Citiraj:
Kancerogeni cimet u pahuljicama i keksima Piše: Sergej Trajković
Foto: Corbis, Saša Midžor/CROPIX
U nekim skupim prehrambenim dodacima uopće nije bilo sastojaka navedenih na deklaraciji. Ispitivanja raznih vrsta dječje hrane u pahuljicama i keksa pokazala su da je u tim proizvodima količina kancerogenih i halucinogenih tvari bila dvostruko veća
ZAGREB - Već mjesecima pijem ekstrakt guarana u tabletama jer imam lošu cirkulaciju. Ništa mi ne pomaže, a tablete su veoma skupe. U čemu je stvar? Što da radim?
To je jedno od sve učestalijih pitanja građana, kojima su posljednjih godinu dana “bombardirani” stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Rockefellerovoj 7.
Štetne tvari
O tome su odmah obavijestili Ministarstvo zdravstva koje je odlučilo financirati poseban monitoring, odnosno ispitivanje tvari u raznim dodacima prehrani, začinima i pićima. Konkretno, riječ je o tabletama i energetskim napicima od ginka i guarane, dječjoj hrani, keksima, džemovima, čajevima, začinima poput cimeta i kadulje te proizvodima koji sadrže pelin. Inspekcija je krajem kolovoza i početkom rujna prikupila desetke uzoraka iz Zagreba, Dubrovnika, Zadra, Bjelovara, Splita, Šibenika, Osijeka i Varaždina. Otkriće je bilo šokantno.
U nekim, inače dosta skupim prehrambenim dodacima, kao što su tablete ginka i energetski napici od guarane, koje farmaceuti preporučuju osobama koje imaju određene zdravstvene smetnje, uopće nije bilo biološki aktivnih tvari, odnosno sastojaka koji su navedeni na deklaracijama.
Umjesto njih, laboratorijskim su analizama otkriveni mnogo jeftiniji i neučinkoviti sastojci. Još šokantniji bili su rezultati ispitivanja raznih vrsta dječje hrane u pahuljicama, keksa i gorkih alkoholnih pića od pelina. U tim je proizvodima količina kancerogenih i halucinogenih tvari te tvari koje su štetne za srce ili izazivaju snažna krvarenja bila dvostruko veća od propisanih ili na samoj granici!
Probijena granica
Laboranti Službe za zdravstvenu ekologiju u HZJZ-u potvrdili su da se radi o velikoj prevari potrošača. Upozorili su da u nekim slučajevima ti prehrambeni proizvodi mogu imati i kobne posljedice po zdravlje ljudi, no dosad nije dokazano da se nekome pogoršalo zdravstveno stanje zato što je konzumirao navedene proizvode. Još nije poznato kada će se i koji proizvodi povući s polica trgovina i ljekarni jer kompletna analiza svih uzoraka nije gotova.
Jutarnji list je ekskluzivno došao do podataka koji su obrađeni u dosadašnjoj inspekcijskoj akciji i laboratorijskim analizama koje će navodno proširiti i na aditive te genetski modificiranu hranu koja se možda nalazi na našem tržištu. Stručnjake je posebno zabrinulo otkriće da razna “pahuljasta” hrana koju najčešće jedu djeca, keksi, džemovi i čajevi sadrže preveliku količinu kancerogenog kumarina, što je jedan sastojaka cimeta.
Nakon prvog obrađenog uzorka koji je sadržavao preveliku količinu kumarina, odlučeno je da se pojača kontrola i nedavno se pokazalo da te kancerogene tvari ima previše u nekim proizvodima kojima se radi okusa dodaje cimet.
Od 31 proizvoda, jedan je sadržavao više nego dvostruku količinu kumarina, odnosno 4,16 miligrama po kilogramu ili litri hrane, a dopuštena su dva 2 miligrama. Radilo se o keksima, no u HZJZ-u nisu htjeli otkriti o kojim se proizvođačima radi. Još u četiri uzorka tzv. pahuljaste hrane otkrili su da je količina kumarina na samoj granici dopuštenog.
Kontrola zelenog čaja
- Postoji cejlonski i kineski cimet. Međutim, pravi cimet je cejlonski, on je mnogo skuplji i sadrži jedan posto opasnog kumarina. No, proizvođači su radi uštede upotrebljavali jeftiniji kineski cimet koji sadrži osam posto kumarina koji je kancerogen i štetno djeluje na srce. Najveći je problem to što tu hranu najviše jedu djeca.
Sada počinjem i s uvođenjem metode za kontrolu napitka i tableta od zelenog čaja jer sumnjamo da se i tu radi o prevari. Smatramo da u tim proizvodima ima svega, ali najmanje zelenog čaja - upozorila je mr. sc. Jasminka Papić iz Službe za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Tablete i energetski napici od ginka i guarane pokazali su se kao najveći “lažnjaci”. Od 14 uzoraka, sedam ih nije bilo ispravno. - U slučaju ginka nije stvar u tome da su ti proizvodi opasni po zdravlje, nego je jednostavno riječ o prevari potrošača. Proizvod nema nikakvo djelovanje. Konkretno, na deklaraciji piše da tableta sadrži, primjerice, 60 miligrama ekstrakta ginka, a ja nakon kromatografije nađem ekstrakte koji se nalaze u drugim biljkama.
To znači da je upotrijebljen neki jeftini ekstrakt koji nema veze s ginkom. Sličan smo problem utvrdili i u pićima od guarane. Glavna biološka aktivna tvar u guarani je kofein. No, otkrili smo da je u tim pićima čisti kofein, a ne kofein dobiven iz guarane - naglasila je mr. Papić.
- Riječ je o globalnoj prevari potrošača. Dodaci prehrani nisu u domeni farmaceutske industrije, nego posebne kategorije proizvođača. Ne smijem govoriti o tome čiji su uzorci bili neispravni - rekla je mr. Papić te dodala da varati mogu ponajprije uvoznici kojih ima na stotine i teško ih je nadzirati.
Jeftiniji ekstrakt
Oni, primjerice, samo prepakiraju proizvod. Uvezu original i zalijepe hrvatsku naljepnicu, odnosno deklaraciju, koja ne odgovara pravom stanju. No, varati može i tvrtka kojoj je uvoznik dalje distribuirao neki ekstrakt. Ta tvrtka od ekstrakta radi, primjerice, kapsule ginka u koje može “ubaciti” neki jeftiniji ekstrakt i tako ilegalno zaraditi. I na kraju, objašnjava Jasminka Papić, mogu varati i sami proizvođači, također dodajući lažni ekstrakt u proizvod.
- Problem u kontroli tih proizvoda jest to što se ne možemo upustiti u razvoj detaljnih i skupih metoda analize jer nam se to ne isplati zato što nemamo dovoljno uzoraka. Imamo dovoljno stručnjaka, imamo moderne uređaje, ali nemamo što kontrolirati. Mjesečno ih je u prosjeku pet - objasnila je mr. Papić te dodala da uzorke iz trgovina i ljekarni smije uzimati samo Sanitarna inspekcija i te su akcije nasumične.
‘Za EU kvalitetnija hrana nego za nas’
Magistar Marijan Katalenić, voditelj Ureda za aditive i predmete opće uporabe u HZJZ-u, smatra da će se najbolja kontrola hrane provoditi ako se odjel za hranu izdvoji iz Ministarstva zdravstva i postane samostalno tijelo koje bi koordiniralo Veterinarsku, Carinsku i Sanitarnu inspekciju.
- Sjećate li se onog slučaja kada je dokazano da je deterdžent koji mi uvozimo lošije kvalitete od onoga na tržištu Europske Unije? Tako je i s hranom. Lošija je nego na tržištu EU. Zato se postavlja pitanje treba li vjerovati brandu. Ja mislim da je čak bolje vjerovati malim proizvođačima. Neki brandovi stvarno nemaju morala, nego im je na umu samo zarada. U jednom slučaju mjerili smo energetsku vrijednost jedne vrste dječje hrane. Odstupanje od pripisanih vrijednosti iznosilo je 20 posto. Međutim, kod mesa, mlijeka i mnogo gotovih jela bilo je i do 30 posto odstupanja od energetske vrijednosti koja je napisana na deklaraciji. Zbog ove krize bit će još gore. (Sergej Trajković)
Troškovi - Preskupe analize
Kontrola: Od 350 do 700 kuna stoji analiza samo jednog sastojka nekog začina ili dodatka prehrani. Kontrola aditiva stoji i do 3000 kuna. Analiza ekstrakta češnjaka, primjerice, stoji čak 200.000 kuna.
Inspekcija - Premalo uzoraka
Pet mjesečno: Na testiranje inspekcija pošalje mjesečno u prosjeku samo pet uzoraka proizvoda u kategoriji dodataka prehrani, poput tableta, napitaka od ginka i guarane te začina.
Laboratorij - Stare metode ispitivanja
Metode: Premalo je uzoraka da bi se laboratoriju HZJZ-a isplatilo uvoditi metodu koja bi obuhvaćala kontrolu svih tvari u proizvodu. Zato se analiziraju samo određene tvari, a druge zanemaruju.
