prolijev

pricekaj do sutra
i moze u medjuvremenu procitati ovo:
http://www.tegobe.com/casopisi/vase_...a_proljev.html

Citiraj:

Kako postupiti kada dijete ima proljev

Pedijatrija

2000/12/lipanj

Piše: prof. dr. sc. Josip Grgurić, predstojnik Klinike za pedijatriju u Klinici

za dječje bolesti, Klaićeva 16, Zagreb

Posljedično isušenje (dehidracija) organizma najveća je opasnost kod

proljeva, pa upravo o stupnju dehidracije ovisi i težina bolesti

Dolazi ljeto, vrijeme kada su učestalije crijevne infekcije sa znakovima

proljeva. Proljev se najčešće definira kao povećani gubitak tjelesne vode

stolicom. Posljedično isušenje (dehidracija) organizma najveća je opasnost kod

proljeva. Upravo o stupnju dehidracije ovisi težina bolesti. Iz praktičnog

razloga razlikujemo blagu, srednju i tešku dehidraciju. Prema tome, potrebno je

pratiti pokazuje li dijete znakove dehidracije.Vrlo objektivan znak koji nam

govori o stupnju dehidracije jest gubitak na cjelokupnoj težini. Gubitak

tjelesne težine do 5 % uz simptome proljeva govori o lakšoj dehidraciji, između

5-10% o srednjoj, a preko 10% o teškoj dehidraciji. Nažalost, često nam težina

tijela prije nastanka proljeva nije poznata, ali nam vaganje djeteta tijekom

proljeva ukazuje da li se stanje poboljšava ili pogoršava. Drugi jasan znak

isušenja kod proljeva jest izgled kože. Kad odignemo nabor kože on ostaje neko

vrijeme izdignut. U slučaju isušenja, u dojenčeta je na glavi uvučena fontanela

(udubljenje neokoštalog dijela glave). Kod dehidracije dijete i manje mokri te,

naravno, više žeđa. Opće stanje je poremećeno, od klonulosti, umora i

pospanosti do kome u najtežim slučajevima.

U našoj zemlji liječenje proljeva počiva na tradicionalnim zasadama. To znači

da se nadoknada tekućine provodi nefiziološkim otopinama, kao što je na primjer

čaj, oboljeli su izloženi dugom postu, a povratak na raniju prehranu traje

danima. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a pristup

oboljelima s akutnim proljevom sastoji se od sljedećih elemenata:

a) sprječavanje razvoja dehidracije pravodobnim davanjem otopine s

elektrolitima za nadoknadu gubitka tekućine kod proljeva (tzv. ORS)

b) rano započinjanje s prehranom koju je dijete primalo i prije početka akutnog

proljeva

c) izbjegavanje uporabe lijekova protiv proljeva.

Znači suvremeni pristup rješavanja dehidracije temelji se na davanju otopine s

elektrolitima. U našim ljekarnama može se kupiti prašak Nelit N za odrasle, te

Nelit 60 i Rehidromix za djecu, koji se otapaju u određenoj propisanoj količini

prokuhane i nakon toga ohlađene vode. Takav pripravak sadržava sve ono što se

proljevom gubi i što je nužno nadoknaditi za normalno funkcioniranje organizma.

U svakom bi domu trebalo držati prašak za pripremanje otopine prilikom

dehidracije. No, ako ga u kući nema, mogu se iz nužde pripremiti i druge

tekućine. Tako se može dati pripravak 3-5% -tne rižine sluzi s dva grama

kuhinjske soli na litru pripravka. Starijoj djeci može se dati normalno

posoljena juha. Valja izbjegavati primjenu slatkih sokova, čajeva, kave,

napitaka koji podražavaju proljev te cola i drugih gaziranih napitaka.

Kako bi se spriječio razvoj dehidracije, liječenje akutnog proljeva treba

započeti već kod kuće. Majkama ili osobama koje se brinu za dijete treba

objasniti da će se proljev razvijati svojim prirodnim tijekom, a ORS ima zadaću

nadoknaditi izgubljenu vodu i elektrolite. Koju količinu tog rastvora dati

djetetu? U praksi se pokazalo kako je unos najbolje reguliran osjećajem žeđi.

Najbolje je ORS davati polako, najprije žličicom, a kasnije malim gutljajima.

Nakon što provedemo postupak nadoknade tekućine ORS-om tijekom 4-6 sati,

počinjemo hraniti dijete. Drugi važan stav u liječenju proljeva jest

izbjegavanje dijetalnih postupaka koji dovode do gladovanja i negativnih

posljedica na sluznicu crijeva i uopće stanje organizma. Za dijete koje je na

prsima najbolji je izbor nastavak prehrane na prsima, jer dojenje smanjuje

trajanje bolesti i težinu kliničke slike. Dojenče treba dobivati pune podoje, a

praksu tzv. skraćenog podoja treba napustiti.

Dojenče koje se hrani industrijskim mliječnim pripravcima ili kravljim mlijekom

treba, nakon razdoblja nadoknade tekućine od 4-6 sati, nastaviti hraniti

mliječnim pripravkom. Pripravak se daje razrijeđen, u početku u polovinskom

odnosu, povećavajući količinu mlijeka u sljedećim obrocima. Za razrjeđenje se

može upotrijebiti rižina sluz (3 i 5 %), juhica od mrkve ili rogača, ili sama

ORS. Drugi dan prelazi se na normalnu koncentraciju mliječnog pripravka.

U starije djece s proljevom, nakon postupka nadoknade tekućine od 4-6 sati,

nastavlja se s prehranom na kojoj je dijete bilo i prije. U početku je korisna

upotreba kompleksnih ugljikohidrata kao što su riža, krumpir, kruh, zatim

nemasno meso, jogurt, voće i povrće, a treba izbjegavati masnu hranu ili hranu

s puno šećera, uključujući čaj, sokove ili gazirana pića. Slična prehrana

preporučuje se i odraslima. U velike većine oboljelih s proljevom ne

primjenjujemo antibiotike, a ni lijekove za "smirenje" proljeva, koji

mogu načiniti više štete nego koristi.

Opisani postupci pokazali su se djelotvorni u oko 95 % slučajeva akutnog

proljeva. U manjeg broja oboljelih trebat će primijeniti i nadoknadu tekućine

preko venoznog puta, koja će se u načelu provoditi u bolničkim uvjetima.

U zaključku možemo reći kako se:

a) suvremeni pristup problemu dehidracije temelji na davanju otopine s

elektrolitima

b) nakon razdoblja nadoknade tekućine od 4-6 sati nastavlja s prehranom uz

davanje elektrolitskog rastvora

c) ne preporučuju antibiotici i lijekovi za "smirenje" proljeva.

Nadam se, dragi roditelji, kako će Vam ovi jednostavni naputci pomoći i

riješiti Vas mogućih dilema kako postupiti kad dijete ima proljev.