Udara

Moj dječak sad ima 4,5 godine. Nakon što ga je do 7 mjeseca čuvala teta kombinirano s vrtićem sad je krenio u cjelodnevni vrtić. međutim sad se javlja problem da tuče drugu djecu! Ja ne razumijem što se događa i zašto to radi, već sam bila u vrtićkog psihologa na razgovor ali ne znam kako mu pomoći...svi govore čvrsta muška ruka, a ja sam rastavljena i maleni živi s menom iako redovito (4 -5 puta tjedno viđa tatu) i u ok smo odnosima, kažnjavam ga, pokušavam razgovarati s njim, ali ...kao da nema rezultata . I popodne je zveknuo iz čista mira jednog dječaka...da li netko ima slične probleme? Hvala! :(

I moj je imao identična problem kad je krenuo u vrtić. Bilo me sram :oops: jer se po tome bitno negativno isticao od druge djece.
Krenuo je s 2 godine i 8 mjeseci i nije se mogao miriti s frustracijom da ne mogu sve igračke biti njegove i sve igre po njegovom..
I probala sam sve, i kazne tipa ideš u sobu doma, nema nove igrače do beskrajnog ponavljanja i objašnjavanja da to ne smije raditi.

I sad, nakon godinu dana, gotovo da je potpuno prestao udarati druge.
Desi se možda jednom u dva tjedan u jakoj frustraciji i nekoj svađi s klincima, ali odmah zna da je pogriješio i sam ide poslije toga u "mirni kutak" da razmisli... :P

Mislim da je mantranje kako to dobri dečki ne rade, a on je dobri dečko, ipak dovelo do pozitivnog ishoda.

Proći će, ali moraš biti ustrajna,samo da nemoj molim te, fizički zbog toga kažnjavati, jer time ćeš postići kontraefekt.
Bit će sve dobro! :)

Thanks, ma odavno ga ne kažnjavam fizički, mislim zaista nema smisla ga tuči jer on tuče! Ali mi je neugodno pogotovo jer moj ima 30 kg i 4,5 godine i zgleda ko da ima 7 godina :P !.
Al dobro, vidim da ipak ima šanse da se sve to slegne.....

Citiraj:

---

Noa prvotno napisa

Thanks, ma odavno ga ne kažnjavam fizički, mislim zaista nema smisla ga tuči jer on tuče! Ali mi je neugodno pogotovo jer moj ima 30 kg i 4,5 godine i zgleda ko da ima 7 godina :P !.
Al dobro, vidim da ipak ima šanse da se sve to slegne.....

---

:?

I ja imam sličan problem.
Baš jutros me teta zahaltala i povela priču kak su agresivni dečki u grupi i između toga je navela par dečkića i D.
Uglavnom se sve svodi na to da svoje sve sukobe rješavaju tučom i udaranjem nogama i rukama ili ako im netko ne da igračku.
Onda je navela da za to su krivi agresivni crtići i kompijuterske igrice.
Crtiće gleda ali igrice ne igra.
E sad on inaće od jaslica je već u toj grupi i prve dvije godine je bio jako dobar i masu puta je došao doma izgrižen i sa pričom da ga je netko lupio.
Onda sam mu ja govorila da se mora braniti odnosno da ne započinje prvi nikada i da nikada se ne tuče ali ako ga netko tuče i udari da mu vrati.
Ali teta je rekla da će to rješitit na roditeljskm koji je danas i baš me živo zanima.

Domy, neće ona tako riješiti ništa...ja se mislim sa svojim otići privatno k psihologu, da popričam , ali znam iz dosadašnjeg iskustva da oni kažu stisnite ga, kaznite kad je neposlušan..bla,bla...ali isina je da moramo sami naći put do svog djeteta, meni se čini da ja još nisam i to se ne rješava tek tako preko noći ili tako što ćeš mu ti reći e nemoj više! Ja to stalno govorim, ali no use! :(

Citiraj:

---

Noa prvotno napisa

meni se čini da ja još nisam i to se ne rješava tek tako preko noći ili tako što ćeš mu ti reći e nemoj više! Ja to stalno govorim, ali no use! :(

---

Draga, zato sam u svom postu i upotrijebila glagol:mantrati, ali doslovce, stalno ponavljanje, svaki dan po nekoliko puta i navođenje pozitivnih primjera ponašanja.
E,da, tako ga ja neki dan pitam:"Daj mi reci, tko se lijepo ponaša u vrtiću?" On misli, misli i veli: "Teta!" :lol: :lol:

Citiraj:

---

rosa prvotno napisa

Citiraj:

---

Noa prvotno napisa

meni se čini da ja još nisam i to se ne rješava tek tako preko noći ili tako što ćeš mu ti reći e nemoj više! Ja to stalno govorim, ali no use! :(

---

Draga, zato sam u svom postu i upotrijebila glagol:mantrati, ali doslovce, stalno ponavljanje, svaki dan po nekoliko puta i navođenje pozitivnih primjera ponašanja.
E,da, tako ga ja neki dan pitam:"Daj mi reci, tko se lijepo ponaša u vrtiću?" On misli, misli i veli: "Teta!" :lol: :lol:

---

Dobar ti je malecki.

Eto imali jučer roditeljski i teta me iznenadila sa svojim "glupostima" koje je ispričala.
Ok prvo je bio uvod i sve to liijepo e onda je počela fino i krasno u rukavicama objašnjavati kak se klinci ponašaju.
E onda kad je rekla jednu rečenicu ili dio navoda totalno me šokirala i iznenadila no besvjesti a to je glasilo otprilike ovakvo.
Da su one od kad je vrtić počeo dakle od 1.09. znaći u ova tri tjedna skužile veliku promjenu u ponašanju neke djece.Znači da oni svoje konflikte i preotimanje igračaka i koje kakvih drugih stvari rješavaju tučom.E sad ona ne zna šta se to desilo pošto su kao do 7 mjeseca bili ok e sad je došlo ljeto i bili su sa nama, odnosno sa roditeljima dali smo ih mi pokvarili previše im dopustili.....
I tako je to dalje išlo na foru mi smo ih unakazili po tom pitanju...e totalno me šokirala i kaj da čovjek kaže na to.
E da i onda je rekla da djeca gledaju te neke kojekakve crtiće sa tim likovima odnosno onda ih je nazvala čudovišrima, da joj znaju reči kak su gledali taj i taj film.
Onda je komentirala ma molim te ljepo pa nisu filmovi za djecu a pogotovo ne kojekakvi.
I tako je to išlo a nitko od roditelja nije n išta rekao nažalost.

[quote="domy"][quote="rosa"][quote="Noa"]
I tako je to dalje išlo na foru mi smo ih unakazili po tom pitanju...e totalno me šokirala i kaj da čovjek kaže na to.
E da i onda je rekla da djeca gledaju te neke kojekakve crtiće sa tim likovima odnosno onda ih je nazvala čudovišrima, da joj znaju reči kak su gledali taj i taj film.
Onda je komentirala ma molim te ljepo pa nisu filmovi za djecu a pogotovo ne kojekakvi.
I tako je to išlo a nitko od roditelja nije n išta rekao nažalost.[/quote


Nema mi ništa gore nego kad ti netko pametuje o vlastitom djetetu. I to još k tome da mu previše dopuštaš na ''godišnjem odmoru'' Fantazije... Nikad nisam nikome dopustila da mi on određuje kako ću i što napraviti sa svojim djetetom. Mislim da svoje dijete ja najbolje poznam, a ne netko drugi. I moja je zadnja...Do sada još nisam požalila niti jednu svoju odluku i imam prekrasno dijete. Šteta je što roditelji u ovakvim situacijama ne reagiraju. Mislim da je to prije zato ''kroz jedno unutra, kroz drugo van'', i ne da im se raspravljat, nego što bi bilo zato što se osjećaju krivi...Ali, mislim da je pametnije reagirat, pa da i ona osjeti tko je roditelj djetetu...Znamo svi kako je i teti kad ima 25-ero djece, da tu dolazi do sukoba između djece i sl...Pa moraju se posvađat..Nije to ništa neobično...Ali, ako prelazi u maltretiranje, nasilje, treba nešto poduzeti dok je vrijeme...Mada je i roditeljima to teško priznati..I naći rješenje kako? Nije to lako...

isuse koja ****.drugi put JA idem na taj vaš roditeljski! :x