Krečili smo učionice u školi

U školi moje djece, mi roditelji dali smo inicijativu da bi voljeli nešto pomoći, znamo da svim školama fali novaca i za osnovne potrebe. I tako se iskristalizirala ideja da bi mogli okrečiti učionice nižih razreda. Ove subote je bila akcija, većina razreda se uspjela dogovoriti, glavni organizatori su bili roditelji koji su inače predstavnici razreda u Vijeću roditelja jer je tamo ta ideja i potekla. Moje iskustvo je prekrasno, došlo je puno roditelja, od 9.30-14h ofarbali smo cijelu učionicu i to jedan zid u svijetlo zelenu boju, ostale u bijelo, kako su na zidu fasadne ciglice one fuge unutra su isto bile prljave, to smo farbali kistovima zajedno s djecom, ljudi su donijeli kolače, slance, piće, neki razredi su naručili pizzu, neki su čak u dvorištu radili roštilj, bila je i jedna proslava dječjeg rođendana. Bilo je lijepo druženje, drago nam je da su djeca sudjelovala da malo vide kako je to raditi i na kraju imati lijepi rezultat. U 14h smo bili gotovi, sve očišćeno i oprano, ofarbani i radijatori, čak oprane i zavjese (jedna mama je odnijela doma i vratila oprane). Učionica je bila tip top. Ovo sam napisala samo zato da nekima možda dam poticaj, kako se u jedno subotnje jutro i nekoliko sati sa djecom i super ekipom roditelja može zaista puno učiniti. I za malo novca. Da bude bolje i ljepše našoj djeci.

predivna priča :)

predobro:-)

Eh, kad bi bilo više takvih inicijativa! Lijepo ste spojili ugodno s korisnim, svaka čast!

Mi smo bili ti sretnici da je jedan tata bio od volje i donio roštilj, dok ste nas vi čeznutljivo gledali s prozora i slinili :mrgreen:
Nije bilo dosta mesa da pozovemo sve slinavce ali smo ipak nahranili i pokoje "tuđe" dijete koje je nabasalo u blizinu :-)

Bilo nam je super, jest da je našu učionicu zapravo trebalo postrugati, pregletati i onda farbati, ali za to nismo imali ni vremena ni pravog alata ni pravog znanja, pa smo pofarabali najbolje što smo mogli.
Djeca su sretna i zadovoljna u pofriškanoj učionici, dala su nam peticu za trud :-D

nadam se da ćete inspirirati mnoge :-)

Nadam se da ćemo i mi imati ovako lijepih iskustava u "našem" školskom stažu.

i nama je bilo odlično, roštilj smo samo mirisali 8-), no i rođendanske pizze su bile dobre :-)

Mi imamo kombinaciju žute i bijele, žuta ispod prozora i na gredama, a ostalo bijelo. Najviše smo vremena potrošili na farbanje fuga jer su tri zida u fasadnoj cigli :-)
Moja curka je jedino imala primjedbu da smo mogli nešto i nacrtati ili fuge malo razveseliti :mrgreen:

Prase jedno malo nezahvalno :lol:

skidam kapu na inicijativi i provedbi iste!:klap:

Bravo za inicijativu!
Moji nećaci su školarci u NL, tamo je uobičajeno da roditelji (svi!) skupa s nastavnicima svakog lipnja pituraju učionice i hodnike, oni spretniji popravljaju stolove i stolice, lakiraju i sl.

a participiraju li zaposleni u NL plaćenjem poreza/prireza iz plaće u održavanju školskih zgrada?!

Nemam pojma, pitat ću. Škola je svakako državna.

ajde molim te, baš me zanima.

roditelji iz waldorfske skole u hr isto participiraju pa imaju cesto takve radne akcije. meni je to ok s vise aspekata. roditelji se zblizuju, djeca dobivaju osjecaj neke drustvene odgvornosti...samo da nisu precesto te akcije :mrgreen:

Waldorfska škola nije javna nego privatna škola. Nemam nikakvih zamjerki na ovakve akcije s aspekta druženja i zajedničko provedenog vremena, no druženja se mogu organizirati i drugim povodom.
Međutim smeta me inflacija razno raznih akcija društveno - humanitarnog predznaka, uglavnom u svrhe i namjene za koje već debelo izdvajamo sredstva plaćanjem poreza.
Osim toga u svakoj (javnoj) školi postoji zaposlen domar/i čiji je opis posla održavanje školske zgrade. Nisam primjetila da je davorka spomenula da je i domar sudjelovao u njihovoj akciji. Mogao je barem pripremiti učionicu za krečenje, gletati i sve ostalo što oni nisu znali/imali alata.

ma, to su muljaze samo takve s financiranjem te skole. a i s ostalima, samo na neki drugi nacin

Moj domar zašarafi novu žarulju (stropovi su 3.5m, inače bih ja jer se ta usluga čeka nekoliko dana), a kad trebam policu u ormariću trebam podnijet pismeni zahtjev s obrazloženjem što i zašto mi treba. Toliko o domarima.

Lijepa akcija, baš mi je drago čitati ovako nešto.:klap:

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

Moj domar zašarafi novu žarulju (stropovi su 3.5m, inače bih ja jer se ta usluga čeka nekoliko dana), a kad trebam policu u ormariću trebam podnijet pismeni zahtjev s obrazloženjem što i zašto mi treba. Toliko o domarima.

---

znam to. i moji su bili takvi dok se nije promjenila osoba na čelu škole. sada rade sve što treba i u opisu im je posla.
kad se sjetim epizode s promjenom žarulje od nekad.....:lol: čovjek je objašnjavao skoro 30 minuta da je prezaposlen i ne može promjeniti žarulju.

Mi smo godinama na roditeljskim sastancima i VR prigovarali da je škola ovakva i onakva... Rezultat - počeli su je ipak krpati i obnavljati skromnim sredstvima (parket se svakog ljeta mijenja u najlošijim učionicama, kreči se povremeno, sredili su zahode i slično) ali ravnatelj je odbio bilo kakvu radnu akciju s istim obrazloženjem koje je no@ napisala u prethodnom poslu. Slažem se s tim, ali isto tako vidim puno prostora da se napravi više s istim sredstvima, samo uz bolju organizaciju. Najteže je motivirati (pa i natjerati) ljude da rade svoj posao. Na svim razinama.

nasa skola je stvarno sredjena, i izvana i iznutra, od kada je novog ravnatelja...ali mislim da se ovakvim akcijama i djeci povećava osjećaj da je škola "njihova" i da ju treba čuvati...

Kod nas su organizirani radovi oko škole,u smislu uređenja zelenila...mislimda je to sjajno.Nažalost mi smo taj vikend na turniru van države pa nećemo sudjelovati.
Smatram to prilikom da upoznam bolje druge roditelje i djecu a činimo nešto korisno.

mi smo u jaslicama sami postavljali laminat. dobili smo premalo para da bi se kupilo materijal i platilo majstora pa su to tate odradili vrhunski!
planira se i krečenje.

No@,
domar je sudjelovao u akciji, čak je ostalo za ponedjeljak nešto u našoj učionici što smo gletali i nije se posušilo, ostavili smo boje i učiteljica je rekla da će domar to odraditi. Domar je jedan u školi i mislim da on ni u jednoj školi ne kreči nego radi male popravke. Ne kužim kako bi on jedan okrečio ne znam koliko učionica. Za to se uzimaju majstori i plate se. A ovako kao ti razmišlja većina ljudi, da dali smo već novac pa neka škola organizira, sve je to lijepo zamišljeno, ali od naših poreza i prireza škole ne dobivaju dovoljno za sve ono što bi se trebalo napraviti. Već sam negdje rekla da su u našoj školi zatvorili WC na jednom katu (inspekcija), ali grad nije još uvijek osigurao sredstva za popravak. Nego djeca idu na WC u drugi hodnik. Dvorana bi se trebala obnoviti i to je aktualno već nekoliko godina, nema novaca. I nije to zbog neangažiranosti ravnatelja, naprotiv, gradski ured zna za to, ali vjerovatno nije prioritet. I zato kada bi čekali da od naših novaca iz poreza i prireza ofarbaju djeci učionice načekali bi se. Zbog toga sam ja prezadovoljna što smo ovo uspjeli organizirati, usprkos tome što mnogi misle da bi to trebao netko drugi napraviti. Mi smo napravili, za svoju djecu, za 20kn po djetetu. I uložili naš rad. Sretni smo jer će nam djeca boraviti u lijepoj, čistoj i urednoj učionici.

bravo za vas :)

davorka, ja radim u školi i kod nas domar kreči učionice. Nitko ne očekuje da domar okreči sve učionice u 2 dana, a ionako se nikada ne kreče sve učionice odjednom. Naša škola nema novaca za razbacivanje na vanjske majstore, ali se krečenje ne uvaljuje roditeljima.
I nikako se ne bih složila da zapuštenost škole nije u direktnoj vezi sa pasivnošću/izostankom angažmana ravnatelja.

ajme meni, zašto uvijek neko mora pokvariti prekrasnu inicijativu i temu? napravili su to zato što su htjeli, nije ih nitko na to natjerao!

No@,
ako već radiš u školi, možda da daš savjet kako da neka škola dođe do npr. 300.000,00kn za obnovu dvorane za koju je već tražen novac od nadležnih i nije dobijen. Druga stvar, zašto je inspekcija u našoj školi zatvorila WC, nisu dobivena sredstva za sanaciju toga, nego djeca idu u drugi hodnik. Zato jer je ravnatelj pasivan i nije tražio novac? Ne bih rekla. Svaka čast vašem domaru koji sam samcat okreči učionice, vjerovatno mu treba dosta vremena. I ja se isto pitam zašto netko uvijek mora upropastiti neku lijepu inicijativu. Nitko nama nije ništa uvalio, pitali smo da bi željeli pomoći, htjeli smo to napraviti i bili smo sretni da smo mogli.A oni koji to shvaćaju drukčije nisu morali ni doći, ni raditi, ni platiti, nitko ih nije silio ni na što. Sve je bilo dobrovoljno. Koliko sam čula od drugih roditelja jedna škola u centru grada svake godine ima takve radove, farbanje, sadnju cvijeća, roditelji se druže i ne smatra se da netko njima nešto uvaljuje. Roditeljima te škole je to kao tradicija.

Još nešto. Naša škola uopće nije zapuštena, naprotiv. Ali uvijek može biti bolje i ljepše. I učionica koja je okrečena prije 3 godine nekome će biti ok. Ali ljepša je ona koja je uređena i okrečena jučer.

Citiraj:

---

no@ prvotno napisa

Nemam nikakvih zamjerki na ovakve akcije s aspekta druženja i zajedničko provedenog vremena, no druženja se mogu organizirati i drugim povodom.

---

imali smo mi druženja i drugim povodom osim krečenja :) Prošle godine za kraj školske godine naš se razred družio cijelu subotu vani na otvorenom.

Pridružit ću se temi. Deset godina radila sam u jednoj maloj područnoj školi ( 90 učenika) i svakodnevno smo se nas 4 kolegice trudile sa ono malo novaca koje je škola dobivala učiniti prostor škole što ljepši . O tome je li škola ( ravnatelj) imala novaca da uredi školu ne bih, volje i nije bilo. Ali mi smo svakodnevno komunicirajući s roditeljima i na njihovu inicijativu ( vjerojatno su roditelji prepoznali naš trud i uvidjeli da na drugu stranu ne mogu utjecati, uvijek su bili odgovori nema novaca. poslan je zahtjev i sl.) odlučili jedne proljetne praznike urediti školu. Došli su roditelji koji su imali volju ( prvo njih petnaestak, a onda su se iz sata u sat priključivali i ostali). Svatko je pomogao kako je znao. Tate soboslikari su krečili, neki su bojali stolariju, materijal smo dobili od sponzora. Na kraju je škola bila ko bombon. Okrečeni zidovi ( djeca birala boju), nove zavjese ( donacija i novac od prodanih plastičnih boca koje smo sa djecom skupljali), škola čista. O zajedništvu da ne pričam. Svi smo bili ko mravi. Radile smo i mi učiteljice, roditelji, bake, djedovi. Naravno da su bila uključena i djeca. Baš je bilo veselo. Bilo je tu i kolača, narezaka, sokova. Samo su pristizali seljani . Ko u Družbi Pere Kvržice :-D. A na kraju- vidjevši kako smo zajednički, uz dobru volju i slogu uredili školu, ravnatelj je odobrio kupnju klima uređaja za učionice, a o odjeku akcije najbolje govori i činjenica da se majstor za klimu odrekao novca za postavljanje i servis jer, eto i on bi se pridružio akciji. Ovo mi je jedno od najboljih iskustava u ovih 15 godina staža!