gdje se može naći?
Printable View
gdje se može naći?
na periodnom sustavu?
misliš na atomski broj?
atomski broj je broj redosljeda u periodnom sustavu i određuje kolko element ima protona i elektrona
mene zanima nuklearni ili maseni broj on je u većini slučajeva jednak realtivnoj atomskoj masi zaokružen na veću decimalu, ali u nekim slučajevima i nije kao kod vodika,kisika, ugljik i tko zna još koji
pa me zanima gdi se točno mogu naći ti podaci?
znači to je broj koji je jednak zbroju protona i neutrona
Pa da. Samo ime ti kaže. NUKLEARNI broj je broj čestica u jezgri (nukleusu) tj. zbroj protona i neutrona.Citiraj:
jelena.O prvotno napisa
(Sorry što kasnim, nisam ovo vidjela prije, ali idem i ja u sedmi razred, he he he...)
daj mi molim te pojasni ovo boldanoCitiraj:
jelena.O prvotno napisa
ok
a gdi se može taj točan broj naći?
rekla profa da će to tek učiti
Jelena mozda ti ovo pomogne
http://en.wikipedia.org/wiki/Nucleon
Ovo sam davno ucila ali koliko se sjecam:Citiraj:
jelena.O prvotno napisa
Imas atomski broj koji je jednak za sve atome nekog elementa jer bilo koji atom nekog elementa ima uvijek isti broj protona ili elektrona.
Imas i maseni broj - to je zbroj protona i neutrona u jezgri nekog atoma. Ono sto je tu bitno za shvatiti je da nemaju svi atomi nekog elementa jednaki broj neutrona iako ima isti broj protona/elekteona. To su razliciti izotopi tog elementa. Znaci nije moguce genericki reci za neki element koji mu je maseni broj kad to varira o tome koji je to izotop.
U perodnom sustavu elemenata imas prosjecne masene brojeve temeljem distribucije razlicitih izotopa kako se nalaze u prirodi. Sto bi znacilo da bi na nekom drugom planetu u svemiru taj masni broj bio razlicit nego na zemlji, ali atomski bi broj bio isti.
znaci, nuklearni broj u smislu broja protona i neutrona moze imati izotop a ne kemijski element koji je obicno mjesavina razlicitih izotopa.
a jesi zakomplicirala
ovo je gradivo za jelenu.o i osnovnoškolca
naravno da postoji više izotopa određenog elementa, no samo je jedan od izotopa najučestaliji i njegova masa je u periodnom, a ostali izotopi su rijetki i za njih se uvijek navodi masa, baš zato da se zna da se radi o točno određenom izotopu
Ali uče oni izotope, u sedmom razredu.Citiraj:
magriz prvotno napisa
Imaš primjer vodika, deuterija i tricija i baš se u toj lekciji uči što im je zajedničko (protonski broj) a što različito (broj neutrona, pa time i nuklearni broj).
naravno da se uče izotopi, ali isto tako se oni navode s masom. i naglašava se njihov udio u ukupnom sadržaju. odnosno kod nekih i nepostojanje u prirodi
Naravno da je jedan najučestaliji od njih dva ili više. Ali nije da je samo njegova masa u periodnom. Npr za klor relativna atomska masa je 35.453 => od kojeg je "najučestalijeg" to masa? Prilično je jasno da klor nema pola neutrona da mu je masa na pola...Citiraj:
magriz prvotno napisa
ako zaokružiš, znati ćeš ;)
Da?Citiraj:
magriz prvotno napisa
Znači, trebam npr za živu uzeti 200,59 zaokružiti i dobiti 201 i zaključiti da je najčešći izotop onaj s 201 nukleona?
A kad ono najčešći živin izotop je onaj s 202 (29,86%) a ovaj od 201 je tek četvrti po učestlosti (13,18%)
Neda mi se tražiti dalje primjere, kad je iz aviona jasno da tvoj princip zaokruživanja nije matematički točan čak ni u varijanti samo dva izotopa, a kamoli u nekoj s više izotopa...
gle, pricamo osnovnoskolskom ucenju kemije. ne kompliciraj jer ce ju zamrzit
Priznajem da nemam puno iskustva s podučavanjem osnovnoškolaca - ali nekako u mom svemiru ih ne učim netočno već se potrudim objasniti na dovoljno razumljiv način kompleksnost svijeta.
Znam da sam ja uvijek bila razočarana i ogorčena kad bi otkrila da su mi dali neko pravilo za koje su mi rekli da je točno a na kraju je ispalo da baš i nije za sve slučajeve. Možda ima i drugačije djece, ja sam se baš uvijek "zapikla" na iznimke i zašto su nas učili netočno.