije na negativne utjecaje sredine ili su jednostavno spremnije izraziti neku svoju tegobu. Također, nije za odbaciti ni potencijalni razlog da žene rade u lošijim uvjetima te da zato imaju i više smetnji povezanih sa SBS-om.

Postoji li rješenje?

Kako mu i samo ime kaže, u sindromu bolesne zgrade bolesnik je zgrada u kojoj ljudi borave, a njihove su smetnje tek posljedica stanja zgrade. Liječenjem smetnji stanara ne uklanja se glavni uzrok. Promjena u samoj zgradi ili zgrade u kojoj se boravi jedino je pravo rješenje; zrak, svjetlo, voda, raspored prostorija i radnog prostora moraju se prilagoditi čovjeku. U slučaju da je to nemoguće, preseljenje u bolje organiziranu zgradu jedino je trajno rješenje. Iako od simptoma SBS-a nitko izravno ne umire, kumulativni učinci mogu itekako narušiti zdravlje pojedinca, zajednice, a i bitno smanjiti produktivnost. Neka rješenja mogu djelomice pomoći. Npr. korištenjem ekrana računala s niskom refleksijom i njegovim postavljanjem na pravilnu visinu, može se barem djelomice umanjiti smetnje sa strane očiju. Pravilno određena dioptrija smanjuje napor očiju, a kvalitetan zrak, koji je dovoljno vlažan i bez alergenih čestica, neće izazivati toliko čest osjećaj žarenja i pečenja u očima, inače izazvan prekomjernim isušivanjem površine očiju te alergijskom reakcijom spojnice.
Iako elementi SBS-a nisu nikakva novost za medicinu, i premda se definira na temelju izvanjskog čimbenika, a ne stanja bolesnika, možemo zaključiti da zbog praktičnosti, ali i upadljive međusobne povezanosti simptoma, zavrjeđuje pažnju. Zbog u mnogočemu neprirodnog modernog načina života u uredima i neboderima, u kojima u razvijenom svijetu žive milijuni ljudi, već i mali pomak u definiranju pravog uzroka tegoba može uvelike popraviti njihovu kvalitetu života, ali i zdravlje u cjelini na duge staze.

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/50/

:? :? :?

Kad se sjetim da za mjesec dana ponovno počinjem raditi u vrlo bolesnoj zgradi bez prozora zlo mi je već sad. :(

sjećam se da kad god sam bila u zgradi HRT-a, u centralnom dijelu kojeg zovu"trg", uvijek, ali uvijek me tamo počela boliti glava.
beš se osjeti da je zrak užasan, a valjda i ta sva silna zračenja...

Mi smo se na poslu preporodili kad su nam stari tapison zamijenili laminatom. Inače je zgrada ok (stara preko 100 godina), malo me sluđuju stropovi od 5 metara i neonke. S obzirom da ih nitko ne voli, palimo ih samo kad je nužno. Ionako cijeli dan piljimo u kompjutere.

Nažalost i ja radim u jednoj takvoj zgradi. Nema prozora, samo klima koja već nije ohohooo remontorana ni čišćena,cirkulira stalno isti zrak a na podu tapisnom u kojem se sve to samo skuplja... :shock: