"Nisi siromašan ako imaš što ponuditi."

http://www.moj-posao.net/Vijest/7127...to-ponuditi/2/

"Jučer sam kupio jaja, voće, maslinovo ulje, pekmez i sapun, a nisam platio ni jedan euro. Dobio sam besplatno i pravne savjete. Zauzvrat sam odradio neke električarskeposlove, poput popravaka TV prijemnika, lampi i slično", objašnjava Theodoros Mavridis, jedan od 800-tinjak članova brzorastućeg društva, jednog od 15 društava u Grčkoj, koja su odlučila živjeti, poslovati i trgovati bez novca.

Članovi tih organizacija vratili su se na robnu razmjenu pod krilaticom "Nisi siromašan ako nemaš novca, siromašan si ako nemaš što ponuditi." Maria Choupis, jedna od osnivačica društva, ističe kako takav način trgovanja ljudima omogućuje zbližavanje i život s mnogo manje stresa od onog u novčanom sustavu.

Članovi društava povezuju se internetom, a cijela priča u praksi funkcionira već 18 mjeseci. Trenutno preuređuju napuštenu zgradu Voloskog sveučilišta u mjesto na kojem će se članovi društva nalaziti radi robne razumjene i usluga.

Što mislite o ovome? Meni je super ideja, možda da ubacimo i to u trampu, da nije samo dobra za dobra nego i dobra za usluge?

Meni se to čini jako dobrom stvari samo me interesira po kojem principu određuju koje dobro vrijedi koju uslugu?
Npr. koliko kg krumpira može vrijediti popravak veš-mašine?

mislim da je i vrijednost dobra/usluge stvar dogovora i pregovora

Pozdravljam takvu inicijativu i samopomoć građana. :)

Robna razmjena je odlicna stvar.

Inace, stalno se proteze to pitanje kako se odredjuje vrijednost necega, odnosno kako obaviti razmjenu npr. dobara za usluge. Cijene vec postoje, izrazene u novcu. Samo kod ovakvih aktivnosti novac je zamisljen - "imaginary friend"...

ideja kao i svaka slična je odlična,
evo još mali podsjetnik da to zbilja može funkcionirati, čak i bliže od grčke :)

http://www.h-alter.org/vijesti/hrvat...i-fotogalerija

Citiraj:

---

Rivendell prvotno napisa

http://www.moj-posao.net/Vijest/7127...to-ponuditi/2/

"Jučer sam kupio jaja, voće, maslinovo ulje, pekmez i sapun, a nisam platio ni jedan euro. Dobio sam besplatno i pravne savjete. Zauzvrat sam odradio neke električarskeposlove, poput popravaka TV prijemnika, lampi i slično", objašnjava Theodoros Mavridis, jedan od 800-tinjak članova brzorastućeg društva, jednog od 15 društava u Grčkoj, koja su odlučila živjeti, poslovati i trgovati bez novca.

Članovi tih organizacija vratili su se na robnu razmjenu pod krilaticom "Nisi siromašan ako nemaš novca, siromašan si ako nemaš što ponuditi." Maria Choupis, jedna od osnivačica društva, ističe kako takav način trgovanja ljudima omogućuje zbližavanje i život s mnogo manje stresa od onog u novčanom sustavu.

Članovi društava povezuju se internetom, a cijela priča u praksi funkcionira već 18 mjeseci. Trenutno preuređuju napuštenu zgradu Voloskog sveučilišta u mjesto na kojem će se članovi društva nalaziti radi robne razumjene i usluga.

Što mislite o ovome? Meni je super ideja, možda da ubacimo i to u trampu, da nije samo dobra za dobra nego i dobra za usluge?

---

pa roza vec 2-3 godine prica o trampi

Dosta stara ideja koja je zaživjela na već nekoliko mjesta.. To su manje zajednice gdje je takva razmjena moguća pošto svatko ima već određenu ulogu koja je osmišljena za dobrobit zajednice. Ideja je fantastična, samo mislim da je problem isti sistem proširiti na veće društvo..
Svakako; pozdravljam.

robna razmjena....još ćemo se mi vratit na to!

ako uguglate LETS ili local exchange trading system naci cete dosta primjera

Odlično!

Hvala prima, znala sam da sam vidjela negdje primjer iz Hrvatske, ali nisam mogla pronaći. Mislim da je čak bila tema već o toj Banci vremena. Mene je zapravo iznenadili koliko ljudi se u Grčkoj uključilo u to. Valjda mora doći kriza, da bi se ljudi sjetili početaka...

Mislim da je cijena stvar dogovora, sve ima vrijednost koliku sami odredimo, pa i razmjena novac za robu funkcionira po istom principu, da li za mene to vrijedi xy kuna.

Ma na kraju se malo povodiš po tome koliko što "realno" vrijedi, jer nekome kilo krumpira vrijedi više nego nekom drugom. Ja sam često dizajnirala nešto što bi u poslovnom svijetu naplatila 500-1000 kn za bidon maslinovog ulja ili par kila domaćeg meda, jer mi je u tom trenutku bilo potrebnije to što sam dobila od toga što sam davala.

Kad ovo čitam, vidim da i mi tak živimo kad god stignemo i kad imamo priliku: jutros su gotovo nove tenisice koje je moj sin prerastao otišle kolegici s posla. Doma stoje još 3 velike vreće "za slat dalje". Igrom slučaja sve odlazi osobama koje imaju vlastite vrtove izvan grada, pa obično dobijem hrpu domaćeg povrća kad dođe sezona. Ne trampimo odmah nego dajemo kad imamo priliku i dobijemo kad oni koji daju imaju priliku. Sad će za Uskrs susjeda od nas dobiti šunku, a mi od nje sadnice lavande. A to su samo primjeri. Jučer je kolegica s posla tražila dječju kravatu. Ja nisam imala, ali sam odmah proslijedila informaciju osobi koja je imala.

Znate što je tu ključno? Komunikacija! Treba znati što tko nudi i potruditi se da ljudi znaju što vi trebate, ali i što možete ponuditi. Kod mene na gruntu isto tak ide razmjena - netko ima višnje (ja), netko šljive, netko jabuke (susjeda), netko grožđe (skoro svi osim mene) i na kraju svi sve imaju, a nitko za to nije ništa platio.

Ja ko Peterlin, samo nemam grunt :D Slozila sam krug izmjenjivanja djecje odjece, svi sretni, i svako malo dobijem necije viskove necega koje proslijedim dalje. Sad mi steka za stariju, nemam nekog veceg ko bi joj davao odjecu. Razmjena funkcionira i za sve ostalo, dajem dalje viškove. Npr. imamo nekoliko stabala vinogradarskih breskvi a gotovo ih nitko ne jede. Slatke se i pojedu ali one gorke ne bas. Steta, jer kako nisu nicim tretirane, brzo propadnu.

I svakako, najvaznija je komunikacija.

Citiraj:

---

Rivendell prvotno napisa

Hvala prima, znala sam da sam vidjela negdje primjer iz Hrvatske, ali nisam mogla pronaći. Mislim da je čak bila tema već o toj Banci vremena. Mene je zapravo iznenadili koliko ljudi se u Grčkoj uključilo u to. Valjda mora doći kriza, da bi se ljudi sjetili početaka...

---

tako je, mora doci kriza da bi to stvarno profukncioniralo. ovako je to vecinom trla baba lan. znam iz iskustva, tj. isukstva mm-a koji je sudjelovao u formiranju jedne takve grupe iz clanka. i mogu samo reci - ne vjerujte svemu sto pise u novinama :mrgreen:

onako, odokativno, zezlo nas je kad smo sve mogli platiti, npr. imaš veliku feštu pa platiš nekom da ti ispeče domaće kolače.
nekad se to skroz normalno naručivalo od prijatelja/susjeda/rodbine, i vraćalo istom mjerom.

sad pazim i njegujem kulturu razmjene. realno, ne znam kad sam doslovno trampila nešto za nešto, ali kad daješ,
bilo stvari/stručno znanje/fizičku pomoć - obično i dobiješ natrag, a i možeš bez neugode pitati da tebi pomognu kad ti treba.

mene zanima ko ima marelice??????

Citiraj:

---

prima prvotno napisa

onako, odokativno, zezlo nas je kad smo sve mogli platiti, npr. imaš veliku feštu pa platiš nekom da ti ispeče domaće kolače.
nekad se to skroz normalno naručivalo od prijatelja/susjeda/rodbine, i vraćalo istom mjerom.

sad pazim i njegujem kulturu razmjene. realno, ne znam kad sam doslovno trampila nešto za nešto, ali kad daješ,
bilo stvari/stručno znanje/fizičku pomoć - obično i dobiješ natrag, a i možeš bez neugode pitati da tebi pomognu kad ti treba.

---

Istina... Tko je prije išao u slastičarnicu po tortu?

meni je to predobro
međutim slabo funkcionira u gradu (barem u mom slučaju)
al tamo odakle sam ja... mislim da svi sve imaju, da puno polažu na pomoć, razmjenu sviju vrsta

ovo je odlicna ideja

Uguglajte Heidemarie Schwermer.