pljuje mlijeko

dakle, situacija je ovakva, vec skoro dva tjedna:
dobije bocicu u 13h, odspava u setnji, igramo se, itd. i oko pet-sest ogladni. dam mu sisu koja je dotad vec puna puncata.
prikopca se sav sretan, povuce i za najvise pet minuta pocne njurganje. stipa me, navlaci bradavicu, rita se nogama. pusti pa okrene glavu, pa opet uhvati.
izdrzim dok mi nije dosta, pa ga podignem i stavim u polozaj za podrignut.
nekad podrigne, nekad ne.
al cim ga spustim obavezno izbljucka mlijeko i to ohoho kolicinu.
ako ne odmah, onda usireno za 15 minuta.
cesto se to desi i kod nekog od jutranjih hranjenja, al navecer obavezno.
i to samo moje mlijeko tako, adaptirano ne.
uglavnom, podoji lice vise na sumo hrvanje nego na dojenje.
nakon pol sata sam totalno iscrpljena, a on se rasplace.

onda ga zabavljam da ne misli na sisu, i probam opet za 20 min, pa opet, pa on opet bljucka, pa opet - dok ne uhvati, a onda obicno vise nema nis u sisi :(
pa se on pristeka i duda lagano uprazno, nakon pol sata pusti i raskmeci se.

sto mu je? sto radim krivo?

koliko je stara beba?
zasto dajes adaptirano?
koliko cesto dojis?
kakav je let down, je li je mozda prejak?

jutros smo opet imali isti sou.
tri podoja, tri bljuckanja u 2h... dok mi nije zaspao na rukama.

za par dana ce cetiri mjeseca.
adaptirano - bio na intenzivnoj i hranjen bocicom. rodila sam carskim, mlijeko kasno doslo, hrpa problema. otvorila sam topik ovdje, puno su mi pomogle cure.
kad smo dosli doma, vracala sam ga i vratila na sisu :heart:
i tako je uspjesno islo samo dojenje oko mjesec dana, uspjesno sto se tice dojenja i prirasta, al ja sam pucala fizicki i psihicki.
dok nisam pukla i uvela dvije bocice na dan u doba kad je najgladniji i najzahtjevniji. jedna u podne i jedna oko osam-pol devet navecer.
napravim mu 200ml, popije u prosjeku 150ml.

dojim kad god hoce... a tesko mi je reci kad hoce.
stogod da mu je, sisu nikad nece odbit.
barem 3 puta nocu, i barem 6 puta danju.

dok je bio cisto na sisi, dobivao je 600 g mjesecno, sad dobiva oko 1200 (dakle, duplo). posranih pelena 4-6 dnevno, popisane ni ne brojim.

na zadnjem pregledu, pedijatrica tvrdi da ga overhranjujem i kaze mi da ga hranim svaka 3h. garantira da mu sa zdravstvene strane nece bit nista.
drugi pedijatar kaze da ga hranim po 10 minuta maksimalno, da mu ne dam visit na sisi, nego za sat vremena opet - dakle, kraci i cesci podoji.
nisam pametna vise... sto da radim.

prejaki letdown? ne bih rekla... ne strca kad je izvadim v. iz usta, ide samo kad dobro stisnem, ili v. dobro povuce. nekad ga osjetim, nekad ne.

plakala sam jutros... toliko truda ulazem, a cini mi se da ga nikako ne uspijevam usreciti.
ne pustam ga da place, nosim ga puno, trudim se shvatiti sto zeli... a opet, vecinu vremena nemam pojma sto hoce. a tako mi je grozno gledat tu malu nesretnu facu.
mozda uopce nije stvar u dojenju... mozda sam ja za podtopik postporodjajna depresija :(

Citiraj:

---

dam mu sisu koja je dotad vec puna puncata

---

vjerojatno
ili proguta dosta mlijeka prenaglo, preracuna se i mora izbaciti visak
ili proguta dosta zraka uz mlijeko
ili jos ne probavi ono adaptirano pa mu je dosta pun zeludac, a sisu ne zeli odbiti ...
ili neka kombinacija

Nisam sigurna koliko mu treba to adaptirano. Da malo smanjis dozu? 600 g mjesecno je super, 1200 isto. :)

Koliko mu dugo treba da popije bocu? Mozda bi ti manje vremena uzelo da ga podojis?

Ne znam jesam li dobro skuzila, problem ti je u tome
sto je jako nemiran na dojci,
sto ti je psiholoski tesko jer ne znas koliko je gladan
ili ti ga je iz nekog razloga tesko dojiti?

Ili te je zabrinula pedijatrica kad je rekla da previse jede?

Citiraj:

---

NatasaM... prvotno napisa

Citiraj:

---

dam mu sisu koja je dotad vec puna puncata

---

vjerojatno
ili proguta dosta mlijeka prenaglo, preracuna se i mora izbaciti visak
ili proguta dosta zraka uz mlijeko
ili jos ne probavi ono adaptirano pa mu je dosta pun zeludac, a sisu ne zeli odbiti ...
ili neka kombinacija

---

guta halapljivo, to je istina.

ma ne bih ja rijec rekla da na kraju svega ne place - izbljucka vecinu, a onda kuka da je gladan.
jutros sam mu dala izdojeno na bocicu i nista nije bljucnuo.
ali mu nije bilo dosta, nego je jos potegao iz sise.
i onda je bio zadovoljan.

Citiraj:

---

NatasaM... prvotno napisa

Koliko mu dugo treba da popije bocu? Mozda bi ti manje vremena uzelo da ga podojis?

---

oko dvadeset minuta ((kršitelj koda) bocica, najmanja rupica), ali nakon toga sretno guguce, igramo se, pricamo ili ga ostavim da se sam igra i napravim nesto po kuci.
da ga dojim, to bi trajalo sat-dva, i opet bi plakao.
navecer nakon boce ga uspavam, i to mi je jedino vrijeme koje imam za sebe.
ubijte me, treba mi.
izdojim se negdje oko ponoci da ne bude preduga pauza.

Citiraj:

---

NatasaM... prvotno napisa

Ne znam jesam li dobro skuzila, problem ti je u tome
sto je jako nemiran na dojci,
sto ti je psiholoski tesko jer ne znas koliko je gladan
ili ti ga je iz nekog razloga tesko dojiti?
Ili te je zabrinula pedijatrica kad je rekla da previse jede?

---

ne, ne brine me pedijatrica. i nije mi tesko dojiti.
prvi nocni podoj (oko dva) nam je pjesma, tako lijepo uhvati i pusti kad je gotov. a isto je puna.
oko sedam ujutro pocinje sou...
tesko mi je jer me grebe, stipa, navlaci bradavicu, rita nogama... kad sisa izgleda prazno jos ga i razumijem, al na punu sisu?
probala sam zamracenu sobu. isto.

Dok je bio samo na sisi, bio je jako malo zadovoljno budan i to me dotuklo.
Ne znam kako bih to opisala. Pola sata drijemanja, pet minuta gugutanja, nemir, plac, sisa po sat vremena, pa opet plac ili u najboljem slucaju pola sata drijemanja...
i bas onako trza glavom i trazi sisu, nema sanse da je bilo sto drugo :(

blazena

različite su tehnike sisanja dojke i dude na bočici. Vjerojatno je malo zbunjen.

Ja bi ti samo predložila da pokušaš nabaviti maramu i nositi bebicu u njoj (možeš ju možda i sama napraviti od plahti). Jer djeluje mi da tvoja bebica traži stalni kontakt s tobom, to bi te moglo spasiti
:love:

Ja bih se složila sa Sun - različite su tehnike dojenje i hranjenje na bočicu.
Iz bočice mlijeko curi, dok se na dojci beba mora malo potruditi i koristiti vlastitu snagu da bi došla do mlijeka. Kažeš da je u prvih pet minuta podoja sve u redu, vjerujem da je to jer dođe do otpuštanja mlijeka i mlijeka ima u većoj količini pa brže i lakše ide, no kada se dojka malo isprazni tada bi beba trebala vući sama - tu nastane problem kod vas - beba se očito naljuti ... Treba malo strpljenja. Možda da u tom trenutku zamijeniš dojku dok se malo smiri, potom ga ponovno vratiš na onu prvu da izvuče gusto mlijeko.


Vezano uz jutarnji podoj, navlačenje i ritanje, možda mu ujutro opet smeta jer mlijeko krene prenaglo. Pokušaj prvo malo omekšati dojku, izdojiti se da prvi mlaz izađe potom mu ponudi da doji.


Nakon hranjenja ja sam svoje prvo dijete držala što duže uspravno - možda čak i dvadesetak minuta (i po danu i po noći), sve dok nisam bila sigurna da se mlijeko "sleglo" u trbuščiću i da ga neće izbaciti. Ujedno, pazila sam na svaki moj nagli pokret pri nošenju jer je i to moglo prouzročiti bljuckanje (hvala Bogu, silom prilika moje drugo dijete podnosi sve teške uvjete nošenje i prebacivanja iz ruke u ruku).

Ujedno, sada je lijepo vrijeme, beba je već velika, zaiteresiranija je za okolinu. Prošećite noseći ju u marami, klokanici, slingu ... Bit će vam lakše.
Sretno!