JL - Zagreb - Najviše beba u NZ, a sve manje u centru grad
Citiraj:
Datum objave 12.01.2006 00:00 Pošalji na mail Ispiši Komentiraj
--------------------------------------------------------------------------------
Zagreb
Najviše beba u Novom Zagrebu, a sve manje u centru grada
Piše: Krešimir Raguž
--------------------------------------------------------------------------------
ZAGREB - U Zagrebu se lani rodilo 6715 djece, a u istom razdoblju u glavnom je gradu preminulo 6325 ljudi. Rođenih je, dakle, bilo 390 više nego umrlih. Tako se već drugu godinu zaredom u Zagrebu nastavlja trend većeg nataliteta od mortaliteta, koji je, pak, bio veći u nizu prethodnih godina.
S najviše novorođenčadi mogu se pohvaliti Novi Zagreb (1052), Trešnjevka (1013) i Dubrava (malo više od 1000), a smanjenje je osjetno u Centru - u 2004. na svijet su došle 292 bebe iz tog dijela grada, a lani samo 243.
Podaci su to Ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, koji ih je prikupio iz prijava roditelja novorođene djece za korištenje gradskog dječjeg dodatka. Budući da je takav zahtjev podnijelo oko 90 posto svih roditelja novorođene djece u Zagrebu, stručnjaci smatraju da je riječ o reprezentativnom uzorku koji se može koristiti za izračunavanje točnog podatka o djeci u određenim kvartovima.
Pravi Zagrepčani
Ovi su statistički podaci posebni po tome što bilježe “prave Zagrepčane”, odnosno djecu čiji je barem jedan roditelj tri godine prijavljen u Zagrebu. Na taj se način izbjeglo da ti pokazatelji uključuju i podatke o djeci koje su majke samo došle roditi u hrvatsku metropolu. Jednaki kriteriji primijenjeni su i pri evidentiranju preminulih građana.
Pomoćnik pročelnika spomenutoga gradskog ureda Miro Laco ističe da je veći natalitet od mortaliteta dobar rezultat pronatalitetne politike koju Grad Zagreb vodi posljednje dvije godine.
- Svima nam je drago što se upravo na ovaj način vide rezultati naše demografske politike. Tu se ponajprije misli na pomoć, dječji dodatak koji isplaćujemo od 2004. godine. Sto kuna za prvo, tristo za drugo i šeststo za treće dijete mjesečno, koliko isplaćujemo, mladim obiteljima pružilo je dodatnu sigurnost.
Odaziv od 90 posto to potvrđuje, a na ovaj način i Grad dolazi do jasnih pokazatelja demografskih kretanja u određenim kvartovima - rekao je Laco. Prema njegovim riječima, ti se podaci koriste za dugoročno planiranje gradnje vrtića i škola tamo gdje su najpotrebniji. U Centru se zato još dugo neće graditi ni jedan vrtić. Sudeći prema najavama, Grad na tome neće stati i već bi se sutra pred članovima Poglavarstva trebao naći i prijedlog dodatne pomoći roditeljima.
- Namjera nam je osigurati dodatnu financijsku pomoć novim roditeljima, i to tako da za prvo i drugo dijete jednokratno isplaćujemo tri i šest tisuća kuna. Roditeljima trećeg djeteta godišnje bismo šest godina na ovaj način isplaćivali po devet tisuća kuna. Dugoročno, bude li to moguće, razmišljamo i o povećanju dječjeg dodatka, no to ovisi i o stavu države, koja tu pomoć oporezuje - kaže Laco.
Pravo na dodatak za sve
Načelnica odjela za obitelj i stradalnike rata Ljiljana Petrović navela je da se dobre namjere Grada kad je riječ o pomoći novim roditeljima odnose i na rokove za prijavu dječjeg dodatka.
- Još pozivamo roditelje koji nisu iskoristili to pravo za djecu rođenu od 1. siječnja 2004. godine. Unatoč tome što je odaziv odličan, ima i onih koji ne koriste dodatak, pa treba istaknuti da na njega svi imaju pravo, bez obzira na socijalni status. Uvjet je samo da su roditelji u Zagrebu prijavljeni najmanje tri godine - objasnila je načelnica Petrović.
