http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dan...knade,87702.jl
Datum objave 27.08.2007 18:30
Zadnja izmjena 27.08.2007 18:30
Pošalji na mail Ispiši Komentiraj
--------------------------------------------------------------------------------
Događaji dana
Rodilje u Hrvatskoj jedine zakinute iz bivše Jugoslavije
Piše: Kristina Turčin
Foto: Nina Đurđević, Igor Sambolec/CROPIX
--------------------------------------------------------------------------------
ZAGREB - Ako Vlada ispuni najave i od sljedeće godine doista omogući svim rodiljama primanje pune plaće bez ikakvih ograničenja i to tijekom svih 12 mjeseci porodiljnog dopusta, hrvatske će se rodilje tek izjednačiti s onima u ostalim državama bivše Jugoslavije.
Naime, rodilje u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i nekim bosanskim kantonima tijekom cijelog porodiljnog dopusta primaju prosjek svoje pune plaće, umanjenu, dakako, za prijevoz i topli obrok.
Prvih šest mjeseci porodiljnog, potvrdila nam je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, definitivno će biti delimitirano i u Hrvatskoj, a za drugih šest mjeseci još se rade simulacije troškova. Podsjetimo, za potpuno ukidanje gornjih ograničenja na porodiljne naknade trebalo bi osigurati oko 360 milijuna kuna godišnje.
- Naknada će se povećati i za drugih šest mjeseci, a sad tražimo najbolje rješenje: hoće li to biti puna plaća, 70 posto plaće, kao što imaju brojne zapadne zemlje, ili ćemo iznos vezati uz određeni postotak proračunske osnovice - kaže potpredsjednica Kosor. Propis po kojem su rodilje imale punu plaću tijekom svih 12 mjeseci dopusta vrijedio je u bivšoj Jugoslaviji, no, kako se čini, jedino ga je Hrvatska mijenjala nakon raspada države, i to na štetu rodilja. Naknada plaće u Jugoslaviji, objašnjava nekadašnji direktor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Stjepan Turek, računala se na bazi prosjeka plaća cijele prethodne godine i taj je model vrijedio za sve ondašnje republike
- I mi smo primjenjivali taj model nakon osamostaljenja, ali smo zbog vrlo visoke inflacije počeli uzimati prosjek plaće od posljednja tri mjeseca prije odlaska na porodiljni dopust. Međutim, to se počelo zloupotrebljavati. Pojedine privatne firme počele su zapošljavati supruge zaposlenika tri mjeseca prije poroda s iskazanim izuzetno visokim plaćama kako bi im prosjek bio što veći i na taj način dobivale ogromne naknade. To je bio razlog zbog kojeg smo odredili gornju granicu - objašnjava Turek.
Citiraj:
Kako su se mijenjale porodiljne naknade
Prvih šest mjeseci
1993. godina - minimalno 690 kuna, maksimalno 3450 kuna
1996. godina - određen maksimalni limit od 4250 kuna
Drugih šest mjeseci
1995. - 1997. godine - maksimalni limit 1540 kuna
1998. godina - maksimalni limit od 2400 kuna
1999. - 2000. godine - maksimalni limit povećan na 2500 kuna
2001. godina - naknada smanjena na 1600 kuna
2003. godina - naknada vraćena na 2500 kuna
Međutim, druge države, u kojima su se također pojavile zloporabe, riješile su to na vrlo jednostavan način: jednostavno su produžile period na temelju kojeg se izračunavao prosjek plaće koji se uzima kao osnovica za porodiljnu naknadu. Slovenci, koji su isplaćivali naknadu na temelju visine zadnje ženine plaće, imali su slučaj obrtnice koja se s minimalca, mjesec dana prije poroda, naglo prijavila na 15.000 eura plaće. Stoga su donijeli odredbu da će se naknada isplaćivati u iznosu prosječne plaće posljednjih 12 mjeseci.
Hrvatska je 1993. donijela zakon kojim naknada plaće za prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta odgovara prosječnom iznosu plaće koji je ženi isplaćen šest mjeseci prije odlaska na bolovanje, ali ne može biti manja od minimalne plaće isplaćene za taj mjesec (690 kuna) niti viša od peterostrukog iznosa te plaće 3.450 kuna).
Od 1996. godine određen je pak najviši propisani iznos te naknade od 4250 kuna i od tada se iznos nije mijenjao! Usporedbe radi, 1996. godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila je 2033 kune te je najviša porodiljna naknada odgovarala zapravo iznosu od oko 210 posto prosječne plaće. Danas bi ekvivalent toj sumi bilo oko 10.000 kuna!
Iznos naknade se češće mijenjao za drugih šest mjeseci porodiljnog dopusta. Od 1995. do 1997. godine iznosila je fiksnih 1540 kuna, a od 1998. godine odgovarala je punoj plaći žene, ali nije smjela biti veća od 2400 kuna. Tijekom 1999. i 2000. godine to je ograničenje povećano na 2500 kuna, a SDP-ova vlast taj je limit 2001. godine ponovno smanjila na 1600 kuna. Povratkom HDZ-a, izvršili su jedno od svojih glavnih predizbornih obećanja i vratili tu naknadu na 2500 kuna.
Stručnjaci upozoravaju da ne postoji gornja granica do koje zaposlenica mora plaćati zdravstveno osiguranje, već ga plaća na puni iznos plaće. Stoga i tijekom porodiljnog dopusta treba primati punu plaću. Hrvatska ima vrlo ozbiljan demografski problem, a delimitiranje porodiljnih naknada je, slažu se demografi, prva prava pronatalitetna, a ne socijalna mjera.
Citiraj:
Naknade će se povećati i za drugih šest mjeseci, sada tražimo model
Jadranka Kosor
I u većini istočnoeuropskih zemalja isplaćuje se određeni postotak ženine plaće tijekom porodiljnog dopusta. U Češkoj se dopust nakon rođenja djeteta dijeli na porodiljni, koji traje šest mjeseci, i još toliki roditeljski dopust. Dopust počinje šest tjedana prije termina rođenja djeteta i produžuje se ukoliko je dijete rođeno prije vremena. Roditeljski dopust može koristiti i otac, a naknada iznosi 70 posto plaće.
U Bugarskoj materinski dopust traje 135 dana za prvo dijete, 150 dana za drugo dijete i 180 dana za treće dijete, uz naknadu od 90 posto plaće. Nakon toga kreće roditeljski dopust, koji traje od šest do osam mjeseci, uz jedinstvenu naknadu.
Poljska isplaćuje punu plaću za materinski dopust, koji traje 18 tjedana za prvo dijete, 20 za drugo i 28 za treće dijete te daje mogućnost trogodišnjeg neplaćenog dopusta do djetetove četvrte godine. Mađarska također isplaćuje punu plaću majkama tijekom prvih šest mjeseci porodiljnog dopusta te minimalnu državnu plaću do treće godine djetetova života.
Jedino Rumunjska ima jedinstvenu naknadu za cijeli porodiljni dopust, koji kod njih traje dvije godine, a naknada iznosi 254 eura bez obzira na primanja. Prosječna rumunjska plaća je 202 eura.
Citiraj:
Doplatak za djecu svim roditeljima
Razvijene zapadne zemlje pak imaju različite forme porodiljnog i roditeljskog dopusta te niz drugih materijalnih i nematerijalnih davanja za dijete. Nordijske zemlje, koje su jedine uspjele preokrenuti negativni demografski trend, nikad nisu imale problem s materijalnom situacijom potencijalnih roditelja. Obitelji su se počele odlučivati na veći broj djece kad im je država osigurala idealne servise obiteljske pomoći, kao što su jaslice i vrtići na radnim mjestima, jeftine kućne pomoćnice, educirane dadilje i kvalitetna skrb za starije.
Uz to, oni nude različite mogućnosti porodiljnih i roditeljskih dopusta, koji se mogu koristiti do djetetove osme godine. Gotovo sve zapadne zemlje nude i dječje doplatke koje primaju sva djeca, bez obzira na primanja roditelja, jer je, objašnjavaju, to natalitetna, a ne socijalna mjera. Kod nas je to socijalna kategorija i dobivaju ga samo obitelji kojima zarada ne prelazi 1663 kune po članu kućanstva. Doplatak tada iznosi 200 kuna po djetetu.
