Lucija je do sada imala "ispade" koje smo nekak uspjevali rijesiti. Razgovorom, ignoriranjem... kako u kojoj situaciji. Mogli smo se uvijek s njom dogovoriti.
Ali u zadnje vrijeme je pocela bacati takve tantrume da se osjecamo totalno bespomocno. Npr. danas - jutro je bilo hladno pa je za u vrtic trebala obuci jaknu. Ja joj ponudim dvije pa nek izabere. Nema sanse. Objasnimo joj da je vani hladno, nece ni cuti.
Mi stvarno ne inzistiramo na nekim sitnicama, ali hladno je, ona smrca i nismo je mislili pustiti van bez jakne.
Uglavnom, MM krene prema njoj i hoce joj obuci jaknu, a ona krene sa uzasnim vristanjem i otimanjem.
I to vristanje se sad vec ponavlja nekoliko dana. Ostavim je da se ispuse i smiri pa idem razgovarati s njom, ali kad ipak treba npr. krenuti s oblacenjem jakne drama opet pocinje.
Vristanje je stvarno strasno, ne bi se cudila da nam netko posalje soc sluzbu na vrata :shock:
Toliko sam toga procitala, uvijek smo se snalazili, bilo je boljih i losijih faza, ali ovo me totalno izbaci iz takta.
Utjesite me - to se i vama desavalo i brzo je proslo?! :/
