Printable View
skupljam linkove
meni ce jednom trebati pa nek mi je na jednom mjestu, a mozda se zapali i neko od vas :mrgreen:
SLAMA U GRADITELJSTVU BUDUĆNOSTI
Niskoenergetske drvene kuće - montažna kuća od gline i slame
Slama umjesto cigle
Slama kao superiorni gradjevinski materijal
Održiva gradnja
Kuće od balirane slame
aj nek mi neko poporav tipfeler u naslovu
Nadam se da ćeš na ovom linku naći nešto zanimljivo na tu i slične teme
http://www.zmag.hr/modules/mastop_pu...klirano_imanje
znam za ZMAGovce, a bila sam i na Vukomericu
evo jso koji link, cisto onak za inspirejsn
http://www.youtube.com/watch?v=oCIdC..._embedded#t=61
Joj, to me tako podsjetilo na ovo : http://mybigblue.blog.hr/2009/03/162...kuca-mala.html
Kada sam pronasla ovaj link, odusevila sam se, kao neko malo utociste!
A i ovo mi izgleda divno : http://www.rogerdean.com/architecture/index.htm
Super tema! Ne znam dal ćemo ikada biti u prilici pošto na zemlji koju kupujemo več ima izgražena kamena kuća, ali jako bih volila da sami izgradimo svoju kuću jedan dan. Jako mi se sviđaju a i znam da su super kučice od slame, frendica u Engleskoj živi u jednoj, mislim da mjenjaju slamu na krovu svako par godina, nisam sigurna, a ostalo je sve kao i obična kuća.
ma nema ona slamu na krovu, nego vjerovatno ima tzv. zeleni krov
vise o tome na: http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/zeleni-krovovi i na http://www.ekosela.org/modules/news/...php?storyid=72
evo jedna clanak iz Obzora VL: http://www.kneja.hr/modules/mastop_p...572ef7a926.pdf
da dodam na gornji post: clanak iz obzora o Recikliranom imanju u Vukomericu
Možda i ima krov od slame. Gledala sam nedavno neki dokumentarac baš o starim kućama, doduše u Francuskoj i baš su skidali i postavljali novi krov na jednu od njih - od slame. Nešto fenomenalno!!
I rok trajanja takvog krova je puno duži od bilo kakvog drugog krovopokrivala, osim možda ovog zelenog koji je također super.
E da mi je nagovorit mm-a na tako nešto....
Marissa, ovaj Simon je genijalac
prijavljujem se :D
tražim sve moguće linkove o kućama od slame, literaturu, vijesti o radionicama i osobnim iskustvima,
te ako netko zna više o tome je li moguće pravno (ili bespravno :mrgreen: ) izgraditi takvu kuću u RH (koliko čitam nije, ali se pitam može li neka omanja proći :) )?
I pitanje: koliko su trajne takve kuće?
Citiraj:
12. i 13. rujan, 10h - Radionica gradnje baliranom slamom
Na ovoj radionici ćemo naučiti kako se gradi jeftinim i prirodnim materijalom kao što je balirana slama. Nefasadiran stambeni objekt ćemo obući u baliranu slamu koja će tako poslužiti kao izolacijski objekt i učiniti kuću baš dobro energetski efikasnom.
Jako važan dio ove radionice je i edukacija o pripremi i nanošenju zemljane žbuke koju ćemo koristiti kao završni sloj. Blatom do pobjede.
link je tu: http://www.h-alter.org/vijesti/trg-b...rza-ideja/zmag
Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) ovim pozivom objavljuje svoju godišnju listu radionica i tečaja koji će se održavati tijekom 2009. godine na Recikliranom imanju u selu Vukomerić.
Molimo vas da zbog ograničenog broja sudionika i sudionica radionica i tečaja svoje sudjelovanje što ranije najavite na mail adresu zmag@zmag.hr .
Vrtne radionice organiziraju se u suradnji s udrugom Rustica te se za njih možete prijaviti i na adresu rustica@zg.t-com.hr.
Reciklirano imanje nalazi se u selu Vukomerić, Vukomeričke Gorice. Ukoliko ćete dolaziti javnim prijevozom, linije s Glavnog kolodvora su 311 za Lijeve Štefanke (silazite u Dubrancu) te 313 direktno za Vukomerić, a sa Savskog mosta 160 za Lipnicu (silazite kod kafića Dva volana u Gornjem Dragonošcu). Onda nas nazovete da dođemo po vas. Ukoliko ćete doći vlastitim prijevozom, najlakše je ići velikogoričkom cestom i kod ambasade SAD-a skrenuti lijevo prema Hrašću. Dalje se prate sela Lukavec, Peršinovec, Dubranec i Vukomerić. Dođete do križanja gdje je pilana i idete ravno uz nju. Mi smo odmah lijevo u dolini nakon nekih 50-ak metara.
Nisam čitala navedene linkove, ali mi imamo staru kuću od drva koja izvana ima slamu za izolaciju pa preko toga neku kao "fasadu".
Ovakva je kuća, mislim da to ipak jest krov od sjena
http://4.bp.blogspot.com/_gRNJp0HNsg...0/DSCF0087.JPG
Idem još malo linkariti tražim eco houses koje su handmade :mrgreen:
Je, od sijena je, točno tako je izgledala ona u Francuskoj.
A znate li da je Simon Dale - onaj koji je napravio Hobbit zemunice koje vas oduševljavaju bio u Hrvatskoj?Citiraj:
Dragonfly prvotno napisa
Bio je održati radionicu od 9 dana u Blatuši o eko gradnji, ja sam zbog bebača bila samo 3 dana, a MM je bio svih 9 dana.
Simon je daleko više od graditelja eko kućica!
Ne bih nikada saznala za tu radionicu da mi prijatelj ne živi u Blatuši, pa se pitam, kako i na kojem mjestu se informirati o takvim događanjima?
Što je više info punktova meni je paradoksalno teže biti u tijeku!
Uopce nisam znala za Simona, da je bio u Hr.
Kad tako sto ne pise u medijima, nego treba "prekopati" po netu pa saznati!ccc!
Dragonfly, i mene je on genijalan, bas me odusevljava!
Opcenito, te kucice, stil, linije...sve mi je idealno, mirno i onako zastićeno!
ova firma radi krovove od slame
http://www.livicon.hr/krov_slike.htm
Mukica je govorila o tim radionicama u Blatuši, to je navodno prava stvar ako želite off-grid. Nažalost ove godine ne mogu...a tako bi rado htjela.
Inaće danas i sutra su super round-tables u Močvari, također o off-grid nastambama http://www.zagrebi.com
Mi se sve više zapaljujemo za ovu ideju o home-made kućicama...idem sad prelistat sve linkove koji su tu. Super mi je od Simona Hobit kučica, nego me zanima dal se ona može napraviti i veća? Ipak tamo imaju samo 2 sobe i kuhinja, to mi djeluje full malo za 4 ljudi :/
Ovo je također dobar link http://www.earthship.net/home.html?view=alphacontent sad čekam odogvor od njih koliko je to zapravo zaista izvedivo, samo planovi koštaju oko 7 somova dolara...iako ako možemo sami s frendovima nešto takvo izgraditi pomoću smeča, i nije neki ulog!
znali smo za blatusu tj. simona i njegovu radionicu u srpnjuCitiraj:
Nuktemeron prvotno napisa
ja si na zalost nisam mogla priustiti tu radionicu i bas mi je uzasno i preuzasno zao
info o radionici je isao na mejling listi zelene akcije, ja sam tako saznala
slika s radionice ima tu: SIMON DALE - RADIONICA - Evo kako je bilo!
Nuktemeron jedan dio info mozes naci na http://www.ekosela.org/modules/news/ - na zalost trenutno s ene moze registrirati na MEB i dobivat mejlom jos mnostvo obavijesti, ali prije dva tri mjeseca su rekli da ce to skoro rjesit, pa eto, zivimo u nadi :mrgreen:
za prijavu na mejling listu ZA kliknite na http://zelena-akcija.hr/mailman/list...lena-akcija.hr
Nuktameron, zaboravila sam jos rec da za par dana opet pocinje jedna radionica u Blatusi, otvorila sam neki dan topik o tome, evo ga RADIONICA - Šumski vrt i permakultura 19.-27.09.2009.
evo jedno glupo pitanje koje me muči:
-zidovi su drveni kostur ispunjen slamom i izvana obložen 'žbukom' od vapna , zemlje i pijeska ....
kako se takva žbuka nosi sa kišom?
i nisam vidjela nigdje odgovor: čim zamjeniti bitumensku ljepenku (hidroizolaciju) i beton u temeljima?
slama nije čist matrijal, ona u sebi može sadržavati svakakve ličinke, jajašca ... a koliko vidim niti riječi o zaštiti drva protiv kukaca i mrava
?
a šta je sa miševima, takvu 'žbuku' oni lako prokopaju i uđu u toplu untrašnjost?
[
kako se takva žbuka nosi sa kišom?
i nisam vidjela nigdje odgovor: čim zamjeniti bitumensku ljepenku (hidroizolaciju) i beton u temeljima?
slama nije čist matrijal, ona u sebi može sadržavati svakakve ličinke, jajašca ... a koliko vidim niti riječi o zaštiti drva protiv kukaca i mrava
?
a šta je sa miševima, takvu 'žbuku' oni lako prokopaju i uđu u toplu untrašnjost?[/quote]
za sve kojima je tlaka engleski - ovo je sjajan text iz jednog srpskog časopisa o graditeljstvu:
http://www.buildmagazin.com/index2.a...0736.htm<br />
problem vlage:
Statistički podaci za zidove od bala slame pokazuju važnost paropropusnosti obloge zidova – najčešći uzok propadanja ovakvih kuća dogodio se tamo gde je izvedeno potpuno zaptivanje/impregniranje zida paronepropusnim premazima čime je omogućeno štetno dejstvo vlage (ova pojava je skoro isključivo posledica primene savremenih građevinskih sredstava). Kada je ovo izbegnuto kuća se bez problema može održati i nekoliko decenija u uslovima veoma vlažnih klima (preko 60%). Tako palata Oak Place u Huntsville, Alabama, izdržava visoku vlažnost američkog juga još od 1938. godine. Jedna kuća kod Rockporta, Washington, godišnje prima i do 190cm kiše, a kuća kod Tonasket-a u istoj državi bez temelja i bilo kakve armature u zidovima, ne pokazuje nikakve znake posustajanja konstrukcije još od 1984. Noviji objekti građeni u ovom sistemu na severu države Nju Jork (vlažne zime) i Nove Škotske (hladne vlažne zime) pokazale su se kao veoma otporne na klimatske uslove. Zbog većih količina vode koja se prskanjem kišnice nakupi u osnovi zidova, u visini sokle preporučuje se primena hidroizolacija – ali samo u ovom delu zida! Na vlagu je jednako osetljiv i vrh zida, zbog isparavanja unutrašnje vlage ka krovnoj konstrukciji. Posledično, iskusni graditelji balama od slama preporučuju da se građevinski papir (hidroizolacija) postavi na vrhu i dnu ovakvih zidova (gde valja dodatno postaviti i sloj običnog šljunka, pre nego hidroizolacionu membranu, koji bi obezbedio najpravilniju regulaciju vlage u dodirnoj površi zida i temeljne ploče.
problem insekata:
U poređenju sa drvetom, postoji tek nekoliko insekata koji vole slamu (u SAD termiti predstavljaju čestu opasnost za objekte od materijala organskog porekla). U svakom slučaju sasvim je dovoljno pratiti isti postupak kao i prilikom zaštite drveta. Same bale daju insektima mnogo manje prostora za život i kretanje nego npr. bondruk sistem koji se inače koristi u SAD (mada su i kod nas sve češći šuplji zidovi sa gipskartonskim pločama). Za razliku od sena, slama sadrži veoma malo hranljivih sastojaka i sama po sebi ne privlači insekte. Dovoljna je, mada ne i neophodna, standardna zaštita bala koja se i inače koristi prilikom dezinsekcije. Velika zabrinutost postojala je zbog pesticida u samoj slami kojima je bio prskan pirinač (kao najčešća sirovina za gradnju u SAD), međutim, taj nivo u samoj slami je minimalan, a kompresovan u bale pruža veoma malo prostora za njihovo bilo kakvo štetno dejstvo (u uzgoju pirinča pesticidi se koriste samo u najranijim fazama, te je tokom života biljke njihovo prisustvo sve manje)
ostatak čitajte na gore navedenom linku.
Miševi:
1. What about mice and rats ?
There is no greater risk of encouraging mice and rats into your straw bale house than there is for any other type of building. Straw is the empty stem of a baled grain crop and unlike hay, it doesn't contain food to attract furry creatures. Any home where food is left out in the open is a potential lure for vermin. Once your strawbale house is plastered, the walls seem no different to a mouse than other plastered walls. Mice and rats like to live in spaces between things, as they are very sociable animals. In barns, they live in the gaps between bales and in houses they live in cavities and under floors. If you build straw walls and then clad them in timber, with an air gap between, this might attract mice: but it's the gap they like, not particularly the straw. If you build straw walls, plaster them with clay/lime and maintain them, then there are no gaps to invite them in, and no cavities in which they can live.
I would focus on creating a tight structure with no holes sealing the bales as quickly as possible. This includes: Build the load-bearing structure first and get your initial inspections completed before adding bales. Use bales freshly delivered to the site. Install them quickly and get a coat of plaster on as soon as possible. Leaving the bales exposed for a long time is your greatest risk.
Q: Are infestations (rodents or insects) and/or mold (from water leakage) necessarily inherent risks with strawbale homes?
A: Well, wood can rot, burn, twist, bow, warp, attract insects, mold, etc. etc. and yet it is very popular for building. Every building system has pros and cons. A good designer will 'design out' potential problems so they never develop. For example, use wide roof overhangs to keep moisture away from buildings. Also, the homeowner has to maintain the home over the years, such as patching any cracks or holes that might develop in the plaster. This will keep insects and rodents out of the walls. Learn as much as you can about strawbale construction and you'll be fine.
Dakle bitno je osmišljavanje gradnje.
Uostalom, jedna od ljepota ultrajeftine gradnje, jest da nismo više robovi kuće (kao s ovim ultraskupim gradnjama), možemo je s lakoćom srušiti i izgraditi novu, ja bih tako svakih 7 godina!
Ljepota protočnosti, promjene, nevezanosti!
svaki 7 godina ganjati dozvole? ne hvala, ni pod razno
pesticidi .. njih se nisam ni sjetila, jer se oni ne koriste u organskoj poljoprivredi
fungicidi: bolest se može prenjeti na klas, dakle prije sazrijevanja, i početkom cvatnje
http://www.herbos.hr/Default.aspx?art=406&sec=182
ovdje ima i kalendar;
http://www.herbos.hr/Default.aspx?sec=163
klinknuti na pšenicu pa će se otvoriti pdf
Meni osobno ideja da svako 7-10 godina moram obnavljati kuću i radit neke popravke i nije toliko mrska, čak mi to djeluje prirodno. Ali nama će se ipak cijeli život vrtiti oko imanja, pretpostavljam kad imaš regularan posao na koji odlaziš svaki dan, i nije baš najzgodnije imat kuću koja zahtjeva više održavanja i brige...
A jel netko možda našao negdje dal se mogu graditi i veče površine kuće od onih malenih? Našla sam samo da se one od smeća mogu izgraditi da budu velike dovoljno za obitelj, a ove hobit i slamnate mi nekako djeluju jako male :/
Ma nije 7 godina vijek kuće!
Postoje kuće od balirane slame starije od stotinu godina!
Jer baliranje slame postoji negdje oko 150 godina.
Ja bih osobno mjenjala kuću svakih 7 godina, jer smatram da bih tako riješila skoro većinu teškoća - lijepo je imati osjećaj novoga, ne bih se zamarala starenjem materijala, prilagođavala bih izgled novim potrebama, ostvarivala nove kreacije uređenja, itd.
Kad izgradite kuću od skupih materijala konvecionalne gradnje, takav luksuz si ne možete nimalo lako priuštiti.
A dozvole? Ova kuća od balirane slame iako ne bi bila u gusto naseljenom mjestu, prema tome razne subverzije su moguće...
ništa se ne može graditi bez dozvole, niti 5m2, osim plastenika
sve ostalo je bespravno
E onda ćemo bespravno izgraditi svoje slamnato carstvo :P
A čisto sumnjam da će nas naći tamo gdje idemo...gore ni medvjedi ni veprovi više ne zalaze :lol:
Od ovog te fakat prodje volja da nesto gradis:Što je sve potrebno prije nego počnemo graditi kuću?
a tek kad prebrojiš 18 susjeda , čiju suglasnost trebaš
do sad sam uspjela ih nabativi 8 potpisanih, još 'samo' 10
Jesus! Užas...Citiraj:
Mukica prvotno napisa
Sve mi privlačnije zvuči: poljski wc, drvena kada, bunar i svijeća...
bilježim se sa štovanjem... da mi ne zbriše tema iz vida jer mi je jako zanimljiva.
sve je više takvih eko zajednica :)
http://pikaiprijatelji.com/site/modu...php?storyid=43
Citiraj:
Sjećate se one pomalo naivne priče o vuku i tri praščića? Poanta te priče je bila da bi si praščići trebali sagraditi pravu "poštenu" kuću od cementa i opeke, a ne nekakvu slamnatu ili drvenu "stračaru"! Vuk je u toj priči zločesta neman (zanimljivo da je baš vuk, inače plemenita i rijetka divlja životinja, odabran za zločinca) koja u želji da proždere praščiće ruši njihove kućice. Svi znamo kako je priča završila, slamnatu i kuću od drva je vuk srušio (otpuhnuo) sa lakoćom, dok onu od cigle i betona nije uspio. Eh da, otužno je to kada nam već i priče za djecu pišu razni lobisti. Jer da su pisci te priče znali ono što mi znamo sada, vrlo vjerojatno bi priča išla obrnuto (vuk prvo bi srušio kuću od opeke). Zapravo, upravo smo zbog predrasuda, iskrivljene percepcije i gladi za profitom doveli planetu do samog ruba održivosti. Sada bi je eto, mi razni zaštitari trebali spašavati. Iz Univerzitrta u Nevadi (Reno, SAD) stižu nam lijepe vijesti o kućama izgrađene od slame. Pogledajte s kojom bi se kućom vuk iz priče najviše namučio!
Naime, potaknuti masovnim stradavanjima u razornom potresu u Pakistanu 2005. godine (100.000 ljudi je poginulo, a 3.3 milijuna ostalo bez krova nad glavom), stručnjaci iz Univerziteta u Nevadi predvođeni inžinjerkom Darcey Donovan osnovali su neprofitnu organizaciju za izgradnju kuća od slame u Pakistanu (Pakistan Straw Bale and Appropriate Building - PAKSBAB). Obzirom da je cilj te organizacije izgraditi sigurne i jeftine domove siromašnim ljudima iz isključivo lokalnog materijala, stručnjaci su se odlučili za kuće od balirane slame. Takve se kuće već godinama grade diljem svijeta i daju nevjerojatne rezultate u svim područjima - izolacijskim, energetskim, ekonomskim, sigurnosnim, ekološkim. Koristeći unaprijeđen dizajn kuća, uspjeli su izgraditi kuću koja je izuzetno otporna na potres.
Temelji su izrađeni od starih vreća punjenih šljunkom koje se postave na pripremljenu smjesu gline i cementa kako bi se prirodno učvrstile. Na temelje se postavljaju bale od čvrsto balirane slame koje se povezuju kolčićima od drva ili željeza. Zanimljivo je da su za baliranje slame stručnjaci iz PAKSBAB-a osmislili doista zanimljivo rješenje - izradili su čeličnu kutiju koja metodom gaženja slame - dodavanja slame - gaženja slame daje lijepu baliranu kocku! Ova "low-tech" metoda je izuzetno jeftina jer koristi pristupačne lokalne materijale. Ovakve su kuće i 80 posto učinkovitije od konvencionalnih modernih kuća.
Kako bi dokazali sebi i drugima, te ishodili potrebnu papirologiju o sigurnosti takvih kuća, ljudi iz PAKSBAB-a su u ovlaštenom testnom laboratoriju testirali kuću na potres. Kako je to izgledalo pogledajte u kratkom videu kojeg smo mi u Kneji preveli kako bi i odgovornima u Hrvatskoj približili ovakvu vrstu gradnje. Usput spomenimo kako je u Njemačkoj upotreba slame kao građevnog materijala potpuno legalna! Zašto nije i u Hrvatskoj? Pogledajte početak ovog teksta!
Testiranje je obavljeno u "National Science Foundation’s George E. Brown" u Renou, SAD.
"Jako smo zadovoljni rezultatima," izjavila je Donovan nakon što je kuća prošla ovaj test izdržljivosti. Kuća od slame se držala očekivano dobro i "preživjela" je pritisak od 0.82 g (0.82 dio zemljine gravitacije) što je zapravo jednako razornom potresu. Primjera radi, potres koji je 2005. godine u Pakistanu ubio 100.000 ljudi imao je jačinu od 0.3 do 0.6 g. Da su ti ljudi živjeli u ovakvim kućama od slame, nitko ne bi stradao - zaključuje Donovan.
A mi zaključujemo da svatko od nas ima bezuvjetno pravo na dom i poručujemo odgovornima u Hrvatskoj da što prije legaliziraju slamu kao građevisnki materijal, pri tome ne namečući nove uvjete svodeći priču o slami na samo još jednu mogućnost gradnje. Mi želimo da sisvatko može izgraditi jeftin i prirodan dom bez ikakvog uvjetovanja. Slažemo se s time da minimum pravila treba poštivati kako bi svi bili sigurni, ali to ne znači da za to trebamo platiti stotine tisuća kuna! Jer, jedna normalna (50tak m2) kuća od slame, drva i gline zajedno sa nekim egzotičnim dodacima poput dijelova zidova od opeke ili zelenog krova ne bi trebala koštati više od 50.000 kn! Da, to je bezuvjetno pravo na dom!
Pogledajte Knejinu kućicu od slame.