ja i MM smo u totalnoj komi

Mrzim da se zalim, ali je trenutno takva situacija da moram :oops:

Ocajno smo umorniiiii. Nemamo pomoci sa strane, jer su svi bliznji daleko od nas, a oni koji nisu, ili imaju iste probleme, ili nas ne razumiju jer nisu u takvoj situaciji.
da unajmljujemo kakve tete cuvalice trenutno nema sanse, jer smo zadnje dvije godine imali mnogo velikih izdataka. S druge strane zaista ne znam osobu koja bi nam pricuvala dvoje djece i to ovako male. :?
Edita i Sami su u sustini solidna djecica, ali DJECA. Jedna beba koja bi sve, a ne moze nista, i jedna razdragana djevojcica kojoj treba paznja.
najvise me brine to sto postajemo sve zivcaniji, a prije nismo bili takvi.

Znam da nema drugog savjeta za nas osim da se strpimo, ali nekako mi bude lakse kad vas cujem. :roll:

Ja vam samo šaljem :love: i podršku da izgurate.

Drzi se i izdrzi jer je mene odusevljavala tvoja pozitivnost i energija, a meni ce uskoro trebati podrska jedne mame koja je prosla...kazem PROSLA kroz slicnu situaciju.
Moja mama meni kaze, kada sam ja mogla roditi sestero vas, skoro svake godine po jedno...nismo imali prozore na kuci, nego najlon, miseva na sve strane, otac radi od jutra do sutra, telefona nigdje...i svi smo bili zdravi sretni i veseli...onda to mozes i ti.
Danas je moja mama gospodja od 43 godine koja ima odraslu djecu, i stalno si govori da je trebala jos koje...jer joj je vec dosadno (nazalost prilicno smo daleko za baka-servis, iako bi ona uzivala u tome)
Imas prekrasnu djecicu, zdravu i veselu, to je najvece blago...mozda se stvari cine tezima nego sto jesu, ali kazu da poslije kise uvijek dolazi sunce.
Drzim fige.

draga snorki, evo samo da kažem da mogu misliti da vam zaista nije lako, i da te utješim i pošaljem vibre da nekako prebrodite ovo razdoblje...uvijek se tješi da su njih 2 samo jednom ovako maleni i predivni, i tako će brzo narasti, i onda ćeš se sjećati ovih zaista vrlo napornih, ali i najljepših dana s njima..
kad gledam roditelje malene djece po parkovima, na ulici...mnogi često izgledaju taaaako umorno. u očima im vidiš pelene, nunanje, kako peru male guze, uspavljuju, dižu se po noći, trče na posao, u dućan....svi smo u istom filmu; neki s više, neki s manje pomoći sa strane.
ovaj forum je divan jer možeš doživjeti toliko podrške i topline od ljudi koji prolaze iste stvari, i onda znaš da nisi sama sa svojim problemima, to se događa i drugima..
:love: i drži se!

Citiraj:

---

ivonna prvotno napisa

Drzi se i izdrzi jer je mene odusevljavala tvoja pozitivnost i energija, a meni ce uskoro trebati podrska jedne mame koja je prosla...kazem PROSLA kroz slicnu situaciju.
Moja mama meni kaze, kada sam ja mogla roditi sestero vas, skoro svake godine po jedno...nismo imali prozore na kuci, nego najlon, miseva na sve strane, otac radi od jutra do sutra, telefona nigdje...i svi smo bili zdravi sretni i veseli...onda to mozes i ti.
Danas je moja mama gospodja od 43 godine koja ima odraslu djecu, i stalno si govori da je trebala jos koje...jer joj je vec dosadno (nazalost prilicno smo daleko za baka-servis, iako bi ona uzivala u tome)
Imas prekrasnu djecicu, zdravu i veselu, to je najvece blago...mozda se stvari cine tezima nego sto jesu, ali kazu da poslije kise uvijek dolazi sunce.
Drzim fige.

---

racunam i vidim da ce kod tebe biti manja razlika medju djecom, nego kod nas :angel:
Drzimo se mi nekako, ali imam osjecaj da gubimo zivce.
Sve je nekako islo, ali sad kada je Sami malo "zivno" vec je problem.
Srecom imam prijateljicu koja je sve ovo prosla (ima istu razliku izmedju dvoje djece plus jednu curicu koja ide u skolu) i ona me tjesi. Zna kroz sta prolazim i pripremila me je na ovo sto se upravo dogadja. Rekla mi je da je ovaj period najtezi i jeste. malo cemno odahnut kad Sami prohoda i ucvrsti hod. Sad mi je stalno na rukama.
I cijeli dan je nekakva vriska, tako da polako ludim :shock:

MM kaze da trenutno ima viziju njega kako lezi nasred kreveta. Jedna beba place s jedne njegove strane, druga s druge strane, a ja ko bedasta trcim oko kreveta sad jednoj sad drugoj...

Uh, bas se veselim. Ti proizvodjaci djecje opreme jos samo moraju izmislit neki "prigusivac" za plac i vrisku i sve super 8)

Snorki :*

Mozete vi to ;)

Draga naša Snorki, znam da ti je teško i da ti se čini kao da ćeš izgubiti živce, ali uopće ne sumnjam u tvoju snagu i 100% sam sigurna da ćeš uspješno savladati krizu, a onda ćeš nam ( puna iskustva ) dijeliti savjete. :*

:love: šaljem pusu hrabrilicu. oprosti si koji puta kratki fitilj jer si ionako savršena mama svojim anđelima. ja ti se ionako već odavno divim jer posao kojeg trenutno obavljaš je najteži fiziči i mentalni posao kojega mogu odraditi samo hrabre mame.

a da ipak razmisliš o nekoj studentici koja će ti se malo motati po kući i biti sretna što si joj dala priliku da se druži s takvom divnom obitelji? ;) to ne bi smjelo puno koštati.

Citiraj:

---

spooky prvotno napisa

Draga naša Snorki, znam da ti je teško i da ti se čini kao da ćeš izgubiti živce, ali uopće ne sumnjam u tvoju snagu i 100% sam sigurna da ćeš uspješno savladati krizu, a onda ćeš nam ( puna iskustva ) dijeliti savjete. :*

---

he, he... nemoj sad da te moja tema ukomira.
malo smo preumorni, pa se zalimo :mrgreen:

sta mislite jeli uredu, da cim prvo sunce grane, (ne mogu po ovakvoj zimi na put sa djecom) da ja i djeca odemo na jedan mjesec kod MM-ovih.
Barem necu morat vodit racuna o kuci i kuhanju, a MM kad bude imao slobodne dane, nek odmara.
Ne volim to odvajanje od MM-a, ali imam osjecaj da cemo puc ako se nastavi ovako. :/

Citiraj:

---

pinocchio prvotno napisa

:love: šaljem pusu hrabrilicu. oprosti si koji puta kratki fitilj jer si ionako savršena mama svojim anđelima. ja ti se ionako već odavno divim jer posao kojeg trenutno obavljaš je najteži fiziči i mentalni posao kojega mogu odraditi samo hrabre mame.

a da ipak razmisliš o nekoj studentici koja će ti se malo motati po kući i biti sretna što si joj dala priliku da se druži s takvom divnom obitelji? ;) to ne bi smjelo puno koštati.

---

Ja sam od onih mama koje bi svoju djecu ostavile samo onim ljudima koje licno poznajem. :/
jednom se mm-ova kolegica sa posla ponudila da pricuva Editu dok mi odemo kod ginekologa na pregled, a ja sam se pojela pitajuci se jeli ona OK zena. Meni je djelovala da jeste, ali covjek nikad nije siguran.
I stvarno nikad nisam cula da teta cuvalica cuva dvoje ovako male djece. :? Jeste li vi cule?

Citiraj:

---

snorki prvotno napisa

sta mislite jeli uredu, da cim prvo sunce grane, (ne mogu po ovakvoj zimi na put sa djecom) da ja i djeca odemo na jedan mjesec kod MM-ovih.
Barem necu morat vodit racuna o kuci i kuhanju, a MM kad bude imao slobodne dane, nek odmara.
Ne volim to odvajanje od MM-a, ali imam osjecaj da cemo puc ako se nastavi ovako. :/

---

Da! Odmorit ćeš se i ti i djeca, godit će ti promjena okoline, a vjerojatno će se i TM naspavati i tako napuniti baterije za dalje.

Citiraj:

---

snorki prvotno napisa

I stvarno nikad nisam cula da teta cuvalica cuva dvoje ovako male djece. :? Jeste li vi cule?

---

Jesam. Mojoj sestrični dvije curke. Jedna će uskoro 4 godine, a mlađa ima 2,5. Čuva ih od početka obje. I to starija žena.

Što se tiče vašeg sadašnjeg stanja, ne sumnjam da vam je teško i naporno. Kvragu, ja se tako znam osjećati sa jednim. Ali isto tako sam sigurna da su to periodi koji prolaze sami od sebe. Možda čak sa prvim sunčanim danom. Samo je stvar gledišta. :love:

niti ja ne bih na tvom mjestu ostavila nekog (makar i poznatog) s dvoje male djece. ja sam zapravo mislila da nađeš nekoga tko će zajedno s tobom provesti neko vrijeme doma dok se igrate, oblačite, kuhate, što već.
moj mm je preko dana dosta doma i znam koliko mi znači da se poigra s ladom dok ja zadovoljim svoje elementarne potrebe.
možda bi to pomoglo i tebi. meni sigurno bi.

osobno poznam čuvalicu mojih godina koja čuva blizance stare oko 2 godine. i sama ima dvoje relativno male djece.
rjetke su, ali se nađu ;)

snorki, nisam baš sigurna kako bi podnijeli to odvajanje, naročito TM, kad ne bi vidio dječicu :/

ja sam ovo ljeto bila sama sa bojanom tri tjedna na moru, jer je MM morao raditi, i kaže da mu je to bio najgori period u životu; nije si ni mogao zamisliti kako će mu biti grozno bez nas...isto si je mislio; pa dobro, bolje da smo na moru, jer mene piči alergija od ambrozije, pa brzo će to proći, pa malo će se i naspavati...ali, na kraju je sam sebe uhvatio kako preslaguje bojanovu robicicu po ormaru, vadi igračke iz kutije, stalno je bio zbediran, zvao nas je sto puta na dan...i na kraju je došao ranije po nas, jer više nije mogao izdržati.
tebi bi bilo stvarno lakše, čisto zbog kuhanja i pospremanja, al mislim da bi on, već nakon par dana, poludio sam u stanu ;)

Ova pinocchieva ideja nije uopće loša. Samo ispomoć bi ti možda spasila žice.

šta drugo da ti kažem nego DRŽI SE!!! :love:
uskoro stiže proljeće

Mi smo se razdvojili kad je Jaxu bilo 5mj na tri tjedna. Ja sam otišla kod njegovih, i stvarno se odmorila. To je bilo prvi put da mi je neko( osimMM) skuhao i primio Jaxa bar da na miru pojedem i da se na miru stuširam.
A MM je radio tada doslovno i 24 sata na dan tak da nam nije bilo strašno odvajanje, ionako se nebi vidjeli. Došao je vikendom i to je bilo to.
Ja sam tada doista malo napunila baterije, pa ti preporučam da odeš, još ako imaš kakve druge rodbine pa odeš malo kod jednih pa drugih već je lakše..

Mozda je mjesec dana previse, ali 2-3 tj mi se cini sasvim OK.
Onda ce doci godisnji odmori, tako da cemo opet raspalit mojima ili MM-ovima, utom ce Sami prohodat... Onda novi problemi :lol:
Znam da nece nkad biti lako, ali barem malo bude lakse kad djeca pocnu normalno spavat.
Sa Editom meni je vec mnogo lakse. Ona vec sada ima svoje zanimacije tako da ugrabim trenutke dok crta, lista slikovnice... Zna po sat vremena svrljat papir.
Nije vise toliko ljubomorna na Samija, vec sad hoce da se sa njim igra. :roll: A ne moze se opisat koliko on reaguje na nju. Po cijeli dan prati je pogledom. :love:

Citiraj:

---

snorki prvotno napisa

A ne moze se opisat koliko on reaguje na nju. Po cijeli dan prati je pogledom. :love:

---

Ovo mi je poznato :heart:

Snorki, imam neku predodzbu o tome kako ti je :)
Mi imamo srecu da imamo bliske prijatelje, pa ih mozemo ostaviti na cuvanje, a mi se negdje zaletjeti (u setnju, kino).

Kako spavaju? Ja imam srecu da Mihael spava cijelu noc, a Sankara samo pristekam po noci na cicu i dalje spavam, tako da bolje sad spavam, nego kad sam imala samo Mihaela i bila trudna, jer se on budio nocu, i to mi je bilo naporno.

Mislim da je kljuc u tome da se redovito praznite od stresa i ne dopustite da se akumulira. Indirektni nacini su setnja i sl., nesto sto te opusta, ali ako nemate ostaviti kome klince, to jeneizvedivo. Recimo nek TM malo pricuva klince dok se ti odmaras?
Postoje i razlicite antistresne tehnike, vise i manje efikasne, ne znam je li ti koja poznata (recimo autogeni trening, pa rezonancija (za ovo bih ti morala poslati url), pa i najobicnija hiperventilacija (kratko i duboko izdisanje i udisanje dok ti se mozak ne napuni kisikom i izbaci CO2)?

Iz osobnog iskustva ( ali sa samo jednim djetetom), odi kod njegovih. Ja sam kad je malena imala skoro tri mjeseca otišla kod svoje bake na dva tjedna. Baka živi sa mojim bratom i ima pokćerku od 8 god i malenu dva mjeseca stariju od moje. Ja sam se preporodila a i moje dijete. Prije nije htjela spavati po danu ali je strpljivost moje bake učinila svoje, jednostavno nije joj bilo teško ninat i gurat kolica koliko treba da mišica zaspe. I zadržali smo dobre navike. Da ne govorim da sam imala s kim progovoriti, popit kavu....Nekad mi se činilo da radim više kućanskih poslova nego kod kuće ali sam ih mogla raditi bez grižnje savjesti, opušteno jer je mišica u dobrim rukama, u društvu svoje male rodice. Šaljem puse umooornim roditeljima!

snorkice :love:

ja sam u principu protiv odvajanja, ali u ovom slučaju mislim da bi vam dobro došlo - jednostavno zato jer nemate drugu mogućnost malo se odmoriti.

a ako ikako možete odvojiti koji eurić za curu/tetu koja će ti pomoći par sati dnevno, mislim da bi se spasila. ne moraš ih ostavljati, ali da ih netko pogleda dok skočiš pod tuš ili na miru pojedeš... ili pak da netko malo pospremi dok si ti s njima... samo da nemaš osjećaj da je sve na tebi.

držite se!

snorkice, drži se.
Kada se njih dvoje počnu igrati jedno s drugim, bit će ti puno lakše.
Ne mogu ni zamisliti kako ti je, meni je teško i sa jednim.
Mislim, da ne bi bilo loše ako bi otišla kod muževih. Ti bi se malo odmorila, TM isto, a onda bi bili spremni i za blizance :mrgreen:

Citiraj:

---

pcelica prvotno napisa

snorkice, drži se.
Kada se njih dvoje počnu igrati jedno s drugim, bit će ti puno lakše.
Ne mogu ni zamisliti kako ti je, meni je teško i sa jednim.
Mislim, da ne bi bilo loše ako bi otišla kod muževih. Ti bi se malo odmorila, TM isto, a onda bi bili spremni i za blizance :mrgreen:

---

E jest ti fazonnnnn :mrgreen:

Ma drzi se! :love:
Nek ti Sami uhvati dvije godine i bit ce ti super. Tko je ono rekao da je s dvoje lakse?
A do onda - trazi pomoc. Bilo kakvu, bilo kada. I jedan sat tjedno vec puno znaci! Samo da tih sat vremena ne moras razmisljati ni o djeci, ni o kuci, ni o rucku...
Ja osobno ne bih provela s MM-ovim duze od dvije minute, ako ne moram... Ako mislis da ce ti to pomocic - idi!

Citiraj:

---

dille prvotno napisa

Ma drzi se! :love:
Nek ti Sami uhvati dvije godine i bit ce ti super. Tko je ono rekao da je s dvoje lakse?
A do onda - trazi pomoc. Bilo kakvu, bilo kada. I jedan sat tjedno vec puno znaci! Samo da tih sat vremena ne moras razmisljati ni o djeci, ni o kuci, ni o rucku...
Ja osobno ne bih provela s MM-ovim duze od dvije minute, ako ne moram... Ako mislis da ce ti to pomocic - idi!

---

Ti si totalno luda!
Neka odgovor na pitanje ˝Tko je ono rekao da je s dvoje lakse? ˝ bude za sljedeći kviz.

Snorki :heart:
vjerujem da ti je teško. Jer biti stalno kod kuće i biti stalno uz djecu, pa taman da imaš samo jedno (a kamo ne dva), je jaaako teško.

Moja šogi je sa moja dva nećaka planirala ostati doma kao sa starijim do njegove treće godine. I taman kada se je počela dogovarati za posao ostala je trudna sa drugim. Sveukupno doma je bila 7 godina. Na kraju je morala još ići psihićima na ispuhavanje ventila...

Osobno sam protiv odvajanja, ali ako mislite da će vam to dobro doći, odi sa djecom u Bosnu. Ali ja ne bih bez MM-a bila tako dugo. Neka vam se priključi.

I nađi nekog za pomoć u kući ili barem nekog da ti pričuva djecu na 1-2 sata, koja bi ti ili provela sama sa sobom, ili provela u :heart: sa svojim mužićem...

Citiraj:

---

violet prvotno napisa

Citiraj:

---

snorki prvotno napisa

A ne moze se opisat koliko on reaguje na nju. Po cijeli dan prati je pogledom. :love:

---

Ovo mi je poznato :heart:

Snorki, imam neku predodzbu o tome kako ti je :)
Mi imamo srecu da imamo bliske prijatelje, pa ih mozemo ostaviti na cuvanje, a mi se negdje zaletjeti (u setnju, kino).

Kako spavaju? Ja imam srecu da Mihael spava cijelu noc, a Sankara samo pristekam po noci na cicu i dalje spavam, tako da bolje sad spavam, nego kad sam imala samo Mihaela i bila trudna, jer se on budio nocu, i to mi je bilo naporno.

Mislim da je kljuc u tome da se redovito praznite od stresa i ne dopustite da se akumulira. Indirektni nacini su setnja i sl., nesto sto te opusta, ali ako nemate ostaviti kome klince, to jeneizvedivo. Recimo nek TM malo pricuva klince dok se ti odmaras?
Postoje i razlicite antistresne tehnike, vise i manje efikasne, ne znam je li ti koja poznata (recimo autogeni trening, pa rezonancija (za ovo bih ti morala poslati url), pa i najobicnija hiperventilacija (kratko i duboko izdisanje i udisanje dok ti se mozak ne napuni kisikom i izbaci CO2)?

---

Violet, je li vam ti prijatelji imaju djecu?
Moram priznati da sam najmanje razumjevanja osjetila od strane ljudi koji nemaju djecu (naravno, cast izuzecima poput brata i njegove djevojke, te nekoliko MM-ovih rodjaka). Ne znam zbog cega je to, ali se jos niko nije ponudio da ostane 1-2 h sa Edi i Samijem, a ja i MM da prosetamo. Primjerice MM-ova sestra koja zivi oko 40 km udaljenosti od nas, rijetko dolazi a i kad dodje malo se poigra sa djecom i ne bi rekla "e hajte vi malo izadjite, a ja cu ostati sa njima". :/
Sjecam se dok nisam imala svoju djecu uvijek sam uskakala tetki u pripomoc da joj pricuvam curice. Cak sam ih kao bebice izvodila u setnju, pa cak i u kafice :shock:
Dobroj prijateljici sam znala pomoci tako sto bih joj dovela curicu iz vrtica, ili je odvela kod sebe dok ona pozavrsava posao koji je imala obavit.
MM-ovi su sasvim Ok ljudi, ali i meni je mjesec dana bez MM previse :/

Sad ce me visestruke mame vjerovatno s pravom poklopiti kako nemam pojma...ali...Imam osjecaj da se ljudi pocnu nervirati onda kad sebi postave nerealna ocekivanja. Nerealno je ocekivati da ces biti odmorna s dvoje male djece. Nerealno je ocekivati da ces imati drustveni zivot i izgledati kao V.Beckham. Nerealno je ocekivati da dom blista, da su djeca kao andjeli, da je rucak na stolu onog trena kad se on ukaze na vratima, a pritom ti lijevom dotjerujes frizuru, a desnom popravljas dekolte...
Nervoza, umor, neispavanost "nikakvost"...sve to valjda mora tako biti.
A bude i prodje...To je cijena za one njihove osmijehe i usnule njuskice s kojih ne mozes skinut pogled dok kada puna vode i muz vape za tobom...
Proci ce to Snorki, otisla ti kod svekija ili ne.... :*

Snorkice ti si za mene super žena. ;) Pusamo te!!! Drž se!

a imate li mogucnost uzeti neku studenticu iz hr ili bosne da zivi kod vas? mislim da bi se nasla takva koja bi za stan i hranu pricuvala malo klince i eventualno upisala tecaj jezika... puno ih je koji bi to zeljeli a ne mogu si priustiti... ako te zanimaju apsolventice predskolskog odgoja, mogu se raspitati... ne traze svi odmah soma eura :lol:

Snorki potpuno te razumijem i ja zivim ovdje bez ikakve rodbine, pa sam isto tako prepustena sama sebi.Meni je u toliko lakse jer je Robert vec "veliki" pa kad dodje iz skole pripazi na bracu.Al usprkos tome sam umorna jer mi Filip ne da spavati po noci,ustajem se rano ujutro da spremim drugo dijete u skolu,pa onda dolaze na red svi poslovi koje trebam srediti tokom dana.I eto tako guramo nekako,nemam bas nesto vremena za sebe al znam da nisam jedina u ovakvoj situaciji.
U kojem si ti gradu?

Sta je forumasica u Austriji, a nijedna nije blizu mene :/
Ima li koja u Innsbrucku :mrgreen:

sinoc smo ja i MM skontali da cemo nekako progurat do kraja marta pa cemo otic do MM-ovih (oni su nam mnogo blizi nego moji, a imaju i kucu, sto je dobro za djecu) Mm ce biti malo, a mi cemo ostat 2-3 tj, onda ce on doci po nas, pa cemo nazad.
Bit cemo mjese-dva kuci, pa cemo na godisnji. Utom ce sami prohodat, pa cemo im napravit sobu i nek se igraju. Nadam se da ce do tada i bolje spavat. na jesen moze doci moja mama ;)
ovih dana je slobodan, pa sam vec malo prodisala. :mrgreen:

odlično :heart:

izgurati ćete vi to!

Snorki, razumijem kako ti je.
Moji, doduše jesu veći i malo je veća razlika, ali su boležljivi i samim time zahtjevni. Naš dan ti otprilike izgleda ovako: ujutro ustajemo rano da bi stigli djecu odvesti na čuvanje (njega baki, nju u vrtić) na drugi kraj grada i onda na posao na treći kraj grada. Poslije posla ista priča samo obrnutim redoslijedom. Kući stižemo najranije u 6, a nek moram još u kupovinu ili doktoru, bude i 7-8. Kad dođemo kući jednostavno kao da upadnemo u žrvanj, ne znaš bi li ih prije presvlačio, hranio (nju s njenih 4 i po godine treba hraniti), šta li, ako su bolesni tu su ispiranja noseva, kapanja, sirupi (a sve to uz borbu), pa onda kupanje, pranje zubiju i već je vrijeme za spavanje. Svaki od njih ima svoj ritual uspavljivanja (čitanje slikovnica, pričanje priča, pjevanje, gledanje i komentiranje svih postera na zidu...) koji zna potrajati i 45 minuta, onda se smire i legnu, pa se (pogotovo mali) još neko vrijeme gnijezde i namještaju, i često puta prije zaspemo mi uz njih nego oni. I kad tako MM i ja zaspemo s njima, probudimo se obično u neko gluho doba, između 1 i 3 ujutro, gladni, neoprani, neopranih zubiju, a stan kao da je bomba pala, igračke posvud, brdo suđa, u mašini čeka opran veš (kojeg sam nekim čudom uspjela staviti prati dok su još bili budni), treba nam svima pripremiti i opeglati robu koju ćemo obući ujutro. I kad to sve obavim (a umorna sam i još usporena) i legnem, kojiput ne mogu odmah ni zaspati, i ujutro se dižem kao da me netko pregazio. Vikendima nešto malo više stignem, ako je lijepo vrijeme i muž izvede djecu čak i skuham nešto što nije ful nabrzaka, nešto malo očistim, ali ako nekud s njima idemo, u kakvu posjetu, kazalište, na izlet, opet mi fali vremena da budem kod kuće.
Znam da će to proći, kad izvadimo te mandule valjda neće ni toliko pobolijevati, bit će sve samostalniji, ali u međuvremenu smo sve umorniji i tanjih živaca.
Ali, svejedno, da sam samo koju godinu mlađa i da mogu napraviti razmak od jedno 3-4 godine, išla bih i na treće dijete 8) .

Ja sam ti isto htjela savjetovati da ipak potražiš nekakvu pomoć, možda imaš neku setričnu/nećakinju/poznanicu (može i u muškom rodu), studenticu koja bi mogla doći k vama na mjesec-dva. Da je bar mene nekad netko pozvao u Innsruck dok sam bila študentica :mrgreen:

Violet, je li vam ti prijatelji imaju djecu?
Moram priznati da sam najmanje razumjevanja osjetila od strane ljudi koji nemaju djecu (naravno, cast izuzecima poput brata i njegove djevojke, te nekoliko MM-ovih rodjaka). Ne znam zbog cega je to, ali se jos niko nije ponudio da ostane 1-2 h sa Edi i Samijem, a ja i MM da prosetamo. :/[/quote]

Nemaju, ali kad vide nas nece ih ni imati ;)
Nemam pojma zasto je tako, valjda ljudi nemaju empatije za nesto sto sami nisu prozivjeli.

Citiraj:

---

ninet prvotno napisa

Sad ce me visestruke mame vjerovatno s pravom poklopiti kako nemam pojma...ali...Imam osjecaj da se ljudi pocnu nervirati onda kad sebi postave nerealna ocekivanja. Nerealno je ocekivati da ces biti odmorna s dvoje male djece. Nerealno je ocekivati da ces imati drustveni zivot i izgledati kao V.Beckham. Nerealno je ocekivati da dom blista, da su djeca kao andjeli, da je rucak na stolu onog trena kad se on ukaze na vratima, a pritom ti lijevom dotjerujes frizuru, a desnom popravljas dekolte...
Nervoza, umor, neispavanost "nikakvost"...sve to valjda mora tako biti.
A bude i prodje...To je cijena za one njihove osmijehe i usnule njuskice s kojih ne mozes skinut pogled dok kada puna vode i muz vape za tobom...
Proci ce to Snorki, otisla ti kod svekija ili ne.... :*

---

Ninet, ne radi se o ocekivanjima, nego u stanju u kojem se nalazis i kojem se nalazi sve sto o tebi ovisi- u prvom redu djeca, njihov odgoj, raspolozenje itd. Ako si umoran itd. onda nije bitno ocekujes li ti da ces biti umoran, ili ocekujes da ces biti odmoran- u svakom slucaju ti se oci sklapaju. Odnosno, imas kraci fitilj, vise grijesis i teze ti se nositi sa malim i velikim nedacama, pa i sa greskama. Nije uopce upitno hoce li to stanje proci, naravno da hoce. Pitanje je kako izdrzati ovo sada a da ne ostanu trajne negativne posljedice na necemu sto ti je bitno- u prvom redu djeci jer su ona najosjetljivija, a zatim i ostalome : braku, vlastitoj psihi, odnosu s prijateljima itd.

Ovo s ocekivanjima ima svoje mjesto u prici, ali ne primarno.

Au, koji luzerski kvot iz moje poruke proviruje :) :oops: