anksioznost u trudnoci-posljedice

Citiraj:

---

Ožujak 2005.

UTJECAJ ANKSIOZNOSTI TIJEKOM TRUDNOĆE NA EMOCIONALNE POTEŠKOĆE I PROBLEME U PONAŠANJU DJECE U DOBI OD 4 GODINE
Institute of Psychiatry, Dennmark Hill, London

Obzirom da eksperimenti na životinjama ukazuju da stres i anksioznost tijekom trudnoće imaju dugoročne posljedice na ponašanje potomaka, cilj ovog istraživanja bio je provjeriti tu hipotezu, u smislu postojanja veze između majčine anksioznosti tijekom trudnoće i problema u ponašanju djeteta u dobi od 4 godine.
Podaci su obuhvaćali višekratne prije i poslijeporođajne procjene majčine anksioznosti i depresije, prijeporođajne i obstetričke rizike, psihosocijalne rizike te podatke o emocionalnim i problemima u ponašanju kod djece.
Na temelju postojanja prijeporođajne majčine anksioznosti mogu se predvidjeti problemi u ponašanju i emocionalni problemi u djece. U slučaju perzistiranja majčine anksioznosti i po porodu, povećava se rizik nastanka problema u ponašanju djece.
Zaključak:
Ovo istraživanje govori u prilog tvrdnji o direktnom učinku majčinog raspoloženja na fetalni razvoj mozga, koji posljedično kasnije utječe na psihički razvoj djeteta.

---

uf :/ ponižavajuće za mene :(

htjela sam reći poražavajuće....dakle moram se prestati brinuti

ajme
onda cemo mi imat ozbiljnih problema :cry:
ja san cilo vrime u trudnoci bila boze sacuvaj :(

ovo je tako paušalan tekst :evil:
mislim, što znači "problemi u ponašanju": neće htjeti jesti, bit će cendrava, bit će neposlušna...
"emocionalni problemi"? koje vrste?

Odmah mogu reći da kod mene nije taj slučaj. Sto puta mi je mama rekla da je u trudnoći samnom bila jako nervozna jer je trudnoća bila neplanirana, pa je trebalo organizirati vjenčanje, položiti neke ispite, jednom rječju tona stresa! Mogu se pohvaliti da sam bila beba bez gore navedenih problema i uvijek sam se osjećala voljena. Eto, da vas malo razveselim! :)

Ja priznajem da sam podivljala sto posto. Valjda se nisu slegli ni hormoni od prethodne trudnoće, a sad nova trudnoća...Nepodnošljiva sam. Svako malo mi se plače, pa dramim bez veze, pesimizam do bola...Baš se mrcvarim. Nadam se kad dođu ljepši dani da će se dići i moje raspoloženje!! Znam da se ne bih smjela živcirati, ali jednostavno ne znam kako da si pomognem.

ajoj.... a šta bi ja trebala reć onda... Ja imam problem sa ankcioznošću već dvije godine. I to pravih problema. Imala sam napadaje itd... Godinu i pol sam na terapiji helexima. Jadno onda moje djete... :(

mene lupa uzasna depresija i promjene raspolozenja su katastrofa :cry: .....cak me lupa i paranoja tako da mi je i sam ovaj topic ide na zivce jer je po mome besmislen,to nije ukljucivanje u temu nego ne znam ni ja sama sta,mislim kome moze pasti na pamet takvo sto iz cista mira???
...a sta sad mogu trudna sam pet mjeseci i uzasno depresivna pogotovo nakon topica
znam da zvucim grubo ali mislim topic je glup.sto tu je da bi se mi jadne depresivke jos vise ukomirale :evil: ....mislim...soory sto sam rjecita na ovaj nacin ali bas me pogodilo....
ionako se brinem u trudnoci jeli bebica o.k a sad jos novi problem...registrirala sam ga i on ce mi se sada provlaciti kroz glavu....
ma ne mogu se prestat pitat kome bi iz cista mira palo na pamet napisati ovakav topic,nekome jako frustriranom!!!!
eto jos ispadam i totalna ludaca....ispricavam se ako je neko uvrijedjen ali ja sam to jednostavno morala izbacit iz sebe...pokusavam se rjesiti frustracije i depresije i izbacujem sve iz sebe da bi posljedice za bebaca (emocionalne ili o cem vec govori djelic "znanstveno" dokazanih cinjenica)bile sto blaze :P :P :P

gala nemoj biti tako ljuta i uplašena :love: evo i ja se stalno bojim. stalno mi je nekakva prijetnja u zraku i nisam više ona stara vesela, opičena i opuštena kao što sam uvijek bila. svaki dan neki strahovi, brige i problemi. svaki dan nekakva nova bol, tegoba, iscjedak smeđi pa žut pa krut itd. ljudi mi okolo govore da se ne smijem živcirati jer tako štetim svojoj bebi no iskreno ja im baš i ne vjerujem. žao mi je da si ti sada toliko izbedirana zbog ovog topica pa ću ti reći da se ne sekiraš zbog toga jer kažu da i cigarete štete, a ja znam puno trudnica koje su pušile i rodile potpuno zdravu djecu. nemojte me sada osuditi da propagiram pušenje, jer sam ja izričit protivnik toga u trudnoći, ali samo želim pokazati da se i ta sva znanstevna istraživanja ne moraju na sve jednako odnositi. ja vjerujem da tvoje živciranje neće ni malo naštetiti tvojoj bebici :love:

ma znam da sam malcice pretjerala ali jednostavno tlak mi je skocio na 300......
ne mogu si pomoci ovo mi je prva trudnoca i puna sam strahova i pitanja i znam da nas ima jos.....ali kako me u zadnje vrijeme lovi depresija sve cesce ovo mi je doslo kao sol na ranu..... :( :(
ne kazem da nas trudnice treba zavaravati laznim idealima i trpiti nase ispade bijesa i kojekakve druge male i velike ispade...ali isto mislim kako nam ni ne treba pod nos stavljati svakojake gluposti...ovo je zesca morbida,ovaj topic....ej bilo bi super kada bi jos nekome palo na pamet da pokupi sve moguce ststistike o negativnim stvarima tjekom trudnoce tipa rijetke bolesti i da ne nabrajam dalje.....
znam nisam bila prisiljena da procitam ovaj topic,ali mislila sam kako cu u njemu naci neke korisne stvari kako si pomoci a ne ovaj horor......sada sjedim i cekak da me prodje bijes...
dorotea24 hvala na podrsci.... :love:

Ja sam prestala čitati negativne stvari jer me jednostavno izbace iz takta i kada slučajno naletim na nešto takvo odmah me trnci prođu od straha. Ma gala ja mislim da je to sve normalno. Samo se ti ispucaj virtualno, bolje nego na nekome uživo :lol:

eto, cure, krivo ste me shvatile i bas mi je zao...

anksioznost u bilo koje zivotnom periodu je nesto sto nije dobro i treba pobijediti
htjela sam vam prenijeti poruku da pokusate ne biti ustrasene u trudnoci a ovo je bio jedan razlog za to.....
normalna kolicina straha je dobra, tjera nas naprijed, ali strah koji nas koci u svakodnevnom zivotu i taj zivot cini manje kvalitetan - to nije dobro....

a nije dobro biti ustrasen u trudnoci, jer dijete osjeca, i reagira na svaku nasu promjenu rasplozenja....isto tako reagira na nas i kad se rodi.....nemojte biti ustrasene majke....

pokusajte se informirati o svemu, sto vise znate, bit ce te samouvjerenije, pokusajte se smiriti...

znam da je tesko to napraviti a lako reci, ali u zivotu uvijek, bas uvijek mozemo imati razloga za strah....

meni je u trudnoci cinjenica da sam cula da bebe osjecaju kako semi osjecamo isto bilo frustrirajuce... jos bi sevise zivcirala oko sitnica i brinula jer ih nisam mogla pustiti da prodju - nego sam na njih nadodala brigu za bebu... i tako u krug...

ali sam se probala izlagati sto vise smijehu: mama me znala dobro nasmijati svojim zaraznim smijehom i bedastim forama... a i jos jedan prijedlog: posuditi si blentave komedije u videoteci i smijati im se... na glas... dozvoliti si smijati se glupim forama... dozvoliti si 'zaraziti' se smijehom...
jos nesto mi jepomagalo opustiti se:
- pjevanje (npr. josipa lisac) na glas, pa nek zvuci i kao zavijanje vukova na mjesec...
- lagana 'cagica' sa trbuhom(naravno,ako nemorate mirovati ali i onda mozete 'plesati' rukama, noznim prstima...), nekakvi tecni ritmovi... produbljuje disanje i lagana je tjelovjezba a nije dosadno...

eto, nadam se da sam topic malo preusmjerila u pozitivnom smjeru bez da sam demantirala ono sto pise...takle, poluprazna casa je ustvari na pol puna...
:love:

moja mama je u trudnoći prošla udaju diplomski i razvod


jel trebam dalje

...ali ne znaci da ne moramo raditi na sebi i ici naprijed, zar ne

Podizem ovu prastaru temu jer mi naslov tocno odgovara problemu.
Trudna sam 14 tjedana, borim se tri godine s anksioznoscu, napadima panike. Prosla sam gusenja, odlaske na hitnu misleci da cu umrijeti,
strah od odlaska na put, bilo kako gdje mi bolnica nije blizu.
Kako sam prvi napad imala i ljeto, te su mi otkrili i alergiju na pelud trave i korova, cim dodje proljece i sve pocne cvijetati, knedla u grlu, pritisak u grlu i prsima kao i bol i lupanje srca ne prestaje 24 sata, malo se nesto smiri pa opet krene. Preko zime je blaze, vjerojatno mi je u glavi samo ljeto jer sam se tad gusila. Zivot mi diktira ova uzasna bolest. Ne zelim piti antidepresive dok sam trudna, popijem normabel kad mi jako nije dobro. Jos nisam bila kod psihijatra jer mi je doktor. opce prakse dala antidepresive i helex i rekla da ce proci, naravno nije proslo. Sad sam se htjela narucit kod psihijatra dok sam trudna da bar malo porazgovaram, ali moram cekat do 9 mjeseca jer nema termina. Pokusavam se sama smirit, reci sama sebi sve je dobro, ali uvijek mi je neki fizicki simptom prisutan zbog kojeg mi je zivot posao koma. Rekli su mi proce kad budes trudna, nista nije proslo. Koma sam.

joj Mordić, nemam nikakava iskustva s tim, mogu li ti pomoći pozitivna razmišljanja da je s bebom sve u redu, da trudnoća dobro napreduje ?
ovo mi super zvuči:

Citiraj:

---

ali sam se probala izlagati sto vise smijehu: mama me znala dobro nasmijati svojim zaraznim smijehom i bedastim forama... a i jos jedan prijedlog: posuditi si blentave komedije u videoteci i smijati im se... na glas... dozvoliti si smijati se glupim forama... dozvoliti si 'zaraziti' se smijehom...
jos nesto mi jepomagalo opustiti se:
- pjevanje (npr. josipa lisac) na glas, pa nek zvuci i kao zavijanje vukova na mjesec...
- lagana 'cagica' sa trbuhom(naravno,ako nemorate mirovati ali i onda mozete 'plesati' rukama, noznim prstima...), nekakvi tecni ritmovi... produbljuje disanje i lagana je tjelovjezba a nije dosadno...

---

dobra mi je ideja o "odmicanju" od razmišljanja, bavi se sa svim i svačim (naravno koliko ti trudnoća dozvoljava), samo da ne misliš
drži se , ljube , sve će biti dobro :* ( ne zaboravi da ćemo ovo lito na kavicu, kad dođeš)

Ej Mando!!
koma,koma,koma tako već godinama, mislim da mi je potreban dobar psihijatar da me uvjeri kak se neću ugušit ak nisam u blizini medicinske ustanove! S trudnoćom je sve ok. Ne brinem se ja puno, odlazim na preglede pazim se, samo jeb.. ti simptomi anksioznosti. To vučem od prije. Sad se brinem kak ću do mora , hoću li se počet gušit na autocesti.
Šta ću ak se počnem gušit u vikendici,a ambulanta je 20 km od mjesta.
Joj!!!

kad dođeš do ambulante što ti daju, kisik ili nešto za smirenje? da li bi ti nekakva maska s kisikom pomogla (ako nešto takvo uopće postoji za individ. upotrebu) ? možeš li upoznati nekog tko ide s tobom na more sa tim što ti se dešava i obučiti ga (ti ili netko iz ambulante) da ti pomogne u trenutku kad dođe do gušenja ? :*

jednom sam dobila kisik venski u ruku, drugi put sam samo ležala na hitnoj dok se nisam smirila i dobila nešto od tableta.
s ovim svakodnevnim simptomima već sam naučila živjeti, ali kad me uhvati pravi napad minute do bolnice, hiperventilacija su mi kao zadnje minute života, to ne želim sad u trudnoći!
neku noć me uhvatilo, pa prošlo ali mislim da kad budem dolje u vikendici i ako dobim napad bit ćejoš jači jer će mi u glavi biti pomisao da mi je pomoć jakooo daleko i da ću umrijeti do tamo, tako je bilo prvi put kad sam isto bila izvan grada. pokušavam se sama skulirat ono autosugestija, pozitiva,....svi su mi govorili proći će samo od sebe, vidim da moram sama kucat na sto vrata da mi neko pomogne. Tak mi je bilo i sa alergijom godinu dana sam molila da mi nađu uzrok, dok me jedan internista nije poslao na alergo test, kad su me izboli ruke su mi buknule, mislim??sad sam ih opet upozorila da mi se vraćaju simptomi oni mi kažu samo se smirite, pa ja kad legnem dobim napad gušanja, kad se opustim. svako ko je prošao to zna da to nema veze s trenutnim stanjem, napad se desi iz čistog mira dok ležiš i čitaš knjigu.

Mordana,
ja sam prije par godina imala anksiozno-depresivni poremećaj, koji je u biti trajao godinama. Dakle, to ide nabolje iz dana u dan, ali dosta sporo... Pila sam i AD i helexe, no srećom tada nisam bila trudna niti sam to planirala.
Meni je dosta, uz vrijeme, pomoglo što sam se nekako voljom i čitanjem o tome borila protiv toga. Uvijek sam se pri napadima panike tješila (a bilo ih je puno i jakih), da ako dosad nisam ostala bez zraka, pala u nesvijest ili umrla - neću ni od ovog trenutnog napada... Jednostavno probaj dok si u napadu panike razmišljat ovako: joj, opet, proći će brzo, neću umrijet jer nisam ni dosad :lol: , ono malo sa ironijom gledat na tim trenucima sam na sebe. Ponavljaj si da je to sve samo u tvojoj glavi i da će za koju minutu proć, a proći će i općenito.

Mislim da mi je i aerobik puno pomogao. Joj ja sam ti bila koma slučaj, na početku nisam smjela u dućan, pa nisam dugo smjela vozit, pa samo kratke relacije.... Pa lift, pa ovo pa ono...

Prošlo je... Sad sam trudna, pri kraju evo... I ok sam. Malo me fobija od visine počela sad hvatat, nekidan u Kiki nisam imala snage staklenim liftom na kat, a malo me pralo dok sam se gore penjala. Morala muža uhvatit pod ruku i bilo me nešto strah. Ali opet prođe. Jedino se sad u trudnoći ne želim izlagati kao prije u smislu da se suočavam sa strahovima, jer to ću napravit poslije sama, a ne želim uzrujavat bebača.

Uglavnom, proći će, neće ti niš bit vjeruj, a ni bebi, radi što te veseli, nemoj se sad opterećivat s anksioznošću, poslije ćeš to riješiti, ima načina. Sad razmišljaj o bebi i veseli joj se, bit će sve ok, evo ja sam ti primjer :heart:

klarah,ohrabre me priče osoba koje su to prošle. Koliko dugo si pila tablete, jer ja sam pila zoloft i helex 6 mjeseci nije mi bilo bolje, ostala sam trudna i ne želim ih piti. Vidim da cure piju terapiju po dve -tri godine. Smirujem ja sebe, već bi prošvikala da onaj moj pozitvni, veseli ja, zapravo pravi ja ne prevlada jednim djelom.
Išla sam ja i na aerobik sve dok nisam ostala trudna.
Znaš šta me smeta evo sad sjedim ispred laptopa, grlo mi se steže i jedva gutam. Prije nekih dva sata sjedim i srce mi počne pulsirat po cijelom tijelu, simptomi su po cijele dane.

Znam kako ti je jer sam i ja imala bas bas uzasnih problema. Cak me anksiozno-depresivni poremecaj drzao i u drugoj trudnoci, ali sam ga se otarasila. Moja jedina preporuka bi ti bila Linden metod. Imam knjigu u e-formatu, prevedenu, a i neke vizuelizacije i tonske poruke, pa ti ih mogu nekako proslijediti, dogovorile bismo se kako ti odgovara. Ako znas engleski, i ako zelis, ali bas zelis da se oslobodis te muke, mislim da ce ti ovo pomoci. Ne mogu da generalizujem, ali znam sigirno jedino za sebe da je meni taj metod skroz otjerao anksioznost. I nijesam koristila nikakve ljekove.

Citiraj:

---

Mordana prvotno napisa

klarah,ohrabre me priče osoba koje su to prošle. Koliko dugo si pila tablete, jer ja sam pila zoloft i helex 6 mjeseci nije mi bilo bolje, ostala sam trudna i ne želim ih piti. Vidim da cure piju terapiju po dve -tri godine. Smirujem ja sebe, već bi prošvikala da onaj moj pozitvni, veseli ja, zapravo pravi ja ne prevlada jednim djelom.
Išla sam ja i na aerobik sve dok nisam ostala trudna.
Znaš šta me smeta evo sad sjedim ispred laptopa, grlo mi se steže i jedva gutam. Prije nekih dva sata sjedim i srce mi počne pulsirat po cijelom tijelu, simptomi su po cijele dane.

---

Ja sam pila zoloft i helex 1mg dnevno, sad se ne sjećam koliko dugo, ali bar 2 godine. I znaš šta, nisam sigurna da su mi lijekovi pomogli, osim placebo efekta i nekakve sigurnosti kad ih popijem i imam kraj sebe. Mislim da bi uz protek vremena prošlo i bez njih. Sad tako mislim...
Joj imala sam i ja problema s gutanjem, mjesecima sam mislila da ću se zadavit. Išla na gastroskopije, ovdje, ondje, mislila da imam nekakvu tešku bolest. Pa je prošlo, taj put bez lijekova jer mi doktori nisu prepoznali anksioznost. Ali prošlo je. I to kad sam prekinula lošu vezu i počela se družit i izlazit... To je bilo prije 10 god, a ova prepoznata anksioznost s lijekovima prije 5-6 godina.
Uvijek si posvijesti da ti se neće ništa dogodit, tako sam i ja, jer da ti se nešto fakat misli dogodit - već bi se dogodilo. Čitaj o tim napadima panike da skužiš koliko najdulje traju, i to lupanje srca, ne može ti se od toga niš dogoditi, ni infarkt, ni nećeš umrijet :) . Kad te napadne, malo se narugaj sama sebi, tj. tom napadu i reci: ah, opet, dobro, pričekat ćemo da prođe, neće nam se ništa dogoditi. Vjeruj mi, nećeš se zadaviti niti ćeš past u nesvijest, ništa ti se neće dogoditi kao što i nije.
Sve znam kako ti je, ali to će proći... Čitaj o tome na netu, ali ne samo o tome, nego gledaj stranice s dječjom robicom, krevetićima, kolicima...
A ni nemoj se previše forsirat, ono šta ti predstavlja prevelik problem, ja bih ti savjetovala nemoj ni raditi, sad čuvaj bebu a anksioznost će već proći, vidjet ćeš.
Jel imaš razumijevanje svojih bližnjih?

Draga Cruella,

Ne znam jesi li još uvek aktivna, ali meni bi značila knjiga Linden metoda u e-formatu. Hvala unapred :)