Razvod braka-Q&A

evo najcescih pitanja i odgovora sa stranica www.babe.hr (koja je trenutacno u izradi), al sam ja sacuvala kopiju... nadam se da sam ti pomogla...

Citiraj:

PITANJE: Kako se pokreće postupak radi razvoda braka?

ODGOVOR : Brakorazvodni postupak je bračni spor, po svojoj prirodi radi se o parničnom postupku koji se može pred sudom pokrenuti na dva načina: podnošenjem tužbe ili podnošenjem sporazumnog zahtjeva za razvod braka.

U slučaju tužbe stranka koja pokreće postupak ima položaj tužitelja/tužiteljice a stranka protiv koje je postupak pokrenut ima položaj tuženika/tuženice. Ukoliko su oba bračna druga sporazumna o razvodu i svim pitanjima u kojima se u postupku razvoda odlučuje, tada oboje imaju ulogu predlagatelja.

PITANJE: Što moram napisati u tužbi odnosno sporazumnom zahtjevu za razvod braka, kakve isprave moram priložiti, da li u postupku moram imati odvjetnika ?

ODGOVOR : Tužba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka se ubrajaju u tzv. podneske koji se podnose sudu. Oni moraju biti u pismenom obliku, razumljivi i sadržavati sve da bi se po njima moglo postupiti, a osobito: oznaku sudu, ime, zanimanje i prebivalište odnosno boravište stranaka, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja. Budući se tužbom ili sporazumnim zahtjevom traži da sud razvede brak, potrebno je navesti činjenice na kojima se temelji taj zahtjev i dokaze kojima se te činjenice dokazuju. Po potrebi se ovdje predlaže saslušanje stranaka, svjedoka, eventualno vještačenje, uvid u isprave i drugo. Ako tužba ili zahtjev nemaju ove kvalitete, sud može vratiti tužbu ili sporazumni zahtjev radi ispravka.

U tužbi odnosno u zahtjevu za sporazumni razvod braka obvezno se mora zatražiti od suda četiri stvari o kojima sud u postupku mora odlučiti, i to:

1. predložiti da se brak razvede

2. iznijeti Vaš prijedlog o tome s kojim od roditelja će nakon razvoda živjeti mldb. djeca (ukoliko postoje zajednička mldb. djeca)

3. iznijeti Vaš prijedlog o tome koliko onaj roditelj koji neće živjeti sa djecom treba doprinositi za uzdržavanje djece te

4. iznijeti Vaš prijedlog kako bi se i u kojem vremenu trebali odvijati kontakti (susreti i druženja) između tog drugog roditelja i mldb. djece.

U iznimnim slučajevima, u tužbi se može zahtijevati i da se odredi uzdržavanje za jednog supružnika (primjerice, za Vas kao tužiteljicu) i to ako nemate dovoljno sredstava za život ili ih ne možete ostvariti iz svoje imovine, a niste sposobni za rad ili se ne možete zaposliti.

Temeljne isprave koje se prilažu tužbi odnosno sporazumnom zahtjevu za razvod braka su izvornik (original) vjenčanog lista i rodnog lista za malodobnu djecu, naravno ukoliko stranke imaju zajedničku malodobnu djecu.

Tužba odnosno sporazumni zahtjev sa ovim ispravama prilažu se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a u brakorazvodnom postupku bilo bi dobro predati ih 4 primjerka (za sud, za protivnu stranu, za centar za socijalnu skrb te jedan primjerak da postoji u spisu rezerve radi).

Zakon ne nalaže da stranke u postupku radi razvoda braka nužno moraju imati odvjetnike, pa se stranke mogu zastupati i same, što znači da same mogu sastaviti tužbu ili sporazumni zahtjev, pristupati na ročišta, predlagati izvođenje dokaza, postavljati pitanja svjedocima i vještacima i slično. Međutim, budući se radi o osjetiljivom postupku, posebnu u slučaju kada među strankama nema sporazuma, uvijek savjetujemo da bi za ženu bilo od koristi da angažira odvjetnika u postupku koji će joj pružiti kvalitetnu pravnu pomoć.

PITANJE: Što je to postupak posredovanja prije razvoda braka?

ODGOVOR: Posredovanje je postupak koji se provodi izvan suda pri centru za socijalnu skrb ili kod nekog drugog posredovatelja, a cilj ovog postupka je ispitati stranke o uzrocima koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa te nastojati među strankama da se ti uzroci uklone i da se bračni drugovi pomire. Ovom postupku je temeljna svrha zapravo pokušati od strane treće neovisne osobe posredovati među bračnim drugovima, čiji su odnosi loši iz raznoraznih razloga, nastojanjem da se ti odnosi poprave i da se oni kao supružnici pomire. Naravno ukoliko je to moguće, odnosno ukoliko ovo oba supružnika žele.

PITANJE: Može li se mene u postupku posredovanja prisiliti da ja ostanem u braku, može li mi posredovatelj na bilo koji način "zabraniti ili onemogućiti" da se razvedem? Što je to mirenje, a što posredovanje?

ODGOVOR : Ne. Ukoliko obje strane koje se sporazumno razvode, ili jedan od njih koji je podnio tužbu protiv drugoga, kod posredovatelja čvrsto, odlučno, nedvojbeno ostane kod toga da se ne želi miriti jer smatra da su bračni odnosi teško i trajno, dakle nepopravljivo, narušeni, nema nikakve mogućnosti da bi se stranke u ovoj svojoj namjeri spriječile, onemogućile ili da bi im se ovo zabranilo.

Mirenje i posredovanje znači isto, ranije se govorilo o postupku mirenja, a sada se govori o postupku posredovanja, što je ujedno ispravan zakonski termin.

PITANJE: Kako se i u kojem trenutku pokreće postupak posredovanja ?

ODGOVOR: Prijašnji propisi su obavezivali stranke koje namjeravaju pokrenuti postupak razvoda braka, da prije pokretanja postupka pred sudom moraju pokrenuti i dovršiti postupak posredovanja pred nadležnim centrom za socijalnu skrb. Tek nakon dovršetka ovog postupka i uz odgovarajući zapisnik centra za socijalnu skrb koje su po neuspjelom posredovanju od centra dobile, imale su se pravo radi razvoda braka obratiti se sudu podnošenje tužbe ili zahtjeva za sporazumni razvod braka.

Danas, i to od 1.1.2006. godine ovaj postupak se pokreće na bitno drugačiji način. Prema sadašnjim propisima, stranke prvo moraju podnijeti tužbu ili sporazumni zahtjev za razvod braka sudu, nakon čega sud zakazuje prvo ročište. Na tom prvom ročištu sud će zatražiti od bračnih drugova da odmah izjave kojem se posredovatelju žele obratiti radi pokušaja posredovanja , dakle radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka. Ukoliko se stranke o ovom nisu sporazumjele, sud mora bez odgode, dakle odmah na prvom ročištu, po službenoj dužnosti donijeti odluku o izboru posredovatelja i dostaviti je posredovatelju.

Posredovatelj može biti centar za socijalnu skrb, savjetovalište za brak i obitelj ili osoba ovlaštena za pružanje stručne pomoći. Kako je do sada i to od ranije posredovanje provodio isključivo centar za socijalnu skrb, i nadalje je praksa da se stranke radi posredovanja upućuju centrima za socijalnu skrb, a ne drugim ovlaštenim posredovateljima. Za očekivati je da će i ti drugi ( savjetovališta, stručne osobe) s vremenom preuzeti ove poslove posredovanja.

PITANJE: Što ja moram napraviti nakon što sud na prvom ročištu donese odluku o tome tko će biti posredovatelj u postupku?

ODGOVOR: Nakon što sud donese na prvom ročištu odluku o izboru posredovatelja, onaj tko je podnio tužbu (primjerice, Vi kao tužiteljica) ili oba supružnika zajedno (ukoliko se sporazumno razvode) moraju u roku od 15 dana od dana kada je sud donio odluku o izboru posredovatelja, pokrenuti kod toga posredovatelja postupak radi pokušaja posredovanja.

PITANJE: Kako kod posredovatelja pokrećem postupak ?

ODGOVOR : To treba učiniti pismenim putem podneskom koji ćete nasloviti na posredovatelja te ukratko reći da je pokrenut postupak radi razvoda braka, da je održano prvo ročište i datum ročišta, da je sud donio odluku o tome da je naslovnik ovlašteni posredovatelj, te da tražite da se posredovanje provede. Priložite i kopiju zapisnika sa prvog ročišta na sudu.

PITANJE: Kada se uopće provodi postupak posredovanja i da li ima bilo kakve mogućnosti da ovaj postupak izbjegnem?

ODGOVOR: Postupak posredovanja obvezno se provodi :

• ukoliko se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom (bez obzira da li u braku ima malodobne djece ili ne) i

• kad se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom ili sporazumnim zahtjev za razvod, a bračni drugovi imaju malodobnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb i nakon punoljetnosti.

Znači, posredovanje se redovito ne provodi samo u jednom slučaju: ukoliko u braku nema zajedničke malodobne djece, a bračni drugovi su sporazumni da se brak razvede.

Iznimno, postupak posredovanja se ne provodi :

• ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti,

• ako je jednom ili oba bračna druga nepoznato boravište najmanje šest mjeseci,

• ako jedan ili oba bračna druga žive u inozemstvu ( iznimno, ovdje će se postupak i u tom slučaju provesti ukoliko sud ocijeni da nema većih teškoća da bračni drugovi sudjeluju u postupku posredovanja).

PITANJE: U čemu se sastoji postupak posredovanja, kakva je njegova procedura i što je njegov cilj?

ODGOVOR: Posredovatelj poziva bračne drugove da sudjeluju u postupku i to osobno, bez punomoćnika. Dakle, u postupku posredovanja ne može Vas zastupati odvjetnik. Ako se pozivu na posredovanje ne odazove tužitelj, odnosno oba bračna druga ukoliko se sporazumno razvode i ne opravdaju svoj izostanak, posredovatelj će o tome obavijestiti sud. Dakle, neophodno je da se na poziv posredovatelja odazove barem onaj bračni drug koji je tužitelj u sudskom postupku, odnosno oba bračna druga koja su podnijela sporazumni zahtjev za razvod. Ukoliko neopravdano izostanu smatrati će se da su tužba, odnosno sporazumni zahtjev za razvod povučeni. Dakle, ukoliko iz opravdanih razloga ne možete pristupiti, uvijek je dobro pismeno preporučeno, telegramom ili na drugi nedvojben način opravdati svoj nedolazak.

Također, bračni drugovi mogu odustati od postupka posredovanja i o tome će posredovatelj obavijestiti sud, pa će se u tom slučaju također smatrati da su odustali od tužbe, odnosno sporazumnog zahtjeva za razvod braka.

Cilj postupka je da posredovatelj ispita bračne drugove o uzrocima koji su doveli do poremećenosti bračni odnosa te da nastoji da se ti uzroci otklone i da se bračni drugovi pomire. Posredovatelj mora upoznati bračne drugove s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka.

PITANJE: Koliko posredovanje može trajati i kakav dokument trebam dobiti?

ODGOVOR: Posredovatelj mora okončati posredovanje najkasnije u roku od 3 mjeseca od kada primi odluku suda sa prvog ročišta o tome da je određen za posredovatelja. Nakon okončanja postupka posredovatelj je dužan izraditi stručno mišljenje koje mora dostaviti bračnim drugovima u roku od 15 dana od okončanja postupka posredovanja.

U slučaju da posredovatelj nije bio centar za socijalnu skrb, nego druga ustanova ili pojedinac, primjerak stručnog mišljenja dostavlja se i centru za socijalnu skrb prema prebivalištu roditelja s kojim djeca žive.

PITANJE: Što ja moram poduzimati nakon što primim stručno mišljenje posredovatelja?

ODGOVOR: Stručno mišljenje posredovatelja morate dostaviti sudu koji vodi brakorazvodni postupak najkasnije u roku od godine dana od dana donošenja sudske odluke o izboru posredovatelja (to je dan prvog ročišta na sudu), jer će se protekom tog roka ukoliko se stručno mišljenje ne dostavi sudu, smatrati da je tužba odnosno sporazumni zahtjev za razvod braka povučen.

PITANJE: Trebam li imati odvjetnika/odvjetnicu u brakorazvodnom postupku ili postupku posredovanja ?

ODGOVOR: U postupku posredovanja Vas ne može zastupati odvjetnik. U odnosu na brakorazvodni postupak, odvjetnik/odvjetnica Vas ga za Vas mogu pokrenuti te Vas u istom zastupati, međutim, to nije zakonska obveza pa se možete zastupati i sami.

PITANJE: Iz kojih razloga sud može razvesti brak, što ja moram dokazivati u postupku?

ODGOVOR: Sud će razvesti brak, znači mora se u postupku utvrditi odnosno dokazati:

• da su bračni odnosi teško i trajno poremećni (to zapravo znači da s obzirom na vrstu, količinu i trajanje poremećaja odnosa nema nikakve nade u uspostavu normalne bračne zajednice) ili

• ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana (ovdje nije presudna činjenica formalnog prebivališta ili čak stanovanja u istom stambenom prostoru, već činjenica stvarnog prestanka bračne zajednica u njezinom punom opsegu - primjerice emotivni i spolni odnosi, dijeljenje troškova domaćinstva, odvojena prehrana, nekomunikacija, i slično),

• ili ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka (tada sud to smatra utvrđenim već samim suglasnim izjavama stranaka ).

PITANJE: O čemu sud uopće odlučuje u brakorazvodnom postupku?

ODGOVOR: Ukoliko u braku nema malodobne zajedničke ili usvojene djece sud odlučuje samo o razvodu braka i o troškovima postupka. Ukoliko u braku ima malodobne zajedničke ili usvojene djece odlučuje se o pet stvari: o razvodu braka, o tome s kojim od roditelja će živjeti djeca, o uzdržavanju mldb. djece, o susretima i druženjima (tzv. kontaktima ili viđenjima ) djece s roditeljem s kojim ne žive te o troškovima postupka.

PITANJE: Što je sa imovinom koju smo stekli u braku, da li se o njoj odlučuje u brakorazvodnom postupku?

ODGOVOR : Ne. Pitanje imovine među bračnim drugovima može se urediti dogovorno zaključenjem bračnog ugovora (prije i tijekom braka ili nakon razvoda braka). Ukoliko nema sporazuma, o tome se pokreće i vodi zaseban parnični postupak, odnosi podnosi se posebna tužba.

PITANJE: Što je sa djecom i uzdržavanjem djece za vrijeme dok se ne okonča postupak razvoda braka ?

Prema prijašnjim propisima (do 1.1.2006. ) postojala je obveza centra za socijalnu skrb da u postupku posredovanja koji se vodio prije sudskog postupka donese privremenu odluku o tome s kojim od roditelja će živjeti mldb. djeca. Ovo rješenje je vrijedilo do pravomoćnosti brakorazvodne presude u sudskom postupku.

Danas ( od 1.1.2006.) situacija je bitno drugačija, jer ovu odluku više ne donosi centar, nego su odluke o tome prepuštene sudu. Dakle, ukoliko nema sporazuma roditelja o tome kod koga od njih će djeca živjeti potrebno je tražiti od suda da donese privremenu odluku o tome, a također ukoliko drugi roditelj kod kojeg djeca ne žive ne doprinosi za vrijeme postupka za uzdržavanje djece, potrebno je od suda zatražiti donošenje rješenja o privremenoj mjeri radi uzdržavanja mldb. djece.

PITANJE: U tijeku je postupak razvoda braka, sa suprugom se ne mogu oko ničega vezano uz djecu dogovoriti, što da radim?

ODGOVOR: Radi se o sukobu oko ostvarivanja sadržaja roditeljske skrbi ili o ostvarenju djetetovih prava. U tom slučaju sud će u izvanparničnom postupku, na prijedlog roditelja ili centra za socijalnu skeb prema prebivalištu djeteta donijeti odluku radi zaštite dobrobiti djeteta. Znači u ovom slučaju možete sami od suda tražiti donošenje odluke za koju smatrate da je u interesu djeteta, ili o tome obavijestiti centar za socijalnu skrb te tražiti da oni od suda zatraže donošenje takve odluke.

PITANJE: Netko mi govori da odluke u vezi djece donosi centar za socijalnu skrb, a drugi pak da o tome odlučuje sud ? Što je istina, o čemu odlučuje centar za socijalnu skrb, a o čemu sud?

ODGOVOR: 1.1.2006. godine situacija se bitno izmijenila u tome što je tada u cijelosti stupio na snagu Obiteljski zakon iz 2003. godine te je došlo do "prijenosa nadležnosti" sa centara za socijalnu skrb koji su do tada bili dužni donositi veliki broj odluka vezanih uz djecu na sudove.

Sud donosi slijedeće odluke vezane uz djecu:

odlučuje s kojim će roditeljem živjeti dijete i o načinu susreta i druženja s drugim roditeljem ukoliko roditelji ne žive više u obiteljskoj zajednici (primjerice, ukoliko se radi o izvanbračnoj zajednici),
odlučuje s kojim će roditelje živjeti dijete i o način susreta i druženja s drugim roditeljem u postupku radi razvoda braka,
donosi odluke radi zaštite dobrobiti djeteta ako se roditelji ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju sadržaja roditeljske skrbi ili ostvarenju djetetovih prava ( u svim slučajevima kada se roditelji oko nečega ne slažu),
donosi novu odluku o tome s kojim će roditeljem živjeti dijete ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti bez obzira da li je raniju odluku donio sud ili centar za socijalnu skrb ,
donosi novu odluku o susretima i druženjima jednog od roditelja sa djetetom ukoliko to zahtijevaju promijenjene okolnosti
donosi odluku o skrbi o djetetu ukoliko roditelj s kojim je dijete živjelo umre,
donosi odluke o oduzimanju djeteta od osobe kod koje se dijete nalazi bez pravne osnove a koja odbija predati dijete,
odlučuje o susretima i druženjima djeteta sa bakom i djedom na njihov prijedlog
odlučuje o susretima i druženjima djeteta sa punoljetnim bratom i sestrom na njijhov prijedlog,
donosi odluke o oduzimanju prava roditelju da živi sa djetetom a kada roditelj u većoj mjeri zanemaruje podizanje i odgoj djeteta, te o povjeravanju djeteta na čuvanje i odgoj drugoj osobi ili ustanovi ,
donosi odluke o povjeravanju djeteta ustanovi za socijalnu skrb kada je kod djeteta došlo do poremećaja u ponašanju, a roditelji nisu u mogućnosti valjano odgajati dijete
donosi odluku o lišenju roditeljske skrbi roditelju koji zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost
donosi odluku o zabrani roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu koji ne živi sa djetetom da se neovlašteno približava djetetu na određenim mjestima ili na određenoj uzdaljenosti i da ga ne uznemirava,
donosi odluke o uzdržavanju djece (privremene i konačne),
izvršava odluke vezane uz uzdržavanje i predaju djece.

Centar za socijalnu skrb treba u najširem smislu poduzimati mjere za zaštitu djetetovih prava odmah po primitku obavijesti da netko krši djetetova prava, a posebno ako se prijavi tjelesno ili duševno nasilje prema djeci, spolna zlouporaba, zanemarivanje ili nehajno postupanje ili izrabljivanje djeteta, te naročito može:

• upozoravati roditelja na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta,

• odrediti nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi kada su pogreške i propusti u skrbi o djetetu viševrsni ili učestali ili kada je roditeljima potrebna posebna pomoć u odgoju djeteta,

• povjeriti dijete i bez pristanka roditelja na čuvanje i odgoj drugoj osobi, domu za djecu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja poslove socijalne skrbi i to odmah a najkasnije u roku od 8 dana od dana saznanja da su oba roditelja odsutna, spriječena ili iz zdravstvenih ili sličnih razloga nesposobna skrbiti o djetetu.

PITANJE: Koja je uloga centra za socijalnu skrb u postupku radi razvoda braka i da li centar sudjeluje u postupku?

ODGOVOR: Centar za socijalnu skrb se kao tijelo skrbništva uvijek poziva na sudska ročišta, te imaju poseban položaj u postupku, posebno vezano uz zaštitu prava i interesa djece. Centar za socijalnu skrb u postupku sudu daje svoje izvješće o obiteljskim prilikama te prijedlog i mišljenje o tome s kojim od roditelja bi mldb. djeca trebala živjeti, kako da se odvijaju susreti i druženja s drugim roditeljima te prijedlog vezan uz uzdržavanje. Dakle, centri predstavljaju svojevrsnu stručnu pomoć sudu. Ovaj prijedlog i mišljenje za sud nije automatski obvezujući, te sud ima pravo i ovlast u slučaju potrebe ili prigovora preispitivati i dopunjavati činjenično stanje vezano uz utvrđenja ili mišljenje centra. U praksi, međutim, najčešće se uvažava prijedlog i mišljenje centra o ovim pitanjima, a ukoliko stranka nije zadovoljna može tražiti od suda da naloži dodatne provjere i ispitivanje nekih od odlučnih činjenica, a može se predložiti i vještačenje na okolnosti utvrđenja podobnosti za odgoj i čuvanje djeteta po nekom od sudskih vještaka ili ustanova.

PITANJE: Razvedena sam, imam dijete od 5 godina, prema brakorazvodnoj presudi dijete živi sa mnom. Ocu djeteta su određeni susreti i druženja čega se on ne drži redovito, najčešće ne dolazi, a kada dođe pravi nerede, nasilan je, vrijeđa me pred djetetom, govori prostote, dijete vodi po kafićima i slično. Što da radim?

ODGOVOR: Od centra za socijalnu skrb tražite hitno poduzimanje svih mjera radi zaštite djeteta te da se odredi nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi. Tom odlukom centar će imenovati osobu tzv. patronažera koji će prisustvovati susretima i druženjima oca s djetetom, pa će se oni na taj način staviti pod nadzor, a ukoliko se takvo ponašanje nastavi radi zaštite dobrobiti djeteta možete tražiti i zabranu susreta i druženja sa djetetom. Neovisno od ovoga, ukoliko je bivši suprug nasilan svakako tražite policijsku intervenciju i zaštitu radi nasilja u obitelji koje se prekršajno i kazneno sankcionira.