Lorsilan i demencija

Dobar dan,

Mama ima demenciju i u jednom je domu. Jucer je pala i slomila rame. Imala sam povjerenja u osoblje i cinilo mi se neumjesno kritizirati njihov rad . Ovo nije kritika. Nego pitanje nekome tko zna bolje od mene; da li je normalno da demetna osoba bude na terapiji sa Lorsilanom 1 mg, 3X dnevno. Od kad su joj promjenili terapiju bezvoljna je i pospana i letargicna. Nazalost mislila sam da to tako mora biti. Sad vidim kad citam o tom lijeku da su padovi cesti i da se ne preopruca starijim osobama. A ni na duze razdoblje. Mama ga je pila jedan dnevno navecer do 1.12 i od prvog 3 X dnevno. Da li moram traziti novi dom za mamu ili kod demencije nazalost nemaju izbora i moraju im davati takve ljekove? Hvala na odgovoru

Porazgovaraj s domskim liječnikom

Daju im lijekove da ne hodaju previše, da malo više spavaju

Kako mislis da ne hodaju previse? Zasto ne bi hodali?!

Vjerovatno da manje brinu o njima

Sophie girafe, ne znam koliko je dugo tvoja mama u domu, jesu li joj promijenili terapiju baš na ulasku u dom itd. itd. Uvijek možeš kod nekog neovisnog dr provjeriti - npr. kod svog LOM-a. Domski pacijenti imaju raznoraznu terapiju, dio terapije primaju vjerojatno da bi bili lakše "upravljivi", mislim da je to tako (između redaka) u svim domovima. 1.12. do sad mi se ne čini "dulje razdoblje", ali ja nisam medicinar. Provjeri s nekim tko je izvan priče - LOM itd. Pa onda poslušaj priču domskog dr. Pa odluči. Sretno!

Citiraj:

---

sophie girafe prvotno napisa

Kako mislis da ne hodaju previse? Zasto ne bi hodali?!

---

Zato sto to nazalost nije normalno hodanje.
Baki mi se nedavno pogorsala demencija i vise ne moze hodati. Ali se bacala iz kreveta, stalno je htjela hodati, ustajala je i padala... ona nije u domu , nego na privatnij skrbi i pravo je cudo da nesto nije polomila dok terapija nije pocela djelovati. Nije na istoj terapiji , ali sad se smirila nakon mjesec dana, vise ne pokusava otici nekuda ( sto realno i ne moze jer nema snage u nogama)

Citiraj:

---

ina33 prvotno napisa

Sophie girafe, ne znam koliko je dugo tvoja mama u domu, jesu li joj promijenili terapiju baš na ulasku u dom itd. itd. Uvijek možeš kod nekog neovisnog dr provjeriti - npr. kod svog LOM-a. Domski pacijenti imaju raznoraznu terapiju, dio terapije primaju vjerojatno da bi bili lakše "upravljivi", mislim da je to tako (između redaka) u svim domovima. 1.12. do sad mi se ne čini "dulje razdoblje", ali ja nisam medicinar. Provjeri s nekim tko je izvan priče - LOM itd. Pa onda poslušaj priču domskog dr. Pa odluči. Sretno!

---

Sophie, ja bi ovako kako je ina predložila.

Imam priču iz prve ruke, ali nažalost tužna je. Dvojila sam dal' da je napišem ili ne, a opet da sam ja na tvom mjestu voljela bih imat što više informacija.

Obiteljski prijatelj od mojih svekija (najbolji prijatelji već 50 god otkad su doselili u istu zgradu) je nažalost obolio od demencije, supruga ga je hendlala maksimalno koliko je mogla, no onda su ga smjestili u dom taman pred početak korone.
Kako bi manje hodao, na početku su ga u domu noću vezali za krevet, ja sam bila šokirana,al kao da im ne pobjegne noću. Ono helloou pa gdje je osoblje, zaštitari?

Nakon toga počeli su mu davati jače lijekove koji su ga omamljivali i sve je manje hodao i dizao se s kreveta. Sada je nažalost potpuno nepokretan jer su mišići atrofirali, fizički zdrav čovjek sada više ne može hodati :cry:

Nadam se da nećete imati nikakve dodirne točke s ovom pričom, ali htjela sam te upoznati kakvi scenariji se nažalost znaju odvijati.

Držim fige da se mami promijeni terapija i prilagodi njenim potrebama! :ghug:

I sophie, ima domova i domova. Bez obzira sto ih svi vjerojatno malo 'smiruju', u domu u kojem je bila mama je bio fiziterapeut koji se upravo brinuo da ne zalegnu i ne atrofiraju i s mojom mamom je radio koliko mu je ona dopustila i htjela Na kraju je i ona zalegla, al puno govori o brizi i to sto im skoro nitko od lezecih, pa ni moja mama, nije dobio dekubituse.

Citiraj:

---

ina33 prvotno napisa

I sophie, ima domova i domova. Bez obzira sto ih svi vjerojatno malo 'smiruju', u domu u kojem je bila mama je bio fiziterapeut koji se upravo brinuo da ne zalegnu i ne atrofiraju i s mojom mamom je radio koliko mu je ona dopustila i htjela Na kraju je i ona zalegla, al puno govori o brizi i to sto im skoro nitko od lezecih, pa ni moja mama, nije dobio dekubituse.

---

i tu se slažem s inom33. :-)

Ovaj njihov prijatelj je baš zvrk po prirodi i uvijek je bio aktivan, njega su baš lijekovi strpali u krevet. On je sigurno htio vježbati jer je hiperkativac po prirodi.
Evo reći ću o kojem se domu radi, ako nekome ta info pomaže-neću imenovat no reći ću da se dom nalazi u relativnoj blizini Ikee.

hvala na odgovorima. Nisam se javljala jer pokusavam sve sto mogu da pomognem mami. Ne zivim u Hrvatskoj i mislila sam da ce biti sigurna u domu koji se reklamira kao vrhunska ustanova bla bla. Puno sam toga otkrila u ovo kratko vrijeme i skuzila da sam nasamarena sa lijepom pricom. Nadam se samo da ce mama prezivjeti dok nesto ne organiziram.

Sophie, držim fige, sretno!!

Citiraj:

---

sophie girafe prvotno napisa

hvala na odgovorima. Nisam se javljala jer pokusavam sve sto mogu da pomognem mami. Ne zivim u Hrvatskoj i mislila sam da ce biti sigurna u domu koji se reklamira kao vrhunska ustanova bla bla. Puno sam toga otkrila u ovo kratko vrijeme i skuzila da sam nasamarena sa lijepom pricom. Nadam se samo da ce mama prezivjeti dok nesto ne organiziram.

---

Nemoj se iznenaditi ako ni u drugoj ustanovi ne bude značajno bolje. Moj rođak je tako oca selio na tri različita mjesta, samo da bi ustanovio da nema bitne razlike u njezi i pristupu. Sretno...

Ina33 moze ime doma sa koim ste bili zadovoljni. Hvala

Sophie, poslala sam ti, ali to je dom kojem gravitira ST područje (izvan ST-a je), moji su iz ST. Najbolje ti se raspitati među poznanicima, vrlo brzo se iskristalizira koji su OK - i mama i tata od moje ex kolegice su bili tamo. Nisu to nikakvi luksuzi, ali su bazično ok, bazična skrb je ok, vode računa o svojim štićenicima. Pomaže, doduše, ako se tamo vrzmate ili barem neko ako dolazi u redovnu posjetu.

Meni je glavna stvar bila da je mama kao teški bolesnik tamo poprilično poživjela, da su se brinuli, da ne nastaju dekubitusi, da su je kad je umrla lijepo uredili po njenoj želji (npr. bili smo presretni da nije umrla u ST bolnici jer je tamo razina skrbi puno gora... pa ti zamišljaj :/. Hajlajt: kao da su scene iz romana Ante Tomića, a ne iz RL-a. Dom je više ličio na neku instituciju koja zna što radi - to je bio naš dojam. Ne znam na što si, ako živiš vani na zapadu, naviknuta.

Iako, njena kvaliteta života je bila zbog bolesti toliko loša.... tako da je neka intimna moja dilema koliko je bilo smisla uopće produljavat trajanje života (a skrb je bila takva da je trajanje bilo omogućeno). Više je to zbog nas i našeg emotivnog života imalo smisla, koliko je ona jadna od tog produljenja imala... samo nebo zna.

Inače je mislim zakonodavstvo kod nas takvo da se kao ne bi smjeli miksati psihički bolesni starci i ostali. To zapravo nije provedivo - iako postoje nekakvi odvojeni domovi za psihičke bolesnike / starce. Posjetila sam 2 - jedan u mislim Našicama - taj je bio OK - i jednu strahotu, strahotu, strahotu u Trogiru. Glavna med. sestra tog doma nas je gledala u čudu da kud smo tamo zalutali jer tamo vjerojatno završavaju starci bez ikog svog.... na kraju je rekla ajde vi sami obiđite pa ćete odlučit. To je bilo nešto strašno, neopisivo.... nezamislivo da to postoji u 21. stoljeću. Sobe bez prozora (samo oberlihtovi), sedirani starci spavaju u robi (u potpunosti odjeveni) usred dana u polumraku na krevetima, u sobi nema WC-a. Onda sasa pise o super psiho skrbi i nesto sve odlično što se danas nudi i kako je to sve humano i ono suze užasa da smo to proživjeli - ne znam.... doslovno paralelni svjetovi. To je bilo pred nekih možda 8 godina, nije pred 38. U takvim situacijama se sjetim kako su se 2 članice Nadzornog odbora firme u kojoj radim na neko super truper pitanje neke iz ministarstva nekog došaptavale cinično "has she ever been in Gospić", neću to nikad zaboravit. Ne znam, ja tako zamišljam Rumunjsku u doba Caucescua - kako taj dom izgleda. Pokušavam ti pomoći da nekako balansiraš svoja očekivanja.

A onaj dom od mitovski u Zagorju?