-
Duuuugaaa nedjelja
Krenulo je oko 2h u noći, usred gledanja Gran Torina, tjedan dana prije termina. Lagani bolovi, svake 3 minute. Pogledam još jedan film i mislim si-ma ne, nije to to. Isplanirala sam ispeći štrudlu od jabuke ujutro i to mi ništa ne smije omesti :lol: Pokušavam spavati. Ne ide. Pogledavam na mobitel-razmak od dvije minute. U 9.30h razmišljam bi li krenuli u bolnicu ili ne. Krenem se tuširati, no moram na wc. Aha, dakle ipak je to to.
Torba je spakirana već 2 tjedna, uzimamo ju i krećemo. MM uzbuđen, a ja se uvjeravam da to nije još to. Ma vjerojatno lažni trudovi ;)
Dolazimo u LKH, svi ljubazni, provjera stanja-bebač spava, ja otvorena 1 cm, snažni trudovi (tako pokazuje CTG). Nakon sat vremena odlazim na kat gdje su problematične trudnoće gdje mi nude ručak. No, niti mi je hrana na pameti niti mi se bol smanjuje, naprotiv-više ne mogu hodati. Medicinska sestra me oko 13h prekine usred ankete i kaže-odite se otuširati, vi ćete uskoro roditi. Pozove babicu da me pregleda (samo da kažem da su moje sve babice bile mlade pa mi je smješno pisati babica;)), no ja sam još uvijek samo 1 cm otvorena. Ne mogu hodati, voze me u kolicima na donji kat gdje je rađaona. Plan je bio roditi u kadi....
Oko 14h su mi dali nešto protiv bolova. No, sve do 17.30h ne događa se ništa (osim iznimno jakih trudova i hopsanja na pilates lopti)-i tada mi pukne vodenjak. Zelena plodna vode i vode jaaaaako puno. U 18.30h više nisam mogla izdržati bolove i tražila sam epiduralnu. U 19h još uvijek 1 cm otvorena.
Došla je i nova smjena babica, i moja babica je bila iznimno draga i mlada, max. 27 godina i jedna studentica od 20 godina :) E tu je počelo biti lijepo, onako opušteno, bez boli, uz muziku i razgovor.
Do 21h otvorila sam se 10 cm i bebač je bio na -1. I nikako dalje. Dobila sam temp 38.5, pa antibiotik..provjeravali su jel bebač OK jer je u jednom trenu puls bio loš...pa su mu iz glavice izvadili krv da vide jel sve ok...i tako sve do ponoći, kad su shvatili da tako više ne može, konzultirali se i odlučili za carski rez. Ja sam se već tresla od temperature, noge više nisam osjećala...
I carski. I napokon je došlo moje dijete, u 00:48h. Zapeo je u porođajnom kanalu i nikako ne bi mogao sam izaći van. Uzalud mi jaki trudovi (valjda zbog toga i tako bolni) kad je mali zapeo :(
I tako smo nas troje bili još 4h sami u kriznoj sali, uz moju mladu babicu, nas dvoje uz malo čudo i mazili se.
Prva 2 dana nakon carskog su bila loša, treći dan mi je već bilo dobro pa sam već odlučila ići doma i biti malo na miru :)
Odnos koji doktori, babice i medicinske sestre tamo njeguju prema rodiljama je nevjerojatan, human, ma jednostavno divan. Topla riječ, objašnjenje svega što se radi, traži se pristanak za sve, objašnjavanje dojenja, mogućnost da i očevi mijenjaju pelene i da im se pokaže sve oko bebe..ma jednostavno divno.
Nadam se da će mi drugi porod biti lakši, no sigurna sam da želim ponovo roditi u istoj bolnici.
Eto, to je moja priča. :love:
-
čestitam na bebici :heart:
e kad bi takvo osoblje bilo kod nas u svim bolnicama i da se sve objasni bilo bi super.
i da drugi porod bude onakav kakav si želiš. :love:
-
-
-
-
-
