Kako zabaviti manju djecu u prirodi?

Nedavno smo se preselili u zabit (o čemu sam već kukala :mrgreen: ) gdje nemamo javni prijevoz, parkove, kazališta... barem ne na svakodnevnoj bazi. A kako idu ljepši dani i provodit ćemo sve više vremena vani, zanima me imate li ideja za zabavu u prirodi. Do sada smo se uglavnom igrali loptom, istraživali susjedovo gradilište, brali cvijeće i posjećivali obližnje stado koza. Ali bojim se da će im to uskoro dosaditi, pa su svi prijedlozi dobrodošli.

PS. Klinci imaju 4 i 1,5 godinu. A ako slična tema postoji, preusmjerite me, ja je nisam našla.

cini mi se da zivis u mom susjedstvu :mrgreen:

ovak, mi imamo ljuljacku u dvoristu, to nam je ok za neku zabavu (ako ste nam susjedi, dobro dosli ste :) )

vozimo se biciklom po naselju, istrazujemo zivotinjice po poljima (danas smo, npr., vidjeli mamu i bebu bubamaru kako se drze i tako zajedno hodaju, Tara je odusevljena zivotinjama). super je sto nema prometa, pa su setnje po naselju ugodne. sadimo cvijece, zalijevamo cvijece....
onda, obozavamo kad je kosnja trave jer se onda vozimo u tačkama :mrgreen: , radimo si piknik u vlastitom dvoristu, ali si mozemo zamisliti da je to neka livada daleko od svih, pa spavamo pod satorom u dvoristu :mrgreen:
susjedi uglavnom misle da ja nisam bas skroz normalna :P

Citiraj:

---

bejb prvotno napisa

vozimo se biciklom po naselju, istrazujemo zivotinjice po poljima (danas smo, npr., vidjeli mamu i bebu bubamaru kako se drze i tako zajedno hodaju, Tara je odusevljena zivotinjama). super je sto nema prometa, pa su setnje po naselju ugodne. sadimo cvijece, zalijevamo cvijece....
onda, obozavamo kad je kosnja trave jer se onda vozimo u tačkama :mrgreen: , radimo si piknik u vlastitom dvoristu, ali si mozemo zamisliti da je to neka livada daleko od svih, pa spavamo pod satorom u dvoristu :mrgreen:

---

Manjak prometa i nepoznatih ljudi je stvarno ogroman plus, moram priznati. A ovo ostalo ćemo pokušati dogodine, jerbo još nemamo nimalo uređenu okućnicu, stvarno smo jako friško doseljeni. Zato i je naslov topica u prirodi :lol:

A imaš i pp.

Kad su moji dečki imali 2 i 3 godine, kupili smo kućicu blizu Zagreba, raj u zelenilu...

Osnovna prednost grunta - NISMO djeci puno strukturirali igru, pustili smo ih na miru (i oni nas :mrgreen: ). Često su SAMI sebi našli zanimaciju. Ne pamtim da su mi ikada tamo rekli da im je dosadno ili da ne znaju što bi radili.

Od daščica su slagali "tatino poduzeće", od kamenja gradili dvorce...
Prva stvar koju sam napravila bila je da od susjeda dovučem 2-3 kante pijeska i stavim na hrpu. Okolo sam poredala cigle i pješčanik je bio gotov za 15 minuta! ;) Dobro nam je služio, dok je trebalo...

Igre vodom - zakon za toplo vrijeme (kanta ili kadica, posude za pretakanje, šprice s raspršivačem i udri po cvijeću i pijesku...).

Imali smo ( i danas još imamo, zapravo) jednu kantu od boje za zid punu kantica, lopatica, modlica, jedne tačke... a kad su dorasli do 5-6 godina, kupili smo im pravi pribor za obradu vrta (motiku, lopatu i grablje, 3/4 standardne duljine, u Bauhausu za jeftine pare). Od vrtnih alata djeca od lani koriste škare za travu kojima se ne mogu baš lako ozlijediti.

Na šljivi je visila drvena ljuljačka s ogradicom (još postoji, ali je odavno premala :mrgreen: ).

Imamo i jedno veliko klupko špage za razne namjene. Djeca imaju svoje "pemzle" kojima su znali "farbati" ogradu, prvo vodom, a onda i bojom...

Šator - i mi imamo jedan "igloo" koji se može postaviti za 10 minuta. Sad to već djeca rade i sama ili uz minimalnu pomoć. Uz šator ide i odgovarajuća deka, a imamo i dva sklopiva naslonjača.

Na orahu visi nova veća ljuljačka. Namjeravamo objesiti neku gumu ili zračnicu, ali eto - nije bilo prilike...

Izvor beskrajne zabave su i lojtre, ali UZ NADZOR (tata mora biti na pol metra).

Lani smo ih znali voziti po gruntu u tačkama, to je tek bio cirkus!

U blizini ima šuma, moj mlađi već raspoznaje puno vrsta gljiva, jestive i otrovne biljke i sl. jer ga to zanima. Stariji samo gleda gdje je u šumi bačen kakav stari bojler ili usisavač :x da ih može razgledati.

Obećala sam im za ovo proljeće graditi vodenicu na potoku i vjetrenjaču tj. "klopotec" za plašenje ptica, ali znam ja kako će to izgledati - kad dođu topliji dani, oni odu za svojim poslom i nema im traga! A baš tako treba biti. :heart:

Proveo sam čitavo svoje djetinjstvo u vrtu, na rubu šume i nikad mi nije bio dosadno.

Kopanje po vrtu, vozikanje autića, igra s kamenčićima, granama, lišćem u šumi, rad na vrtu, skupljanje lišća, kupanje u koritu s kišnicom ... a kasniej igra na potoku, jurnjave po livadama, skupljanje cvijeća, krađa voća, izrada brane na potoku i splavi, kotranje po strmim livadama, bicikl bez opasnosti, otkrivanje dubina šume ...

ma, priroda je zakon!

ja sam isto cijelo djetinjstvo i mladost provel na selu, i zna i te kako biti dosadno - kad 3 ili više dana zaredom non-stop pada kiša :mrgreen:

inače - čista uživancija

Citiraj:

---

tatek prvotno napisa

Proveo sam čitavo svoje djetinjstvo u vrtu, na rubu šume i nikad mi nije bio dosadno.
...
ma, priroda je zakon!

---

Samo sam čekala da se ti javiš :mrgreen: Šalim se, i ja sam većinu svog djetinjstva provela na sličan način, ali sad mi se malo promijenila perspektiva, pa sam na sto čuda kako da klincima ponudim neku zabavu. Jer se, logično, ne sjećam kako su nas animirali kad smo bili tako mali. Vjerujem da će si kasnije naći sto zanimljivih stvari za raditi (već polako i pronalaze) ali još uvijek su dosta ovisni o meni.

Btw, hvala svima na odgovorima

Citiraj:

---

argenta prvotno napisa

Citiraj:

---

tatek prvotno napisa

Proveo sam čitavo svoje djetinjstvo u vrtu, na rubu šume i nikad mi nije bio dosadno.
...
ma, priroda je zakon!

---

Samo sam čekala da se ti javiš :mrgreen: Šalim se, i ja sam većinu svog djetinjstva provela na sličan način, ali sad mi se malo promijenila perspektiva, pa sam na sto čuda kako da klincima ponudim neku zabavu. Jer se, logično, ne sjećam kako su nas animirali kad smo bili tako mali. Vjerujem da će si kasnije naći sto zanimljivih stvari za raditi (već polako i pronalaze) ali još uvijek su dosta ovisni o meni.

Btw, hvala svima na odgovorima

---

mene nije nitko nikad animirao - stari je bio čitav dan u firmi, a mama prezaposlena kućanskim poslovima, vrtom i fušem tako da je stizala samo brinuti se za redovne poslove (hrana, odjeća itd). Zabava je bila samo do sestre i mene, a obzirom da nismo imali baš neke igračke (sjećam se samo desetak autića i jednog kamiona, sve ostalo je bial improvizacija od čepova boca, limenki, kutijica, grančica, ostataka drveta za potpalu ...).
Mislim da se djeca uvijek snađu kada ih se pusti da se spontano igraju (bez onog "jao, pazi, zamazat ćeš se ..." itd)

Citiraj:

---

tatek prvotno napisa

mene nije nitko nikad animirao - stari je bio čitav dan u firmi, a mama prezaposlena kućanskim poslovima, vrtom i fušem tako da je stizala samo brinuti se za redovne poslove (hrana, odjeća itd)...

---

Nadam se da ovo ne preporučuješ i meni :mrgreen: Naročito ako znaš onaj drugi dio priče o odsutnom ocu.

Stvarno mislim da nisam čistunka, tako da velik dio igranja (čitaj: prljanja) prepuštam njima na volju. Topic sam pokrenula u nadi da ću dobiti neke ideje kako da ih malo motiviram kad im dojadi da sami izmišljaju igre. Ovaj manji još i voli biti vani pa mi je s njim lakše, ali Zvjezdica bi uglavnom sjedila kući tako da mi je važno naći nešto zanimljivo da je imamim na sunce. Vjerujem da će s vremenom biti manje ovisni o meni.

Zanimacija za Zvjezdicu (copy-paste - ovo je opis igara mog mlađeg sina, koji od druge godine života tvrdi da će biti kuhar):

Baku je opljačkao za nekakav ukrasni "kotlić" - pravi bakreni, promjera oko 8 cm, na stalku. U tome je na dvorištu dijete "kuhalo" juhu od začina (utrpao unutra vodu pa onda sol, vegetu, crvenu papriku, cedevitu, šećer i tucane cigle... :mrgreen: )...

Tražio je da zapalimo vatru pod kotlićem. Nismo dali dok je još bio mali, pa je od ispod stavio baterijsku lampu da grije! :mrgreen:

Stariji sin vrlo često se pridruži bratu u igri, jer njegove kreativne ideje uglavnom su vezane uz kuću i radionicu, a to je dobro za kišne dane.

Evo još primjera:

Kad smo preuređivali sobu, izbacili smo na dvorište hrpu starog namještaja (cijelog i u dijelovima, uglavnom nekakve police) i od toga su djeca gradila sebi kuće. Zeblo me oko srca hoće li si pričepiti prste ili tako nešto, ali sam bila tiho. NISU! Uredno su se zabavljali tjednima... Stajalo je to tako cca 2 mjeseca dok nam nije dojadilo. NAMJERNO smo ostavili kramu djeci za zabavu i likvidirali to u smeće tek krajem jeseni, da bi djeca imala materijal za zabavu. Upalilo je! Nisu se više zavlačili u kuću...

Dobro je služila i velika kartonska kutija kojoj smo izrezali vrata i prozore, to je bila kuća na livadi. Kasnije smo kupili šator.

Eh, da... Obožavaju kuriti vatru (paliti granje, peći roštilj) pa im to povremeno i priuštimo. Isto sam morala savladati prvo svoje strahove, ali sada je ok. Uz nadzor, sve to ide! Uostalom, i mi smo u djetinjstvu morali znati kuriti peć, a naša djeca imaju termostat koji "misli" za njih!

Citiraj:

---

argenta prvotno napisa

Citiraj:

---

tatek prvotno napisa

mene nije nitko nikad animirao - stari je bio čitav dan u firmi, a mama prezaposlena kućanskim poslovima, vrtom i fušem tako da je stizala samo brinuti se za redovne poslove (hrana, odjeća itd)...

---

Nadam se da ovo ne preporučuješ i meni :mrgreen: Naročito ako znaš onaj drugi dio priče o odsutnom ocu.

Stvarno mislim da nisam čistunka, tako da velik dio igranja (čitaj: prljanja) prepuštam njima na volju. Topic sam pokrenula u nadi da ću dobiti neke ideje kako da ih malo motiviram kad im dojadi da sami izmišljaju igre. Ovaj manji još i voli biti vani pa mi je s njim lakše, ali Zvjezdica bi uglavnom sjedila kući tako da mi je važno naći nešto zanimljivo da je imamim na sunce. Vjerujem da će s vremenom biti manje ovisni o meni.

---

Vjerujem da ćeš im ti pružiti kvalitetniji odgoj nego tvoji tebi ili moji meni.

KAj se tiče igre, za male klince je samo bitno da imaju nešto "pribora" ikoje vrste (kamenčići, lopatice, zdjelice, kopalice, ciglice ...), od toga se da svašta graditi, kopati, slagati ...