Joj, ovo je tipična hrvatska priča...
Printable View
Evo da te utješim, ovako je bilo s mojim mlađim sinom, djelomično i radi toga što mu je u osnovnoj školi bilo sve prije nego lijepo i ugodno....a onda je došao osmi razred i čovjek se brzo resetirao, odlučio što želi, pregazio sve naše savjete i primjedbe i upisao sa svojim bodovima zahtjevni računalni smjer u Ruđeru. Eno ga sada tamo, zadovoljan je, preporodio se jer je među sebi sličnima. Ustanovio je da ga ne zanima programerski smjer nego sistemaški, našli smo mu ljetnu praksu tako da je vidio i kako izgleda taj posao (dobro se snašao, iako je on u smjeru s novim kurikulumom koji nema obveznih 60 sati prakse) i sve u redu. Nije odlikaš kao stariji brat, ali je solidan vrlodobar. Prvi razred je završio s 4.0, a sad ima čak i bolji prosjek, iako tko zna što će biti do kraja godine.
Isto su mu dobro išli jezici, aliiii nije htio ni čuti da se upiše u opću ili turističku, čak ni tehničku gimnaziju. Nema veze. Zadovoljan je i sve je to dobro. Ali meni su trebale godine da se prestanem uzrujavati, a i sad držim oko na njemu (iako za to ima sve manje razloga, više to radim iz navike).
Sretno!
godine, a prošlo tek godinu i pol
Peterlin, hvala. On je peti razred I za nista ga nij briga. I nema pojma koliko vec sad sam sebe ogranicava. Da skola sutra zavrsi, on ima tri trojke, jedna od njih iz hrvatskog. I nije ga briga. Pokora,kazem ja.
S druge strane, ima vremena. I do kraja ove godine I do sš. Mozda se I on zbroji.
Eh, da... hvala :)
Ja mislim da i prije nije bilo u medicinskoj matka u 3,4 razredu, ja sam polagala prijemni s predmetima koje sam učila samo dve prve godine, a oni koji su spadali u medicinare eventualno su dobro napisali biologiju, fizika i matka in nije bila bolja strana, kemija je bila malo slabija od biologije
Kolegin sin je završio medicinsku vinograd su i mnogo je birati matka u višim razredima, ali je ipak izabra neki napredniji engleski
Ispada da je usmjereno obrazovanje još bilo najbolje :stipešuvar:
Sutra se u MIOCu otvara kantina.:-D
Kolko čujem bit će dobre klope po umjerenim cijenama.
Svako doba ima svoje prednosti i nedostatke....ja sam druga generacija šuvarovaca. Nije bilo naročito loše, ali je bilo rupa. Nedovoljno opće kulture, nedovoljno prakse....A možda su to u međuvremenu probali ponovno približiti starom sustavu, gimnazije s više općih predmeta, strukovne škole s više prakse.... Ali nije to jednoobrazno. Moj sin je u strukovnoj školi nsk (novi strukovni kurikulum) i nema obveznu praksu. Drugi smjerovi imaju 60 sati. A ja ne mogu procijeniti što je bolje.... Nema idealnog rješenja. Ali nije šuvarica bila loša, naprotiv.... Iz tih vremena imala sam godinama spremljen novinski naslov koji je tu priču dobro opisivao: "Kocka je bačena, živjela piramida!" Tako je i sad, moj sin je upao u smjer s novim kurikulumom prije nego je prva generacija tog programa došla do mature. Dakle, to je uvijek mačak u vreći, ne znaš kako će na kraju ispasti.
Iz perspektive nakon puno godina, loše stvari izgledaju manje loše, a dobre ostaju dobre. Kao i sve drugo.
Više je sarkazam, naravno, jer nije bilo gimnazijskog obrazovanja. S druge strane kao prednost vidim to što se djeca sa 14 godina zapravo još nisu morala odlučivati što će, nego su imali dodatnu šansu nakon dve godine + svi su dvije godine imali isti program, i mogao si ići na svaki prijemni s tim programom. Ali, opet, nije bilo gimnazijskog programa što je jasno bilo jako loše.
pa ja ne znam što je zapravo bio šuvarov sistem
i je li osamdesetih bio on ili više ne
i tad nije bilo gimnazije, pod tim imenom
ali je bila kultura, što je zapravo bio program opće gimnazije, i matematičko-informatička, što je manje više bio program pm gimnazije
nije šija nego vrat
Matematičko-informatička, odnosno današnji MIOC u koji sam ja išla osamdesetih, nije imao program današnje gimnazije, jer mi u 3. i 4. razredu srednje škole nismo imali niti kemiju niti biologiju niti povijest niti zemljopis.
Imali smo samo matematike, fiziku i informatike (+ neke predmete kao što je filozofija, pa nekakva ekonomika itd).
I ja sam završila taj program, ali satnica biologije i kemije je bila dovoljna da se puno ljudi iz tog smjera upiše na medicinu, veterinu i stomatologiju bez problema. Sjećam se da je prijateljica imala problema upasti na takav studij iz medicinske škole, a ja sam joj rješavala pitanja s prijemnog lijevom nogom, iako me biologija nikad nije zanimala. Kemiju znam i danas iz te dvije godine provincijskog matematičkog smjera, a mm iz teh.škole nema blage veze. Povijesti i hrvatskog sam znala dovoljno da sam se 1989 bez učenja upisala na paralelni studij novinarstva, pa mi se nekako čini da nije bilo toliko traljavo.
Matematike, fizike, informatike.. joj kak je to dobra škola bila
Naravno da je satnica bila dovoljna, kad je na prijemnom ispitu za medicinu bilo gradivo prva dva razreda iz kemije i biologije, i to prva dva razreda bilo koje škole, jer su prva dva razreda u svim školama imala jednak program.
Znači, nisam rekla da je bilo traljavo nego da u 3. i 4. razredu MIOC-a uopće nismo imali kemiju, biologiju, povijest i zemljopis, što danas ima svaka gimnazija (bila opća ili prirodoslovna ili jezična). Dakle, nismo imali gimnazijski program.
Nama je traljava bila samo nastava stranih jezika. Engleski slab, njemački se nije nudio, na francuski nisam upala, za latinski nije bilo dovoljno zainteresiranih, ostao je samo ruski i to sam učila 2 godine. Ne bi vjerovali da mi je dobro došlo na poslu puno godina kasnije. A za njemački senašla Vodnikova.
I matematika i fizika na prijemnim ispitima na ETF-u, PMF-u, strojarstvu itd. su bile gradivo 1. i 2. srednje. Znači, ono što smo učili u MIOC-u u 3. i 4. srednje nije se tražilo na prijemnom.
Vjerojatno ćemo se složiti da se školski program ne bi trebao formirati po tvom sinu ;). Znači, sasvim sigurno velikom broju djece odgovara gimnazijski program.
ja sam u kulturi imala biologiju, fiziku, kemiju, matematiku, povijest, sva 4 razreda
jedino nisam sigurna da je zemljopis bio sva 4
Danas je biologija i kemija iz nekadašnjeg 1. i 2. srednje smještena u osnovnu školu :mrgreen: .
Ja sam bila kultura - hrvatski, engleski, latinski, grčki, antička povijest, opća povijest, povijest umjetnosti, bibliotekarstvo, matematika, psihologija, logika, filozofija, čini mi se i sociologija (?) i neizbježna ekonomika OUR-a.
Da, i mi smo naravno imala hrvatski i engleski u MIOC-u. Imali smo uvijek po dvije vrste matematike i fiziku. I po nekoliko informatika, to je bilo tako glupo da se niti ne sjećam kako su se zvali ti predmeti.
vjerojatno je bilo u svim kulturama jednako, samo je pitanje godine
ja sam išla 85-89
u riječku kulturu
sad se pokušavam sjetiti jesmo li imali matematiku i kemiju sva 4 razreda
vjerujem da da
ali fiziku, biologiju, povijest jesmo
mi smo imali samo "običnu" povijest, nikakvu antičku
u 3. i 4. povijest umjetnosti
bibliotekarstvo je imao (valjda) indok smjer
ja sam bila kz - kulturno znanstveni i mi to nismo imali
bila je logika, filozofija, psihologija
ono i dsz i tipss pokušavam zaboraviti, radi koma "profesora"
marksizam mi je bio dobar jer smo imali dobru profu
Ja sam se u 1.S. općeobrazovne (ili kako se to zvalo, svi smo imali iste predmete) upisala 1983., a 1985. sam krenula u 3.S u usmjereno obrazovanje - moj se smjer zvao kultura (nekakav suradnik u kulturi ili nešto slično). I sigurno nisam imala kemiju, biologiju i fiziku.