Citiraj:
Dojenje i željezo
U kojoj mjeri dojenje utječe na razinu željeza u krvi kod djece?
Kako spriječiti anemiju?
Željezo je mineral neophodan za proizvodnju hemoglobina koji je glavni sastojak crvenih krvnih stanica. Hemoglobin je glavni prenositelj kisika od pluća kroz krv u sve dijelove tijela. U slučaju manjka željeza nema niti dovoljno hemoglobina, crvena krvna zrnca postaju manja i nemoćna za prijenos kisika kroz krv. Nedostatak željeza u krvi izaziva anemiju. Jedan od prvih simptoma anemije jest stalan umor i slabost. Uz to se mogu javiti i glavobolje, blijeda koža, slab apetit, kratko i plitko disanje, preosjetljivost, slaba koncentracija, povećana sklonost infekcijama, netolerancija na niže temperature, zatvor i tanki lomljivi nokti [13, 18].
Anemija može biti uzrokovana gubitkom krvi, oslabljenom proizvodnjom krvnih stanica i drugim poremećajima. Najčešći uzrok anemije kod djece i odraslih jest nedovoljan unos namirnica bogatih željezom.
Ukoliko postoje neki od pokazatelja anemije, prije davanja preventivnog željeza, treba dati krv na analizu. Najjednostavniji način za provjeru razine željeza je razina hemoglobina vađenjem krvi iz prsta. Test je jednostavan i rezultati su brzi, što je važno ako su u pitanju mala djeca.
U nekim slučajevima, kad testovi pokazuju manjak željeza, treba obratiti pažnju na opće zdravstveno stanje, naročito kod djece. Virusne bolesti praćene su kratkotrajnom anemijom koja nestaje sa nestankom bolesti [13].
U tablici su prikazane vrijednosti hemoglobina i hematokrita koji su pokazatelji anemičnosti. Ovisno o starosti djeteta, vrijednosti se dosta razlikuju.
Tablica 1. Vrijednosti hemoglobina i hematokrita za djecu do 8 godina [2, 4, 8, 9, 17 preuzeto iz 15]
Dob djeteta
Hemoglobin
(grama po decilitru)
Hematokrit
%
Novorođenče
13,5-24
42-68
Prvi tjedan
10-20
31-67
1-2 mjeseca
10-18
28-55
2-6 mjeseci
9,5-14
28-42
6-12 mjeseci
10,5-14
33-42
1-2 godina
11,0-13
32,9-41
2-5 godina
11,1-13
34-40
5-8 godina
11,5
34,5
Prema studiji [6] iz 2002. godine, koja je provedena na 263 isključivo dojene djece iz Švedske i Hondurasa, određene su granične vrijednosti hemoglobina i feritina u ovisnosti o dobi djece do 9 mjeseci starosti. Vrijednosti kretanja hemoglobina i feritina prikazane su u Tablici 2.
Tablica 2. Vrijednosti hemoglobina i feritina za djecu do 9 mjeseci [6 preuzeto iz 15]
Dob djeteta
Hemoglobin
(grama po decilitru)
Feritin
(mikrograma po litri)
4-6 mj
< 10.5
< 20
6 mj
< 10.5
< 9
9 mj
< 10.0
< 5
Razina hemoglobina uglavnom prati razinu željeza. Međutim, u nekim situacijama razina hemoglobina može biti normalna, a razina željeza niska. Ukoliko su prisutni simptomi anemije, kao što su umor, pospanost ili smanjena koncentracija, potrebno je svejedno provjeriti razinu željeza u krvi [13].
Za djecu, kod koje je utvrđeno da je željezo potrebno, važno je naglasiti da ovisno o dobi djeteta treba ponuditi hranu bogatu željezom i C vitaminom. Prije uzimanja dodatnog željeza može se probati povećati razina željeza u krvi putem prehrane, tj. namirnicama koje su bogate željezom i nakon nekog vremena ponovno provjeriti razinu željeza u krvi. Ako je i tada ispod granice, onda je potrebno, uz savjetovanje s liječnikom, uzimati nadomjestke željeza u obliku kapi, sirupa ili tableta. Preporuka je istovremeno uzimanje C vitamina radi bolje apsorpcije željeza. Moguće je da će uzimanje željeza izazvati tamnjenje zuba, probleme sa stolicom. Nakon nekog vremena potrebno je ponovno provjeriti razinu željeza u krvi [13].
Isključivo dojena djeca rođena u terminu najčešće ne trebaju dodatke željeza jer su im zalihe dostatne za prvih godinu dana. Majčino mlijeko sadrži puno manje željeza (0,5mg/l) nego adaptirana mlijeka (1,5-4,8mg/l kod običnog adaptiranog kravljeg mlijeka; 10-12,8 mg/l kod adaptiranog mlijeka obogaćenog željezom), ali je puno veća njegova iskoristivost. Željezo iz majčinog mlijeka iskoristivo je oko 50% (oko 2,5mg/l), u usporedbi s adaptiranim kravljim mlijekom gdje se iskoristivost kreće od 4-10% [14].
Željezo iz majčinog mlijeka je iskoristivo u velikom postotku u odnosu na željezo iz adaptiranih kravljih mlijeka zbog toga što je željezo iz majčinog mlijeka prirodno, bioraspoloživo, time i lakše za djetetov probavni sustav.
Dodatak vitamina i minerala u prehrani kod zdrave donošene dojene djece nije neophodan. Dijete sve potrebe za vitaminima i mineralima zadovoljava iz majčinog mlijeka. Dodaci prehrani zdravog dojenčeta tijekom prvih šest mjeseci kao što su: vitamini, fluor, željezo, voda, sokovi, čajevi, adaptirano kravlje ili neko drugo mlijeko kao i čvrsta hrana ne samo da su nepotrebni, nego mogu biti i štetni. Postoje, naravno, slučajevi gdje su vitaminski dodaci potrebni dojenoj djeci tijekom prve godine života, ali ovi slučajevi su iznimka, a ne pravilo. Prema preporuci Američke pedijatrijske akademije i Svjetske zdravstvene organizacije, djetetu do šest mjeseci starosti nije potreban nikakav dodatak prehrani osim majčinog mlijeka. Isključivo dojenje zadovoljava sve djetetove potrebe i dostatno je za optimalni rast i razvoj u prvih šest mjeseci. U slučaju nekih zdravstvenih problema ili u slučajevima prijevremeno rođene djece ili djece rođene s malom porođajnom težinom, možda će biti potrebno davati dodatne vitamine i minerale po preporuci liječnika [12, 19].
Mogu postojati i slučajevi kada su dojena djeca anemična, a to su [15]:
djeca rođena prije termina koja nemaju dovoljne zalihe željeza u organizmu (najveći dio željeza se akumulira tijekom posljednjeg tromjesečja trudnoće),
djeca rođena s porođajnom težinom manjom od 3000 grama imaju manje akumuliranog željeza i kod njih postoji mogućnost smanjenih vrijednosti željeza u krvi,
djeca majki koje imaju slabo kontrolirani dijabetes,
djeca majki koje su imale tešku anemiju tijekom trudnoće,
djeca hranjena kravljim mlijekom tijekom prve godine života.
Istraživanja pokazuju da prerano rezanje pupčane vrpce nakon poroda može smanjiti razinu željeza u krvi djeteta, te shodno tome utjecati na pojavu anemije. Odgađanje rezanja pupčane vrpce, za samo dvije minute, može povećati zalihe željeza za 27-47 mg što je količina koja se može nadoknaditi uzimanjem nadomjestaka željeza u trajanju od jednog do dva mjeseca [5].
Roditelji se često suočavaju s preporukom liječnika o davanju preventivnog željeza novorođenčadi, naročito djeci iznad šest mjeseci. Zdrava donešena djeca imaju dovoljne zalihe željeza u svom tijelu dostatno za najmanje 6 mjeseci. Ovisno o djetetu, te zalihe mogu biti dostatne i do godine dana.
U studiji iz 2008. godine [11] provedeno je istraživanje o tome mogu li isključivo dojenja djeca do šest mjeseci života zadržati optimalnu razinu željeza. Studija je provedena u Indiji tijekom 2003. i 2004. godine na uzorku od 129 djece rođene u terminu, od strane majki koje su podjednako imale normalnu razinu željeza i one koje su imale željezo ispod normale. Željezo je mjereno odmah po rođenju, nakon 14 tjedana i 6 mjeseci. Rezultati istraživanja su pokazali da su isključivo dojena djeca u obje grupe (i anemičnih i neanemičnih majki) imala normalnu razinu željeza i nisu razvila anemiju do šest mjeseci starosti.
Studija iz 1995. godine [10] provedena među 30 djece koja su bila dojena do godinu dana i kojoj do tada nisu davani kravlje mlijeko, dodaci željeza, adaptirano mlijeko obogaćeno željezom niti žitarice, pokazala je da je u dobi od godinu dana 30% djece bilo anemično. Također, niti jedno dijete koje je isključivo dojeno do sedmog mjeseca i dulje nije imalo anemiju, a 43% djece koja su dojila kraće vrijeme, nisu imala anemiju. Djeca koja su isključivo dojena dulje od šest mjeseci imala su dobre razine željeza u dobi od 12 do 24 mjeseca starosti.
Željezo iz majčinog mlijeka je vezano uz protein laktoferin koji se veže uz slobodno željezo i na taj način sprječava da se potencijalno opasne bakterije kao što su E.coli, Salmonella, Staphylococcus i dr. vežu uz njega i razvijaju. Ovim vezivanjem sprječavaju bakterije da iskoriste željezo za svoj razvoj i rast i također osiguravaju djetetu da dobije potrebno željezo.
Laktoferin nije prisutan u adaptiranom mlijeku. Također, dodatak željeza u adaptiranom mlijeku može neutralizirati laktoferin i njegovu funkciju i omogućiti bakterijama da se vežu za to slobodno željezo i na taj način razviju.
Zanimljivo je spomenuti studiju iz 2004. godine [1] koja je obuhvaćala 553 djece mlađe od godinu. Cilj studije je naći povezanost razine hemoglobina, dojenja i dohrane tijekom prve godine života djeteta. Zaključak studije je da isključivo dojenje prvih šest mjeseci života i nastavak dojenja do godinu dana kombinirano s kvalitetnom prehranom prilagođenom dobi djeteta, može doprinijeti povećanju razine hemoglobina u prvih godinu dana života djeteta.
Isključivo dojena djeca prvih šest mjeseci imala su najviše razine hemoglobina. Djeca mlađa od šest mjeseci, čijoj su prehrani dodavani voda ili čaj, imala su nižu razinu hemoglobina.
Na koji način spriječiti anemiju - korisni savjeti
1. Poticati dojenje.
2. Poticati isključivo dojenje prvih 6 mjeseci.
3. Poticati dulje dojenje. Nekada se vjerovalo da dojena djeca trebaju nadomjestke željeza jer majčino mlijeko ne sadrži puno željeza. Međutim, dokazano je da djeca od 4-6 mjeseci imaju višu razinu hemoglobina, nego djeca hranjena formulom. Isključivo dojena djeca uglavnom ne trebaju dodatno željezo do godine dana, nakon čega treba obratiti pažnju na prehranu.
4. Odgoditi davanje kravljeg mlijeka djeci do jedne godine starosti i kontrolirati unos kod starije djece. Današnje preporuke o konzumiranju kravljeg mlijeka drugačije su nego one od prije par godina. Kravlje mlijeko je namirnica koja nerijetko izaziva iritaciju crijeva i krvarenje uz koje ide gubitak željeza. Ovo su vrlo male količine krvi, ali obično i dugotrajne. Poznato je da konzumiranje kravljeg mlijeka pospješuje izbacivanje željeza iz organizma [13, 15]
5. Kuhanje sa žitaricama bogatim željezom ili priprema kruha s integralnim brašnom i dodavanje sjemenki suncokreta ili bundeve.
6. Ne piti kavu ili čaj istovremeno dok jedemo jer otežavaju apsorpciju željeza. Tu još spadaju i biljni začini.
7. Kalcij može usporiti ili spriječiti apsorpciju željeza.
8. Kombinirajte prehranu mudro. Bilo bi dobro kombinirati hranu bogatu željezom i onu koja sadrži C vitamin radi bolje apsorpcije željeza. Primjer: tjestenina s mesom i rajčice, meso i krumpir s brokulom ili graškom, piletina i sok od naranče, svježe voće (jagode) i grožđice. Konzumirajte sok od šljiva. Istraživanja vezana uz vegetarijansku prehranu pokazuju da se anemija javlja podjednako i kod vegetarijanske i nevegetarijanske prehrane. Stoga nema posebnih preporuka o tome da vegetarijanci trebaju konzumirati posebne namirnice bogate željezom da bi nadoknadili manjak jer ne konzumiraju meso [16].
9. Osigurati odgovarajuću količinu C vitamina u obrocima (minimum 25 mg/obrok), naročito ako je obrok bez mesa ili ako sadržava hranu iz koje je željezo nisko iskoristivo (jaja, špinat, žitarice) [18].
10. Konzumirati namirnice bogate željezom. Nakon uvođenja dohrane, djeci treba ponuditi hranu bogatu željezom. Neke od tih namirnica su (osim majčinog mlijeka): meso (jetrica, piletina, puretina), povrće (grah, artičoke, cikla, krumpir, bundeva, grašak, špinat, peršin, slatki krumpir batat, rajčica (pire ili sos)), žitarice obogaćene željezom, kruh (bijeli ili integralni), voće i sokovi (naročito od šljiva), suhe marelice i breskve, grožđice, orasi, tofu, sjemenke suncokreta, sjemenke bundeve, morski proizvodi (kamenice, tuna, sardina, račići), smeđa riža, alge (spirulina), jaja, maslac od kikirikija. Neke od navedenih namirnica nisu prikladne za djecu u dobi od 6 mjeseci i kasnije pa treba voditi računa o tablici dohrane i namirnicama koje mogu uzrokovati alergiju [13, 15].
11. Kontrolirati razinu hemoglobina u krvi kod redovitih krvnih pretraga, pogotovu kod djece rođene
Citiraj:
New Canadian research shows delaying the oldest intervention in medicine - cutting the umbilical cord - is better for babies and that the benefits extend into the first year of life.
The tendency now in North America is to clamp and cut the cord within the first five to 10 seconds of birth.
But the new study says putting off clamping for a minimum of two minutes in full-term newborns reduces by nearly half the risk of anemia and boosts iron stores in infants for as long as six months.
"The impact goes well beyond the early newborn period," says lead author Eileen Hutton, assistant dean of midwifery at McMaster University in Hamilton.
She said the inexpensive, low-tech intervention could help not just babies in developing countries, where one-quarter or more are at risk of anemia, but all newborns, regardless of where they're born.
Factsheet: Anemia
Factsheet: Jaundice
Factsheet: Polycythemia
Baby health
More Body & Health news
Anemia results when there are too few red blood cells in the bloodstream, so that not enough oxygen reaches tissues and organs. Studies have found that children treated for iron-deficiency anemia as infants have lower IQ scores and motor skills at age five, and do poorer in reading, writing and math when they're older.
"Anemia might mean that the babies don't thrive as well. It could have a long-term impact on development and could possibly contribute to infections in newborns," says Dr. Susan Harris, head of the department of family practice at BC Women's Hospital, the largest maternity hospital in the country.
"I think we want to prevent that in newborns as much as possible," Harris says. "It seems pretty definitive that the conclusion is that we should be delaying clamping in situations where we can."
About 25 to 60 per cent of fetal blood is in the cord and placenta. Earlier research shows clamping the cord within the first five to 10 seconds of birth compared to waiting to clamp "results in a decrease to the neonate (newborn) of 20 to 40 ml of blood per kilogram of body weight, which would provide the equivalent of 30 to 35 mg of iron," Hutton and her research partner Eman Hassan, at the University of B.C., write today in the Journal of the American Medical Association.
Delaying clamping could boost blood volumes in newborns by up to 30 per cent, bringing with it more iron.
But when to clamp has been controversial for decades. Some believe delaying clamping allows too much blood to flow to the baby, overloading its blood volume and increasing the risk of respiratory distress, jaundice and polycythemia - a condition of too many red blood cells in the blood.
As well, early clamping was seen as a way to help prevent postpartum hemorrhage in mothers.
The team pooled the results from 15 controlled trials comparing late (between two and three minutes after birth) versus early cord clamping (usually clamping within the first 10 seconds) in 1,912 newborns. They examined benefits as well as harms, such as whether the babies developed jaundice, abnormally high or low blood volumes, breathing problems, anemia or needed to be admitted to a neonatal intensive care unit.
Overall, there was a 47 per cent reduction in risk of anemia and 33 per cent reduction in risk of having deficient iron stores at ages two to three months with late clamping.
"If you look at infant formulas and infant cereal, they're all iron fortified and many baby care providers - pediatricians and family doctors - put babies on iron supplements as a way to prevent anemia," Hutton says.
"Parents are the drivers of change. This is something that affects every baby that's born and one that the parents are present at the time the intervention is occurring," Hutton says.
"Parents will play a large role in influencing how quickly this changes."
Polycythemia was more common in babies in the late-clamping group. But there was no evidence of any significant harm, according to the researchers.
Obrati panznju na crveno... ostaju bez 30% volumena krvi kod preranog rezanja!! (citaj:svi porodi u hr) pa nije ni cudo sto sva dojencad imaju anemiju. Al onda nije (dugorocno) rjesenje prepisivanje zeljeza neko konacno prekidanje lose prakse preranog rezanja pupcane vrpce.