Datum objave 21.01.2008 08:00
Zadnja izmjena 21.01.2008 08:00
Pošalji na mail Ispiši Komentiraj
--------------------------------------------------------------------------------
Događaji dana
Duplo više vjeronauka u školi?
Pišu: I. Kalogjera Brkić, D. Pavičić
Foto: T. Zorić i G. Mehkek/Cropix
--------------------------------------------------------------------------------
ZAGREB - Biskupi će danas, kako doznajemo, sa svoga izvanrednog zasjedanja u Zagrebu zatražiti od države da udvostruči satnicu vjeronauka u srednjim školama. Trenutačno srednjoškolci imaju jedan sat vjeronauka tjedno, iako u Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama, a koji su još 1999. potpisali Vlada i HBK, izrijekom stoji da će se nastava katoličkog vjeronauka izvoditi u sklopu nastavnog plana i programa s dva školska sata tjedno. Cijeli projekt uvođenja još jednoga vjeronaučnog sata u srednje škole državu bi trebao stajati oko 50 milijuna kuna.
Da će Crkva tražiti i drugi sat vjeronauka u svim školama, na nedavnoj je Katehetskoj zimskoj školi potvrdio predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK dr. Ivica Pažin. Na pitanje o uvođenju drugoga sata katoličkog vjeronauka u srednje škole, Pažin je odgovorio da će biskupi “tijekom skorog izvanrednog plenarnog zasjedanja HBK u Zagrebu, među ostalim, raspravljati i o postupnom uvođenju drugoga sata vjeronauka u srednjoškolski odgojno-obrazovni sustav”. Drugi sat vjeronauka, prema najavama dr. Pažina, trebao bi u srednjim školama osvanuti ujesen, početkom sljedeće školske godine.
Citiraj:
Imamo jednog vjeroučitelja i bilo bi nemoguće organizirati nastavu
Ravnatelj Bagić
- Prema najavama iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, uvođenje još jednoga sata vjeronauka Ministarstvo bi stajalo gotovo 50 milijuna kuna - rekao je Pažin sudionicima Zimske katehetske škole. Istaknuo je i da u Hrvatskoj još nije osposobljen dovoljan broj vjeroučitelja za povećanjem broja sati vjeronauka u srednjim školama.
Ravnatelji srednjih škola zatečeni su tom inicijativom. Dapače, većina ravnatelja s kojima smo razgovarali takvu inicijativu ne podržava jer je ona, kažu, protivna interesu samih učenika koji već sada imaju veći broj sati od zakonom propisanog. U srednjim školama sada radi oko 420 vjeroučitelja. Prema procjenama iz Crkve, za dodatni sat trebat će ih još 400, a kako vjeronauk ima alternativu u etici, trebat će i više profesora iz tog predmeta.
- U ovakvom obliku vjeronauk nije ništa drugo nego obvezujući predmet. On je izborni utoliko što učenici mogu birati između vjeronauka i etike, no kao takav ulazi u redovnu satnicu. Već sada radimo proutuzakonito jer gimnazijalci umjesto zakonom propisanih 30, tjedno imaju 32 ili 33 sata nastave - upozorava Milovoj Miliša, ravnatelj IV. gimnazije u Zagrebu.
Dodaje kako ne treba zaboraviti činjenicu da većina srednjih škola radi u dvije smjene. Uvede li se i drugi sat vjeronauka, Miliša jedino rješenje vidi u izbacivanju nekog od predmeta, nauštrb vjeronauka.
Ravnatelj II. gimnazije Drago Bagić tvrdi kako bi ta inicijativa mogla biti kontraproduktivna i za samu Crkvu. - Ja se s tim ne slažem. U školi imamo samo jednog vjeroučitelja i iluzorno je očekivati da vjeronauk uvijek bude prvi ili zadnji sat. Nama će ovo silno otežati organizaciju nastave. Ne zaboravimo da se razredi dijele na grupe, pa je to za nas više od jednog dodatnog sata. Neka će djeca za vrijeme nastave morati šetati i čekati pa se bojim da bi to moglo rezultirati i osipanjem djece s vjeronauka. Crkvi bi bilo bolje da taj drugi sat uvede u kontraturnusu u župi - kaže Bagić.
Ivan Čehok (HSLS), autor udžbenika etike, kaže da on kao etičar ne bih smio biti protiv te incijative jer to bi značilo da će profesori etike imati više posla, a sve ankete pokazuju da je etika djeci jedan od dražih predmeta. - Moj je stav poznat, vjeronauku nije mjesto u školi. No kad je već tu, on bi svakako morao biti predmet izvan redovne satnice, i to s maksimalno jedan sat tjedno. Crkvi nitko ne priječi to da u svojim prostorima organizira i dodatna tri sata vjeronauka - kaže Čehok.
- U Hrvatskoj su nastavnim planom dva sata vjeronauka tjedno propisana ne samo za katolički vjeronauk, nego i za sve ostale vrste konfesionalnog vjeronauka, rekao nam je prof. dr. Josip Baričević, bivši predstojnik Katehetskog instituta KBF-a.
- Od uvođenja vjeronauka u osnovne i srednje škole prošlo je više od 16 godina i bude li se i dalje tolerirala sustavno ustaljena praksa vjeronauka s jednim satom tjedno, ona bi mogla postati jednim od najopasnijih udaraca školskom vjeronauku u nas. Velika je opasnost da vjeronauk u srednjoj školi postane “protuvjeronauk”. Zato ohabruje vijest s ovogodišnje Katehetske zimske škole, koju je objavila IKA, da će biskupi raspravljati i o uvođenju drugog sata vjeronauka, čija bi realizacija trebala početi od sljedeće školske godine, zaključuje Josip Baričević.
Citiraj:
Školski vjeronauk ugrozio župni
U Crkvi su listom za vjeronauk u školi, međutim većina klera je suglasna u jednom, a to je da je u korist školskog vjeronauka nastradao onaj župni. Naime, uvođenjem, jačanjem i razvojem školskog vjeronauka slabio je onaj u župi. Vjeronauk u školi zamišljen je kao “informacija”, a onaj u župi kao “formacija” vjernika.
Međutim, dogodilo se da je vjeronauk u školi nadjačao vjeronauk u župi, tj. da je informacija pobijedila formaciju. Vjeronauk u župi služi uglavnom kao priprava za prvu pričest i sakrament potvrde. Zanimljivo je da se ni prvoj pričesti niti krizmi ne može, s druge strane, pristupiti bez pohađanja školskog vjeronauka. Biskupi su uvidjeli tu neravnotežu, koja se odvija na štetu župnog vjeronauka (koji bi trebao, po svome poslanju, biti važniji od onoga u školi, zapravo). Stoga su neki odlučili krenuti u snažnu kampanju osnaživanja župnog vjeronauka, kako se on ne bi u potpunosti zanemario i na koncu bio potpuno poražen od mlađeg, sestrinskog školskog vjeronauka.
Kako bi dao na važnosti župnom vjeronauku, zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić tako je svoga najjačeg čovjeka za provedbu vjeronauka u školi vlč. Josipa Jakšića prije par godina prebacio na razvoj župnog vjeronauka. To najbolje ilustrira situaciju između tih dvaju oblika kateheza i gotovo da je svaki drugi komentar suvišan. (Darko Pavičić)
