Nije baš filozofska tema, ali možda prođe.
Zanima me kako podnosite ovo pomicanje sata i smatrate li to još uvijek potrebnim?
Meni je osobno jako teško fizički se prilagoditi ljetnom računanju vremena, treba mi čak tjedan ili dva da dođem sebi i bez problema se počnem buditi sat vremena ranije.
Osim toga, kažu kako su došli do novih spoznaja i da to pomicanje sata loše utječe na bioritam čovjeka što je sasvim razumljivo pa i da u pitanje dolazi ekonomska isplativost takvog poteza. Naime, danas su za razliku od prije u uporabi klima uređaji koji troše više struje nego rasvjeta. Čak sam čitala da umjesto uštede danas imamo veću potrošnju baš upravo iz navedenog razloga.
Jedina prednost mi je što dan traje duže pa nam tijekom ljeta jedan period bude prirodnog svjetla do 21 sat. Baš slušam na vijestima da je Rusima ovo zadnje ljeto što mijenjaju sat. Nadam se da će i Europa konačno ukinuti ovo mučenje za one koji se ne vole buditi prerano.:mrgreen: