Printable View
evo drage, da se pohvalimo, zahvaljujući litali mi smo u Glasu Istre u članku o platnenim...nadam se da se "starosjedioci" neće uvrijediti da smo na slici mi novopečeni, ali kad smo tako lijepi manekeni :oops:
vidite tu:
http://www.glasistre.hr/?393cbf91d14...307,2292,13271,,,
:D
Ma meni te uvijek drago vidjeti, a pogotovo tvoje duple dupliće! (vidjela sam i test kolica)
Ajme, baš mi je drago, svaka čast Duplice! :D
:* :*
Hm, tebi treba spomenike dizat a ne 'vrijeđat se'.
Bravo za duplu duplicu i njene manekene :D.
Mislim da treba i češće ovako u medije ić ;)
bravo!!!!!!!!!!
Ček da izračunam - 28.248:600 (516 ih je rođeno 2005. u Puli)=47.076 kn, što će reći da bi grad mogao za svaku novorođenu bebu obezbijediti besplatne ekološke pelene i još bi im puuuuuuuno love ostalo!!!Citiraj:
...što znači da je u Puli u godini dana samo na zbrinjavanje jednokratnih pelena otišlo 28.248 kuna!
Manekeni su za poster!
Vidim ja da nešto ne štima! Matematika mi nije jača strana.
Dakle, radi se o 4.707 kn što je opet više nego dovoljno za spomenutu svrhu.
Sorry!
Odlican clanak, prekrasni manekeni!
ne mogu izdržati a da ne podignem topic - evo opet istog članka u Novom Listu - litala, bravo, lijepo napisano! tek sad sam uspjela pročitati ga....
a link?! šta je litala pisala ili ??
Nažalost, link na Glas Istre možeš vidjeti samo 5 dana. Nakon toga se vidi samo broj od trenutno aktualnog datuma.Citiraj:
Prihonja prvotno napisa
Ako nađem taj GI prepisati ću tekst i prikačiti ga.
Citiraj:
POVRATAK PLATNENIH PELENA
Za zdravije dijete i ekološku ravnotežu
Samo korištenje platnenih pelena sada izgleda ovako: obući djetetu pelenu sa zaštitnim papirićem i staviti zaštitne gaćice (ako su potrebne), nakon upotrebe skinuti, ako je uprljana stolicom zaštitni papirić baciti u kanalizaciju, pelenu ostaviti u kanti, svaka tri dana oprati u perilici, osušiti i ponovno koristiti
Piše: J. T.
Od velikog broja stvari koje se neizbježno nađu na popisu potrepština za novorođeno dijete najmanje nedoumica i »vaganja« iziskuje odabir pelena. Ono što nam je pritom važno jest moć upijanja, dobra cijena i kvaliteta. Naravno, nema sumnje da se radi o jednokratnim pelenama.
No, razmišljamo li ikada da, osim različitih cijena i »performansi«, pri odabiru pelena postoji još jedan izbor? Izbor između jednokratnih i platnenih pelena – izbor koji je velika većina odbacila u trenutku kad je cijena jednokratnih postala prihvatljiva i kad su one u potpunosti zamijenile platnene pelene koje su se prije 25 godina većinom koristile.
Jednostavnost upotrebe jednokratnih pelena, udružena s prihvatljivom cijenom po komadu, neminovno se nametnula pred slaganjem platnene pelene (švedska pelena + dvije tetre + zaštitni papirić), navlačenjem zaštitnih PVC gaćica, čuvanjem do pranja, pranjem, sušenjem i peglanjem, pa ponovno slaganjem… Uštedjeli smo na vremenu, čini nam se i na financijama, pa smo ih svi jako rado prihvatili. No, je li ušteda zbilja tolika?
Pelenaški staž »težak« pet tisuća pelena
Prosječan »pelenaški« staž djeteta je između dvije i tri godine. Recimo da je 2,5 godina. To je otprilike 30 mjeseci, u kojima djetetu presvučemo pelenu između 4.500 i 5.500 puta. Recimo da se radi o 5.000 presvlačenja, dok dijete ne nauči prepoznati i kontrolirati potrebu za obavljanjem nužde. Pet tisuća komada jednokratnih pelena za jedno dijete…
Zastanemo li ponekad i razmišljamo li što je to što stavljamo djetetu na guzu, 24 sata dnevno, bez dana prekida, pune dvije i pol godine? Od nekadašnje prapelene, čiju je jezgru sačinjavao krep-papir, sloj do kože djeteta rajon, a vanjski sloj plastika koja se učvršćivala pribadačama, jednokratne su pelene višestruko evoluirale. Danas se one sastoje od unutarnjeg sloja upijajuće celulozne jezgre i kemikalija koje su dodane da bi se povećala moć upijanja i zadržavanja vlage unutar jezgre. S jedne njezine strane nalazi se sloj polipropilena koji omogućuje vlazi da prođe u jezgru, a s druge strane sloj »dišućeg« polipropilena (na opip sličnog platnu) koji sprječava vlagu da izađe van. Učvršćuju se čičak-trakom.
Kemikalije koje se danas dodaju u superupijajuće jezgre, sredinom 80-ih su zabranjene u proizvodnji ženskih tampona za mjesečnicu. Slojevi polipropilena imaju vijek razgradnje veći od nekoliko stotina godina. Iako na svakom pakiraju jednokratnih pelena stoji uputa da se stolica prije odlaganja upotrijebljene pelene baci u kanalizaciju – činimo li to? Jesmo li svjesni opasnosti koje u sebi sadrži stolica cijepljenog djeteta? Jesmo li primijetili da one dvije i pol godine koje smo ranije spomenuli često postaju i tri, pa i tri i pol, u kojima dijete potroši još koju tisućicu pelena, pa danas na tržištu postoje i pelene za djecu do 25 kg?
Onaj drugi izbor – platnene pelene – također je doživio svoju evoluciju. Počeo je ranih 90-ih u SAD-u, traje i danas i proširuje se svijetom. Od nekadašnje definicije platnenih pelena jako se razlikuju – oblikom, održavanjem, udobnošću i praktičnošću. Unutarnji sloj sastoji se od nekoliko prošivenih slojeva pamuka (platna, flanela ili frotira) ili konoplje (pa čak i materijala od bambusa). Sloj do dječje kože najčešće je od pamučnog flanela (iako postoje i inačice s flisom koji sprječava povratak vlage iz jezgre), a vanjski sloj može biti od flisa ili poliuretan-laminata (PUL) pa tada ne trebaju dodatne zaštitne gaćice, ili se na pelene s vanjskim slojem od pamuka dodaju zaštitne gaćice od PUL-a.
Samo korištenje platnenih pelena sada izgleda ovako: obući djetetu pelenu sa zaštitnim papirićem i staviti zaštitne gaćice (ako su potrebne), nakon upotrebe skinuti, ako je uprljana stolicom zaštitni papirić baciti u kanalizaciju, pelenu ostaviti u kanti (na suho ili na mokro), svaka tri dana oprati u perilici, osušiti i ponovno koristiti. Za ležerno korištenje dovoljno je 24 komada (pranje svaka tri dana), 2-3 para zaštitnih gaćica (ovisno o tome koji je tip platnenih pelena), kanta za prljave pelene.
Dijete je 24 sata u koži prihvatljivom materijalu, ukupna cijena potrebnih pelena i održavanja (struja, voda, deterdžent) je upola manja od cijene jednokratnih za isto razdoblje, a vijekom razgradnje od otprilike šest mjeseci predstavljaju veliku prednost za okoliš.
(Nastavak na str. 2)
okvir
Tri i pol milijuna pelena u 2005. godini
Godine 2005. na području Istarske županije rođeno je 1.764 djece. Prema prosječnim vrijednostima spomenutim u tekstu, ta su djeca do svog prvog rođendana potrošila po gotovo dvije tisuće jednokratnih pelena, što iznosi nevjerojatnih 3.528.000 komada pelena i gotovo 565 tona otpada! Na sam grad Pulu otpada 1.032.000 komada pelena i 165 tona otpada (516 novorođenčadi). Zbrinjavanje jedne tone otpada na pulskom odlagalištu stoji 171,20 kuna, što znači da je u Puli u godini dana samo na zbrinjavanje jednokratnih pelena otišlo 28.248 kuna! Valja još napomenuti da je zbrinjavanje pelena vrlo neadekvatno i staromodno, obavlja se prešanjem i, dijelom, spaljivanjem.
Citiraj:
ODRŽAVANJE PLATNENIH PELENA
Lakše i jednostavnije nego što mislimo
(Nastavak sa str. 1)
Platnene pelene peru se na maksimalno 60 stupnjeva Celzija. Pri pranju je poželjno koristiti manje agresivne deterdžente, a dovoljna je trećina ili polovica preporučene količine deterdženta. Ne koristi se omekšivač jer znatno smanjuje moć upijanja. Suše se na zraku (na sušilu, radijatoru…), a sušenje u sušilici se ne preporuča zbog smanjenog vijeka trajanja (ako se suše u sušilici preporuka je ostaviti ih malo vlažne pa do kraja osušiti na zraku). Eventualne mrlje od stolice najefikasnije se uklanjaju sušenjem na suncu. Ne peglaju se.
Upotrijebljena pelena uprljana stolicom može se nakon bacanja zaštitnog papirića lagano isprati ili poprskati otopinom alkoholnog octa.
Čuvanje do pranja može se organizirati na dva načina. »Mokro« se čuvaju u kanti do trećine napunjenoj vodom u koju se doda decilitar alkoholnog octa i 20-ak kapi eteričnog ulja čajevca ili lavande (zbog sprječavanja širenja mirisa i dezinfekcije). U kantu se može staviti i mrežasta vrećica koja će olakšati prebacivanje pelena u perilicu. Prije pranja voda se izlije u kanalizaciju, a pelene se prebace u perilicu. Suho čuvanje podrazumijeva odlaganje pelena u kantu i po potrebi prskanje otopinom alkoholnog octa (u omjeru 1:5 s vodom) uz dodavanje 20-ak kapi eteričnog ulja čajevca ili lavande. Prije pranja dovoljno je pelene prebaciti u perilicu. Zaštitni papirići se (ako beba nije imala stolicu) mogu prati s pelenama i (ovisno o kvaliteti) koristiti još nekoliko puta. Kao što vidite, uopće ne sliči postupku sa starim pelenama, a koliko doprinosi zdravlju vašeg djeteta te ekološkom stanju našeg planeta – neprocjenjivo je.
J. T.
okvir
Gdje kupiti platnene pelene
Platnene se pelene u Hrvatskoj mogu kupiti kod tri domaća proizvođača (Udruga Roda – Roditelji u akciji, SMIB i Kamaris) narudžbama putem interneta ili telefonom. Postoje i domaće internet adrese na kojima možete naručiti pelene inozemnih proizvođača, te, naravno, velik broj inozemnih internet adresa na kojima je velik izbor različitih platnenih pelena. Ono što karakterizira većinu jest da to nisu velika poduzeća, najčešće se time bave žene, majke koje rade kod kuće (tzv. Work At Home Mom – WAHM). U Hrvatskoj je takav sustav preuzela i Roda koja zapošljava nekoliko majki koje su ili na porodiljnom ili trenutno nezaposlene. Takav način rada, vani vrlo popularan, omogućuje majkama da spoje potrebu da što veći dio djetinjstva budu s djecom i nužnost da zarađuju u vlastitom domu.
Dio majki koje su se odlučile na korištenje platnenih pelena vrlo uspješno ih i same šivaju. Krojeve je moguće naći na više internetskih adresa, a materijali se mogu povoljno kupovati i u lokalnim dućanima (pamučni materijali za pelenu i punjenje, te flis za vanjski sloj kod pelena kojima ne trebaju zaštitne gaćice). Materijal za zaštitne gaćice (PUL) kod nas se još ne može kupiti, no one se mogu izraditi i od vune i takve su vrlo popularne kod roditelja koji nastoje za svoju bebu osigurati samo prirodne materijale.
hvala autorice!