Mala Frida za državu ne postoji jer je rođena kod kuće
	
	
		Iz današnjeg Večernjeg lista
 						Nakon prvog poroda prije devet godina, 35-godišnja zagrebačka  grafičarka Karmen Kruc obećala si je: Nikad više u rađaonicu! Ostala je  dosljedna i nakon osam godina drugo dijete rodila je kod kuće, a jednako  je postupila i nakon treće uredne trudnoće te početkom srpnja u svojoj  spavaćoj sobi, uz iskusnu primalju i muža, rodila prekrasnu djevojčicu.  Ugodan ambijent, bazen, prirodni nagon... Rađanje joj nije ostalo trauma  kao tolikim rodiljama. Međutim, sustav se pobrinuo da im zagorča život.  U bolnici im nisu htjeli, kao što su to učinili u slučaju prethodne  bebe prije godinu dana, napisati potvrdu o rođenju djeteta. No dijete  valja prijaviti, pa se sretni suprug Ivor Bach uputio u nadležni matični  ured.
 Nadriliječništvo 
 – Rekli su mi da policija nema dokaz da je baš Karmen majka djeteta i  predložili da to liječnik utvrdi vaginalnim pregledom. Takav pregled  nije preporučljiv šest mjeseci nakon poroda zbog opasnosti od infekcije,  zašto bismo riskirali?! Predložio sam DNK test, ali to su odbili –  priča taj prilično educirani tata, inače 34-godišnji arhitekt. Bach je  inzistirao i razgovarao sa šeficom, koja je nakon proučavanja zakona i  internih naputaka lakonski konstatirala:
 – Eto, pogriješili smo i pri upisu vašeg prvog djeteta, pa ćemo pogriješiti i drugi put i upisati vam i ovo dijete!
 Zgranuto prepričavajući iskustvo neprihvatljivo zdravom poimanju legitimiteta i građanskih prava, Bach je zaključio:
 – Sljedeći je korak da mi zaprijete oduzimanjem djeteta, valjda! U  zagrebačkom Uredu za opću upravu kažu da pri prijavi djeteta rođenog kod  kuće, što najčešće prijavljuju roditelji, od njih traže i potvrdu  liječnika o tome da je majka rodila te prateću liječničku dokumentaciju,  npr. trudničku knjižicu i potvrdu pedijatra, a matičar može zahtijevati  i druge dokaze radi utvrđivanja istinitosti podataka u prijavi.
 Upis podataka o roditeljima može se obaviti i na temelju izjave o  priznanju majčinstva ili očinstva, međutim, matičar će upisati izjavu o  priznanju majčinstva u maticu rođenih tek nakon dobivene suglasnosti  centra za socijalnu skrb, kaže Dragica Kovačić, pomoćnica pročelnika za  pravne poslove.
 U Hrvatskoj porod u kući nije zakonski reguliran i smatra se  nadriliječništvom, piše u odgovoru ministra Darka Milinovića  pravobraniteljici za djecu na pitanje o pravima djece nakon poroda kod  kuće.
 Neusklađeni zakoni 
 Očito je riječ o propustu zakonodavca da pravno uredi situaciju, stav je Hrvatske komore primalja.
 – Kućne je porode potrebno ne samo izrijekom dopustiti već i detaljno  regulirati, u svrhu eliminacije pravne nesigurnosti koja ih prati, jer  se sve više žena odlučuje za takav način rađanja kod kojega postoji  cijeli niz otvorenih pitanja – upozorava Barbara Finderle, predsjednica  Hrvatske komore primalja.
 Čini se da su zakonodavci stali na pola puta, a do ulaska u EU dužni  su uskladiti zakone. Zakon o primaljstvu, naime, predviđa mogućnost  privatne primaljske prakse, no primalje se istodobno u Zakonu o  zdravstvenoj zaštiti, koji kaže tko može otvoriti privatnu praksu, ne  spominje. Prva generacija prvostupnica primaljstva nakon završenog  trogodišnjeg studija već pola godine čeka diplome, jer njihovo zvanje  Ministarstvo znanosti nije definiralo!
 						 													Posljedice hitnog rezanja pupkovine
I  nakon rođenja, pupkovina nastavlja svoju funkciju sve dok dijete nije  sposobno disati plućima. Dijete kojem je odmah prerezana pupkovina gubi  izvor kisika te je prisiljeno prerano prvi put udahnuti.
 Taj prvi, grubi udah izaziva intenzivno pečenje u dišnim putevima, pa  je zgrčeni izraz lica praćen plačem, koji se smatra normalnim, u biti  znak intenzivne patnje. Prvi pak udah nakon prestanka pulsiranja  pupkovine ili poslije izlaska posteljice prije rezanja pupkovine,  protječe gotovo nezapaženo uz opušteno i vedro lice djeteta, ukazuju u  Hrvatskoj udruzi primalja.
 							Jeste li znali
 						
 						U godinu i pol do 40 poroda
U  2011. godini u maticu rođenih u gradu Zagrebu do jučer je upisano 13  djece rođenih kod kuće, što je više nego prošlih godina, kažu u Gradskom  uredu za opću upravu. Ondje, međutim, ne odvajaju tzv. zadesne porode  izvan bolnice (koji se tako dogode igrom slučaja) i one baš planirane  kod kuće.
 U godinu i pol dana između 30 i 40 rodilja svoje je dijete na svijet  planirano donijelo kod kuće, neslužbeni su podaci. Najviše je tih poroda  u Zagrebu, ali ima ih i u Rijeci, Puli i drugdje.
 						 							Jeste li znali
 						
 						Mađarska izgubila na sudu zbog iste stvari
Europski  sud za ljudska prava dao je za pravo Anni Ternovszky iz Budimpešte,  koja je tužila svoju državu jer Mađarska nije regulirala pitanje poroda  kod kuće. U prosincu prošle godine, naime, Sud je utvrdio da je Mađarska  povrijedila članak 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i  osnovnih sloboda. U sudskom obrazloženju stoji da se povreda sastoji u  propustu države da pravno regulira kućne porode, čime je učinila  nemogućim ostvarivanje prava zaštićenih navedenim člankom. Mađarskoj je  dosuđeno da plati 1250 eura sudskih troškova.