Citiraj:
Novim zakonom država želi uvesti red u tržište udžbenicima jer se svake godine tiskaju nova, dopunjena izdanja
ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor najavila je rat nakladnicima udžbenika: više neće smijeti svake godine tiskati besmislena nova, dopunjena izdanja školskih knjiga!
- Donijet ćemo novi zakon o udžbenicima kojim će se propisati da će svi udžbenici trajati najmanje četiri godine. Nema nikakvog razloga da nakladnici svake godine izdaju, primjerice, novi udžbenik iz matematike - rekla nam je Kosor.
- To je diktatura - poručuju ljuti nakladnici.
Zakon u Saboru
- Ne! Mi želimo omogućiti roditeljima da njihova djeca konačno jedna od drugih mogu nasljeđivati knjige - odgovara premijerka. U Ministarstvu obrazovanja kažu da bi se novi zakon o udžbenicima u Saboru trebao naći najkasnije do kraja ove kalendarske godine.
Miro Petric:
Ovakav zakon se ne provodi demokracijom. Ovo je diktatura
- Na zakonu još radimo, no naš prijedlog ide ka tome da se svi udžbenici odobravaju na rok od najmanje četiri godine, budući je školstvo organizirano po modelu 4+4+4. U tom slučaju nakladnici više ne bi svake godine mogli povlačiti postojeće udžbenike i tiskati nove. Za roditelje bi to bilo olakšanje jer bi djeca mogla nasljeđivati knjige iz razreda u razred, što je do sad bilo gotovo neprovedivo - objasnio je državni tajnik Želimir Janjić.
Nakladnici uzvraćaju
Dodao je kako su u Ministarstvu svjesni da ta mjera neće uspjeti ako se na neki način ne ograniči i broj paralelnih udžbenika.
- Razmišljamo i o tome da se naslove koji će se koristiti u pojedinoj školi odabiru ne na razini pojedinačnih nastavnika, nego stručnih aktiva, ponovno na rok od četiri godine. U tom slučaju djeca u a razredu ne bi koristila udžbenike jednog, u b drugog, a u c trećeg nakladnika, već bi svi koristili iste udžbenike. To bi itekako olakšalo njihovo nasljeđivanje i razmjenu - kazao je Janjić.
Vijest o tome da bi im država zakonom iz ruku mogla izbiti milijune kuna silno je naljutila nakladnike. Neki od njih uzvraćaju da će se protiv takvog zakona boriti svim silama.
Nije nikakva tajna da je posao s udžbenicima, jedan od najboljih u Hrvatskoj. U prošle dvije godine kada je država kupovala knjige, za njih se iz proračuna izdvajalo više od 400 milijuna kuna. Cijena udžbenika ove je godine procijenjena na između 600 i 700 milijuna kuna, koliko bi za njih trebali izdvojiti roditelji.
- Uzdam se u saborske zastupnike i vjerujem u to da oni takav centralistički zakon nikada neće izglasati. Jedan takav sustav srušili smo prije 20 godina - bio je žestok u svom odgovoru Miro Petric, vlasnik nakladničke kuće Alfa. Ovakve se zamisli, tvrdi Petric, mogu provoditi samo: diktaturom.
- Ako netko želi populistički vladati na ovaj način, onda je to diktatura. Ovakav zakon ne može se provesti demokracijom. Svuda u Europi nastavnik ima pravo izbabrati udžbenik po kojem će raditi. Ako netko tijekom godine shvati da mu program nekog nakladnika ne odgovara, ima pravo odabrati drugi. Nitko mu to pravo ne može osporiti, ne može se tek tako utjecati na pamet i metode učenja i poučavanja - kazao je Petric. Premijerki Kosor poručio je da ako želi jeftinije udžbenike, umjesto da mijenja zakon o udžbenicima poradi na populacijskoj politici.
Pravo nastavnika
- Cijelo se vrijeme i s ljevice i desnice stvara percepcija da je previše naslova i da su zbog toga knjige skupe. To je jedna od najvećih gluposti 21. stoljeća. Knjige mogu biti jeftinije samo ako ima više djece. Neka Vlada za 30 posto poveća broj djece , pa će i cijene knjiga pasti za 15 posto - istaknuo je Petric.
U Školskoj knjizi jučer je bilo nemoguće dobiti sugovornika jer su svi na godišnjem odmoru. Iz Profila su upozorili kako su kriteriji poštivanja autorskih prava i slobode učitelja da svake godine bira udžbenik na snazi u cijeloj EU.
- U zadnje vrijeme pojavljuju se razni svemirski prijedlozi, a mnogi od njih nemaju veze s onim što se primjenjuje u Europskoj uniji i što je moguće i zakonito. Ako Vlada radi novi zakon očekujem da će u jednu takvu radnu skupinu uključiti i nas nakladnike - kazao je Andrija Pećarić, direktor Profilovog školskog odjela.
Andrija Pećarić:
Pojavljuju se razni svemirski prijedlozi koji nemaju veze sa stanjem u EU
Udžbenike koje će mlađa braća nasljeđivati od starije, najavljivao je još prvi ministar obrazovanja Vlatko Pavletić. Zanimljivo je da je u to vrijeme knjige tiskao jedan jedini izdavač - Školska knjiga, pa država opet nije mogla izbjeći da se one stalno mijenjaju.
Cijene knjiga
Ograničiti broj udžbenika za jedan razred i predmet pokušao je i bivši ministar Dragan Primorac, no ni on u tome nije do kraja uspio. Dapače, prije dvije godine Ministarstvo je za osnovnu školu dodbrilo sve nove udžbenike prilagođene HNOS-u, a ove ih je godine na popisu već 244 novih. Većina tih naslova koristila se i lani.
Motiv je zarada
Iako je jasno da je nakladnicima ovdje jedini motiv zarada, na pitanje zašto se knjige svake godine mijenjaju, svi odreda tvrde kako je to u “u službi boljega” i u interesu učenika.
Neven Antičević, vlasnik Algoritma, smatra kako je problematika udžbenika vrlo kompleksna i ne može se riješiti jednim potezom.
- Ako je će Vlada propisati samo korištenje udžbenika četiri godine, ni izdaleka nije riješila problem. Kao poslovan čovjek smatram da bi se država trebala što manje uplitati u tržište, pa tako i tržište udžbenika. Ministarstvo bi trebalo donijeti jedan kvalitetan udžbenički standard, a svaki udžbenik koji ga zadovoljava morao bi se dokazati na tržištu - rekao je Antičević. Uvjeren je i kako će ovakav zakon više štetiti, nego koristiti učenicima.
Neven Antičević:
Ovaj će zakon više štetiti nego koristiti učenicima
- Mi izdavači udžbenike radimo sve boljim da budemo bolji od konkurencije, ako se to zamrzne na rok od četiri godine udžbenici će stagnirati na kvaliteti - tvrdi Antičević.
Primjeri iz Europe pokazuju da u većini zemalja udžbenike biraju sami nastavnici ili škola i rijetke su zemlje u kojima se ne vodi računa o cijeni.
Za Hrvatsku koja se tijekom Primorčevog mandata nerijetko deklarirala kao zemlja znanja dobar je primjer Malta u kojoj je školovanje obavezno od 5. do 16. godine, a sve su razine obrazovanja besplatne. Besplatni su i udžbenici koji se distribuiraju preko škola. No, iako je Malta ekonomski razvijenija od Hrvatske, ondje se udžbenici radi štednje rijetko mijenjaju. Na Islandu za svaki se predmet odobrava jedan udžbenik, a država čak i sama tiska knjige.
KOMENTAR IVANE KALOGJERE - BRKIĆ
Prava zarada krije se u radnim bilježnicama
Propiše li država da se jedan te isti udžbenik mora upotrebljavati četiri godine, problemi koje imaju roditelji školaraca bit će riješeni samo djelomično. Naime, ni u tom slučaju djeca jedna od drugih neće moći naslijediti radne udžbenike, a takvih je sada u osnovnim školama gotovo 70 posto!?
Starije generacije sa sjetom se sjećaju početnice “Sunce na prozorčiću” iz koje su osim njih nerijetko čitati i pisati učili i njihova braća, sestre, a nerijetko i njihova djeca. Danas je takvo nešto aposlutno nemoguće. Sve su početnice koncipirane kao radni udžbenici. Djeca u njih pišu jer je to, navodno, metodički opravdanije. Nakon toga knjige se bacaju i ponovno se kupuju nove, ispočetka. Isto pravilo vrijedi i za udžbenike iz drugih predmeta.
Ako, pak, udžbenik nije radni, uz njega se nudi cijeli set priručnih (radnih) materijala koji na kraju stoje više od jedne knjige.
Trenutačno je u školama u uporabi više od 3000 naslova, a samo jedan mali dio čine udžbenici. Na tržištu udžbenika godišnje se obrne između 400 i 500 milijuna kuna pa je posve razumljiva želja nakladnika da tu zaradu pošto-poto povećaju.
Što ne bi kada im to već godinama prolazi? Izmišlja se sve i svaša. Tiskaju se posebni udžbenici za prvo i drugo polugodište, atlasi od kojih djeca većinu nikada ni ne otvore, udžbenici iz glazbenog, likovnog... Pitanje je dana kada će prvašići u torbama morati nositi i poseban udžbenik iz tjelesnog.
U Ministarstvu najavljuju da i tome namjeravaju stati na kraj tako što će propisati udžbenike kao obvezne, a sve ostalo bit će ostavljeno na volju i slobodan izbor nastavnicima. No i to će samo djelomično riješiti problem. Što ako nastavnik mojeg djeteta kaže da je za njega sve obvezno? Tu se ponovno vraćamo na početak. Sve dok država nakladnicima bude omogućavala takvo ponašanje i dok cijene budu takve da ih nitko ne može (ili ne želi) kontrolirati, na tržištu udžbenika neće biti reda.
