zuska
Printable View
nešto, jelte, istražujem, pa sam naišla na ovo - jesmo li nastali od majmuna... dawkins fino objašnjava. :) (pretpostavljam da sam to već bila objavila, ali znanja nikad nije premalo)
Zanima me što mislite o slučaju Kvesić? Ono malo što sam čitala, ako je i 5% istina, stvarno je prestrašno.
Ne volim linkati Jutarnji, ali evo http://www.jutarnji.hr/-to-je-mrak--...nika-/1114920/
Svimbi, nakon priča iz bliskog mi okružja (i nakon priče o pokojnim Pukanićima) teško mi je vjerovati da nekog zdravog drže u bolnici, ne kažem da takvih slučajeva nema, nego da mi se čini da je više obrnuto. Naime, često bolesni tvrde da su zdravi, a da su zdravi bolesni i njihovi bliski urotili su se protiv njih. Na tu temu izvrsna i teška knjiga od T. Gromače "Božanska dječica". O ovom konkretnom slučaju ne znam ništa, govorim samo općenito.Citiraj:
Svimbalo prvotno napisa
a ja bih opet - općenito - i zahvaljujući primjeru pukanić rekla da je sve moguće :mrgreen: ne bih se čudila da ima istine u ovome, ali nisam previše pratila cijeli slučaj.
Ne znam... Govorit ću sada općenito. Vrlo često je rodbina psihičkog bolesnika prisiljena organiziravat hospitalizacije jer se na to svodi - mislim da ako psih. bolesnik izazove incident tipa da baš dođe policija, tek onda se trigerira hitna itd. Inače se svodi na to da pacijent procjenjuje treba li mu hospitalihzacija i da se s njom složi, a za neka stanja pacijent je uvjeren da je on normalan, a svi oko njega nisu, u svodi se na trikove i prevare (de fakto - uvjeriti bolesnika da mu to treba itd.). Pacijent se koji put opire uzimanju lijekova, misli da mu ne trebaju, da ga truju itd. Naravno, ovisno o dijagnozi, opet govorim, nemam pojma o ovom konkretnom slučaju, ali imam životnog iskustva koje me priječi misliti da su ove priče česte.. a često sam viđala suprotno (da se bolesnik pita zašto je u bolnici, a "zdrav" je). Ne kažem da su nemoguće, to ne mogu znati.Citiraj:
mama courage prvotno napisa
Ja ko i mc, nista me ne bi iznenadilo.
Bas sam jucer na ovom blogu http://asjaba.com/page/2/ citala zanimljivu kritiku te knjige. Knjigu nisam citala.Citiraj:
ina33 prvotno napisa
Po meni totalno, ali totalno fulana kritika, a autor kritike... ne kužim... kao da nije skužio da to nije glas T. Gromače tj. autorice, nego da su to tumačenja bolesne žene koju portretira zašto misli je bolesna, to je odnos nje, a ne T. Gromače/autorice prema gubitku ženstvenosti, to je odnos te žene, a ne T. Gromače prema medicini itd. Fakat mi nije jasno da je to mogao tako iščitati. Odlično je portretirana bolest koja na kraju, pojede svaku osobnost, maltene, dok ne ostane bolest sama - i to ta bolest priča, to su njene vizije, to je taj Minotaur, a ovo drugo se smanjilo do na nebitno... na kraju knjige. Početak je tek uvod kad izgleda da će ostat nešto od osobnosti i njihovih života, a ne da će bolest na kraju pojest sve, a od svega (bračnog odnosa, majke) ostat samo ljuštura.Citiraj:
jennifer_gentle prvotno napisa
Jedna, po meni, pogođenija kritika:
http://www.jergovic.com/subotnja-mat...a-doba-rasula/
Knjiga nije samo o psiho bolesti, ali meni je zbog bliskosti tog dijela bio najzanimljiviji taj dio.
Citiraj:
ina33 prvotno napisa
Sad sam se zainteresirala za ove konfliktne pozicije pa ću posuditi knjigu ako je nađem.
Ova kritičarka je totalno promašila temu :nope: Odnosno, prije bih rekla da uopće nije ni razumjela knjigu.Citiraj:
jennifer_gentle prvotno napisa
Taj je roman puno složeniji i dublji od "izjednačenja žene s jajnicima", kako piše u gornjem linku. Psihička bolest je tu samo kao sredstvo pripovijedanja o stanju društva. U tom smislu, "Božanska dječica" nemaju puno veze ni sa slučajem supruge osječkog suca o kojem čitamo u novinama zadnjih dana, ali imaju dosta veze s ovom temom, takvom kakva jest ;-)
Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Potpis na totalno fulavanje teme, tj. nerazumijevanje knjige.
Vezano za temu knjige, po meni je ona, uz stanje društva, i priča o psihičkoj bolesti, tj. nije psihobolest samo sredstvo za seciranje i dijagnosticiranje društva, ona je i jedna od tema knjige.
potpisujem inu i tanju za Božansku dječicu. baš sam ju nedavno pročitala.
Jedan prilično neutralan tekst od paktu Svete stolice s Hitlerom iz 1933. Malo komplicirano za čitati.
Važna pitanja koja se postavljaju i ponavljaju u RH samo s drugim igračima:
Moj slobodni prijevod:Citiraj:
Daneben gibt es natürlich kritische Fragen, die zweifellos ernster zu nehmen sind: Ist die Kirche in ihrer Politik der Selbstabsicherung gegenüber Hitler nicht zu blauäugig gewesen? Hat sie sich zu sehr auf die eigenen Belange konzentriert, ohne die bereits sichtbare Entrechtung anderer Gruppen, etwa der Juden, in ihrer Dramatik wahrzunehmen?
Je li crkva u svojoj politici samoosiguranja prema Hitleru bila previše naivna? Je li se previše bavila vlastitim problemima da bi primijetila već vidljiva obespravljenja drugih grupa, poput Židova?
S obzirom da se povijest ponavlja, iz toga kako se prema ateistima kod nas ponašaju prilično sam skeptična da "nisu primjetili" da su drugi obespravljeni (možda banalan primjer - djeca koja ne pohađaju vjeronauk u školi). Ne vidim u tekstu neki odgovor na navetena pitanja.
Ovoga se ne dotičemo ovdje, možda nije direktno vezano uz ireligiotznost, al mislim da nije nevažno pitanje razvoja društva:
Dizala se ustavna tužba i protiv Milinovićevog Zakona o MPO, kojime sam i osobno bila direktno diskriminirana. Liječnici nisu ništa poduzeli. Tužba nikada nije došla na red.Citiraj:
'Kakva nam je većinski akademska zajednica – primarno društveno-humanistička – takav nam je i Ustavni sud. Zajedno s Akademskom solidarnošću – vrhovnim aktivističkim tijelom svega onoga što je u hrvatskoj akademskoj zajednici loše i trulo – nevjerojatno su brzi i učinkoviti kada treba braniti uzurpirano 'pravo' loših u hrvatskoj akademskoj zajednici da unedogled ostanu loši', rekao je Lenhard za Jutarnji list.
Spomenuti pravilnik, nazvan i 'mini strukturnom reformom hrvatske znanosti', postrožio je uvjete za izbor u zvanja u svim područjima znanosti s ciljem jačanja međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih znanstvenika. Kriteriji su posebno postroženi za društvenjake i humaniste koji se, za razliku od znanstvenika s područja prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti te medicine, dosad uglavnom nisu natjecali na međunarodnoj sceni.
I ovo se ne smije zaboraviti:
Citiraj:
U izjavi za Jutarnji list Maja Vehovec je istaknula da će ukidanje Pravilnika zakočiti razvoj znanosti u Hrvatskoj. Osvrnula se na stalno forsiranje termina 'Jovanovićev pravilnik', iako je članove Nacionalnog vijeća za znanost imenovao Sabor tijekom mandata HDZ-ove vlade
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet...i-zatvora.html
Samo link, komentari su suvišni....
teološki ogled o ramazanu u sarajevu
:mrgreen:
mi smo dali svoje komentare, a evo kako to dežulović vidi :lol:
Mislim da je emsa već prije linkala.Citiraj:
Svimbalo prvotno napisa
To je naličje one priče kako su žene u patrijahalnim kulturama poštovane i cijenjene i kako same žele biti u takvom položaju. Ako ti se posreći, možeš imati dobar brak i proživjeti cijeli život pitajući se zbog čega se nekakve moderne žene u gradovima bore za "tobožnja ženska prava". Meni je drago zbog svake koja tako prođe. Ali ako ti je sudbina slabije naklonjena, ili nedajbože ne želiš brak, ostavljena si na milost i nemilost svakom nasilniku i još si kažnjena ako se požališ.
Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Jelena, razumijem analogiju i tvoju ljutnju u ovom kontekstu, ali ne vidim što je sporno u odluci Ustavnog suda? Uopće ne mislim da su svi "društvenjaci" vrlo produktivni, kao ni to da na sveučilištima ne čuče mnogi fikusi u očekivanju penzije, treba žabokrečinu raščistiti, ali postoje specifičnosti raznih struka čiji se glas mora čuti u donošenju uravnilovka - pravilnika o napredovanju.
Trebamo li zakinuti proučavatelje hrvatskog jezika, etnomuzikologije ili npr. nacionalne povijesti samo zato što ugledne međunarodne časopise ne zanimaju takve "lokalne" teme neke male države?
U nas se sve reforme nužno moraju donositi sjekirama kao da precizniji noževi niti ne postoje.
X.Citiraj:
pomikaki prvotno napisa
Vezano za spor humanisti vs. prirodnjaci (banaliziram, nisam u tome), imam blisku osobu koja bi se priklonila Lenhardovom mišljenju (prirodnjak), i drugu koja bi se vjerojatno priklonila čokoladinom mišljenju (humanist), ali o tome fakat govorim iz X-te ruke, nisam u toj priči.
Citiraj:
čokolada prvotno napisa
Upravo tako, svatko tko se potrudio pročitati odluku Ustavnog suda, ne može se složiti s uvrijeđenom gospođom Vehovec (koja je posebno osjetljiva na pravnike, a slučajno mi je poznato i zašto). U pravu je jedino za one koji polaze od pretpostavke da društvene i humanističke znanosti zapravo i nisu znanosti (a ima i takvih, nažalost). Ovo bi, zapravo, zahtijevalo otvaranje posebne teme, ne vidim direktnu poveznicu s ireligioznošću, osim ukoliko se gđu Vehovec ne smatra božanstvom ;_).
Nije tema, istina je, al nece nas emsa valjda po prstima :)
Odluka Ustavnog suda je OK. Cudno je da je tako brzo donesena. Mislim, super bi bilo da su uvijek tako ekspresni.
Ono sto je meni kod humanista neprihvatljivo je da im je problem da prije nego postanu docenti pokazu da su u stanju 1 (jedan!) clanak objaviti koji bi bio medjunarodno priznati. Nek se bave lokalnim problemima, al jednim clankom se moraju staviti na trziste. Moze ih se i trojica potpisati na isti, to je onda 1/3 clanka. Osim sto govore gluposti da im se namece da objavljuju u nizozemskim bazama za poljoprivrednike.
Ja sam kriva da sam uopce to digla ovdje kao temu, al ne mislim da je bas 100% OT.
IMHO, ideja nije zakinuti proucavatelje hrvatskog jezika i dr. lokalnih tema (iako bi dobar dio njih to vjerojatno zasluzio) nego uvesti reda u tu kako kazes "zabokrecinu" i dati bolje uvjete za rad onima koji su sposobniji producirati (u odnosu na fikuse). Da bi to bilo moguce, neophodno je da doticni ponesto napisu i na engleskom jeziku kako bi njihov rad (kao i u svim ostalim znanstvenim disciplinama) mogli vrednovati njihovi kolege koji ne govore hrvatski jezik. Ako moze na engleskom znanstveni clanak o svedskom jeziku (http://journals.cambridge.org/action...ne&aid=5534768), ne vidim zasto ne bi mogao i o hrvatskom.Citiraj:
čokolada prvotno napisa
Ina33, ima i humanista koji smatraju da bi upravo sruseni Pravilnik bio koristan za napredak humanistike u HR, samo su ocito u manjini. Evo jedan takav osvrt (iz doba kad je Pravilnik tek stupio na snagu):
http://blogomdan.files.wordpress.com...-31-3-2013.pdf
Jelena, slazem se s tvojim zapazanjem, vrlo je zabrinjavajuce da Sud ovakvom brzinom reagira na ovaj Pravilnik (koji, istina ima rupa i nedostataka, ali je svejedno napredak u odnosu na postojece stanje), dok zanemaruje mnogo vece javne probleme. Na zalost, zna se tko je instalirao ljude koji danas sjede u Ustavnom sudu i ne polazem velike nade u njegove odluke dok su oni tamo...
Nije bas 100% OT, evo nam je svojevremeno relevantni Aleksandar Štulhofer supotpisnik pisma podrske ukinutog Pravilnika :mrgreen::lol:Citiraj:
Jelena prvotno napisa
http://portal.connect.znanost.org/20...ja-18-06-2013/
(sori na dugackim linkovima, zaboravila sam kako se to skracuje)
Citiraj:
Kanga prvotno napisa
To znam jer se meni njegovo gostovanje u onoj emisiji na HTV-u o kulturi, ne znam kako se zove, vodi ona crna novinarka, svidilo, a bilo je na tragu takvih kritika (među ostalim temama).
ina, nisam gledala emisiju, ali dode mi da se ukinem kad vidim kako slazem padeze, stavljem zareze itd...
dakle, "supotpisnik pisma podrske ukinutom Pravilniku" itd, da ne nabrajam...:oops:
http://www.universitas.hr/wp-content...0121130057.pdf nije najnovijeg datuma, ali je vrlo jasno otkrivena suština problema.
Tko su ti međunarodno priznati časopisi i baze i na čemu temelje svoju prepoznatljivost i međunarodni ugled? Na tome što naplaćuju objavu radova i korišenje istima. Koliko para, toliko muzike, koliko para, toliko objavljenih radova...
Ustavni sud sigurno nije imun na određene pritiske, ali...budući da njegove odluke kritiziraju iz različitih ideoloških i interesnih skupina, imam dojam da ipak rade najbolje što mogu u danim okolnostima.
Rijecanka, nitko nije ovdje rekao da je odluka suda nepravedna. Ja sam se pitala zašto Milinovicev zakon, diskriminirajuci za veliki dio pucanstvanikad nije dosao na red, a ovaj kojim se zele zastititi parsto humanista i pravnika odmah rijesen.
Sto se tice placanja objavljivanja radova odgovorno tvrdim da nikad nisam platila objavu rada. Scopus je ionako prebanalna baza. Ukljucuje i neznanstvene radove.
A bas i da se mora platiti 100$ opet se dijeli na 3 autora, a njih trojica moraju 1 rad publicirati.
Vjerojatno nema ni Einstein clanak u Scopus bazi. Nije bilo potrebno u njihovo vrijeme, a nije bilo ni baze.
Osim toga ima masa casopisa koji su slobodni i za objaviti i za skinuti. A zbog cega su ugledni, e pa to sigurno nije zbog placanja/neplacanja, nego jer imaju uglavnom kvalitetno recenzirane radove i ne objavljuju kojesta. Naravno da ima i tu propusta.
To sto biolozi objavljuju masu clanaka u usporedbi s elektrotehnicarima, rezultira time da im je visi impact factor, al to ne znaci da je elektrotehnicar losije napisao. Moras biti dobar medju svojima. Humanist se ne usporedjuje s kemicarem, nego s humanistom iz Finske.
Potpuno promašeno (iz osobnog iskustva: u bazi Scopus koju spominje autorica linkanog teksta citirana su mi 22 rada i nije plaćena ni kuna za objavu i jednog od njih).Citiraj:
Riječanka prvotno napisa
Suština problem je sigurno složenija od toga, ali suština rješenja mislim da je jednostavna - da se u našim humanističkim i društvenim znanostima počnu primjenjivati kriteriji vrednovanja kakvi se primjenjuju u tim znanostima u ostalim zemljama. Bilo bi osvježenje čuti neke prijedloge na tom tragu od strane samih humanista, za razliku od bure (meni često vrlo sumnjivih) kritika..
Evo Stulhofera. Meni se cini da je tu sve receno:
http://m.tportal.hr/scitech/275617/C...a-znanost.html
Citiram:
Jedan od najvećih rizika profesije sveučilišnog nastavnika krije se u samodopadnosti, odnosno nekritičnosti prema vlastitome radu.
Jedan od glavnih razloga uvažavanja prigovora tipa (1) je taj što dva od šest znanstvenih područnih vijeća - ona za društvene i humanističke znanosti - nisu sudjelovala u izradi novoga Pravilnika, a propisano je da područna vijeća “pobliže utvrđuju prijedloge uvjeta za stjecanje znanstvenih zvanja za određeno područje i upućuju ih Nacionalnom vijeću”. No prema riječima tadašnje predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost (NVZ), Područno vijeće za humanističke znanosti odbilo je sudjelovati u izradi novog Pravilnika, tvrdeći da su kriteriji u postojećem Pravilniku dovoljni dobri.
Na jednom mjestu Ustavni sud ustvrđuje kako “državi nije dopušteno pri uređenju odnosa u znanosti favorizirati jedno znanstveno područje ili polje u odnosu na drugo.
Ustavni sud kaže da norme novog Pravilnika “prisiljavaju domaću znanost da se orijentira isključivo na strane jezike, da obrađuje teme koje imaju samo europsku ili međunarodnu 'prođu' u jednoj ili dvije referentne nacionalne baze stranih država (nizozemskoj, španjolskoj) koje ne služe i po prirodi stvari ne mogu služiti hrvatskim nacionalnim potrebama.” Ovo kao da je preuzeto iz neke od reakcija na novi Pravilnik koje su stizale s adresa društvenih i humanističkih institucija.
Ako je sve tocno sto sam citirala, a vezano je uz sud, onda se povlacim iz neutralnosti o odluci Ustavnog suda.
Prvo citat je trenutno stanje.
A zadnji citat me nervira otlad su poceli izmisljati:
Mantraju: "iskljucivo na stranom jeziku" i "nizozemske baze za poljoprivredu."
To favoriziranje mi je isto zgodno. Na prirodnim znanostima moraju objaviti desetke radova, iako se dio njih bavi uglavnom Jadranom. Je li to favoriziranje na koje se misli?
Necu vise, sama sebi dajem opomenu. Ima drugih mjesta za ove postove.
Paralela s nasim svemirom ovdje osim Stulhofera je jedino da pravnici i humanisti nisu ni priblizno glasni kad se prava drugih manjina ugrozavaju. Mislim na znanstvenu zajednicu.
zato sam i rekla da bi ovo trebalo biti posebna tema. djelomično se slažem s nekim od navedenih argumenata, odnosno slažem se s tim da su pravila "starog" Pravilinka zaista spremna za korekciju, ali način na koji je to izvedeno i rezultat do kojeg je došlo, nisu za pohvalu. jasno je i iz rasprava na drugim forumima da svatko iz svog kuta gleda i prosuđuje, dobro poznavanje situacije čak ni u vlastitom "dvorištu" rijetko je (svi se hvataju trulih jabuka i /ili izuzetno uspješnih, kao ekstrema, a velika većina je ipak prosječnih), a kamo li stvarno poznavanje situacije u čitavoj znanstvenoj zajednici. pomaci na bolje da, ali ne na način da se usred utakmice mijenjaju pravila igre (možda je to zaista mali broj ljudi čijih se sudbina ticalo, ali vjerujte da onima koji su mjesecima strepili što će biti i hoće li im netko pravilnikom zaključati vrata za daljnje napredovanje i uopće nastavak rada, nije bilo svejedno). osobno mi je ova frka oko novog pravilnika samo pomogla, jer sam "požurila" s izborom dok sam još znala po kojim pravilima će on ići (ako treniram vaterpolo, želim i igrati vaterpolo, a ne skijati slalom jer se tako netko sjetio poboljšati stanje u našem sportu, a u tome su dobri i Ivica i Janica, međunarodno priznati(ji) i poznatiji od naših vaterpolista...), da nije bilo frke još bih prepravljala i dograđivala...
ne bih zaista širila raspravu, ne ulazim u to da dio argumenata zaista ne stoji, ali se valjda trebalo naći načina da se pravila promijene bez kršenja Ustava (a jeli tome bilo tako jedini ima pravo reći sud koji tome i služi, svidio se nama ili ne, podržavali njegovu odluku ili ne).
Riječanka, nema straha, odluke Suda će se poštivati, ali to ne znači da su one nužno dobre za društvo i samu hrvatsku humanistiku. Meni je drago što nisam u tom području jer mislim da humanisti odbijanjem promjena samoj svojoj struci dugoročno gledajući rade medvjeđe usluge. Što se tiče odluke Suda, ispravna mi je u dijelu koji se tiče procedure. I žao mi je što se humanisti nisu uključili u oblikovanje novih pravila inzistirajući da se kriteriji u HR humanistici približe kriterijima humanistike u ostalim zemljama (umjesto da se izjednačuju s kriterijima za tehničke, prirodne i dr. znanosti). No, nikako ne mogu opravdati njihovo inzistiranje na tome da su postojeća pravila dobra, kada je sa svih strana evidentno da nisu.
Jelena, mislim da su Štulhofer i Gregorić dali jako dobru analizu situacije.
Sociolog i filozof Darko Polšek u Jutarnjem komentira rad Ustavnog suda:
http://www.jutarnji.hr/ocajavajte---...-suda/1115398/
A i ovo je za zamisliti se:
http://www.jutarnji.hr/umjetna-oplod...djece/1115592/
"Iako je dočekan s općim odobravanjem, novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, čini se, nije dao očekivane rezultate: prema podacima skupljenim među korisnicama popularnog foruma Udruge Roda, broj trudnoća ostvarenih u proteklih godinu dana po novom zakonu manji je za čak 35 posto u odnosu na godinu dana ranije, kad je na snazi bio rigidni “Milinovićev zakon”!
"Žalosno je, ističu u Rodama, da u prijateljskom zakonskom ozračju nije ostvareno povećanje broja trudnoća te da je zbog financijskih ograničenja bolje rezultate imao jedan od najrigidnijih zakona u svijetu."