Istražila sam malo ovo.
To tako piše u udžbenicima za matematiku, jer je stav našeg nacionalnog matematičkog društva da treba biti točka.
Ali, nije po pravopisu i fajtaju se, izgleda.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=...k_jezik=152701
Printable View
Istražila sam malo ovo.
To tako piše u udžbenicima za matematiku, jer je stav našeg nacionalnog matematičkog društva da treba biti točka.
Ali, nije po pravopisu i fajtaju se, izgleda.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=...k_jezik=152701
Pravopis ili ne pravopis, po SI SUSTAVU piše se decimalni ZAREZ, a ne točka. Međutim, kako su Amerikanci prodrijeli u sve sfere svega, tako je uobičajeno u znanstvenim radovima u praktički svim časopisima pisati decimalnu TOČKU.
Čula sam da se sad kod nas uvodi točka. Čak su i na državnoj maturi morali strogo paziti na to, što mi je apsolutno neprihvatljivo i zapravo ilegalno, isto kao i, recimo, Fahrenheit. I, ne, nisam se zabunila. Ilegalno je. :coffee:
Glede Čatića - osobno ga poznajem. Čovjek je puno napravio za jezik, ali, brate mili, ima i on svojih neutemeljenih trkeljanja.
Ako biraš bolju od dvije ili tri opcije, onda biraš OPTIMALNU. ;)Citiraj:
šafran prvotno napisa
Meni je on legenda... i nisam baš našla neutemeljenih trkeljanja, ali ne bavim se time pa ne znam.Citiraj:
mishekica prvotno napisa
Uf, ja jesam (I. Č.) ali nije tema.
Za zarez i točku, ne radi se o pomodnoj amerikanizaciji, nego o procesu koji je posljedica činjenice da se znanost danas piše na engleskom.
S druge strane, nemam ništa protiv da se koristi i zarez ako netko smatra da je tako ispravno, ali život bi mi bio lakši ako bi mi bilo dozvoljeno i u hrvatskom koristiti točku.
Dakle, da su oba načina pisanja ispravna.
Wiki kaže ovo:Citiraj:
mishekica prvotno napisa
tj. da je oboje u upotrebi. Kod nas se to sigurno izmjenjivalo, moja generacija ('75) je učila decimalnu točku.Citiraj:
- The 10th resolution of CGPM in 2003 declared that "the symbol for the decimal marker shall be either the point on the line or the comma on the line." In practice, the decimal point is used in English-speaking countries and most of Asia, and the comma in most of Latin America and in continental European languages.[54]
Pitala sam studente što su ih učili u školi, nisu baš znali :D. A pišu jedno i drugo, kako tko.
vertex, možda imate definirano u naputku za pisanje ocjenskih radnji kako se treba pisati, provjeri.
Neki fakulteti to imaju, neki ne.
Kakogod, kod nas su jezikoslovci ti koji inzistiraju na zarezu, dakle ne radi se o tome što je prihvaćeno u SI (navodno je pak ISO standard zarez:neznam: ), nego o pravopisu hrvatskoga jezika po kojemu je jedino ispravno pisati zarez kao decimalni separator.
SI sustav je sustav mjernih jedinica. Koliko sam ja shvatila on ne definira decimalni zarez - točku.
http://www.fizika.unios.hr/~iivkovic/SI_sustav.pdf
http://www.periodni.com/hr/medunarod..._jedinica.html
Je našla sam. Ima i o desetičnom znaku, ali kaže:
http://www.dzm.hr/_download/reposito...v-jedinica.pdfCitiraj:
Pisanje brojeva i desetičnog znaka
Znak koji se upotrebljava za odvajanje cjelobrojnoga od desetičnoga dijela broja naziva
se desetičnim znakom. Na temelju odluke 22. CGPM-a (2003., Zak ljučak 10.) "desetič-
ni znak mora biti točka ili zarez". Odabrani desetični znak treba biti onaj koji je uobičajen
u dotičnome kontekstu.
Meni se čini da je zarez ili točka - kaže either coma or point. Evo tu sam to našla: http://en.wikipedia.org/wiki/ISO_31-0Citiraj:
Danka_ prvotno napisa
Citiraj:
- ISO 31-0 (after Amendment 2) specifies that "the decimal sign is either the comma on the line or the point on the line". This follows resolution 10 of the 22nd CGPM, 2003; there is a brief reference to the history of this in [1].
Eto, ja se bavim pa znam.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
No, sudeći po svemu što mi pišete u komentare, očito je da su me obrazovali idioti, da radim s idiotima, štoviše, da sam i sama idiot i da ništa nisam naučila, niti išta znam. Pa onda se lijepo povlačim iz ovakve jedne i svih sličnih tema. Glupači dosta. :štrika:
mishekica nemoj tako biti uvrjedljiva. niti ja znam cime se ti bavis (OK sad mogu naslutiti, naglasavam naslutiti) da bi znala kako bas tebi pristupiti. svako od nas ovdje vuce vodu na svoj mlin, pa navuci i ti ;)
inace prof. Catić je sa strojatrstva? sta ne? ima veze s naftom, polimerima i sl? ako je zna i on svasta napisati.
Ma daj, mishekice, nema razloga za takvu reakciju :)
Mishekica, daj ne drami:mrgreen:Citiraj:
mishekica prvotno napisa
Evo ja ću sad radi tebe dobro upamtiti optimalno, i mislim da ću se uvijek sjetiti toga, kad mi dođe reći najoptimalnije:-)
Ja volim tocku, pisem zarez jer mislim da moram. Dozvoljavam da se pise i jedno i drugo, jedino ne dozvoljavam da su u grafu npr. tocke, a u tekstu zarezi ili obrnuto. Mislim da Elsevier ima uputu ili jedno ili drugo, al isto se naravno mora biti konzistentan.
Sto se DNA i DNK tice, ja sam do ovog trena mislila da mi je svejedno, ali uvjerio me argument s mRNA (znam cak i sto je, iako mi nije struka, polagala sam proteine dobrovoljno :)). Al nemamo samo mi tu zbrku, kad pregledas na wiki za ostale jezike i drugi prevode npr. njem. DNS, premda ga u znanosti ne koriste.
Na mom maticnom faksu se iste stvari zovu drugim imenom, ovisno o zavodu. Prema mom iskustvu i tu dobijes krive informacije. Jos je gore sto je u zavodu za norme prihvaceno drugo nazivlje za iste stvari, a onda se svaka struka bori da eto bas onaj koji se u njihovoj koristi bude ispravan i cak se ruse studenti ako ne prihvate izraz doticne ekipe. Meni je to koma, s obzirom da studenti ne znaju ni ekstrem funkcije izracunati, da se pili po jeziku gdje nema konsenzusa.
Na najoptimalnije i najidealnije i meni skoce dlake :)
Jel baš sve? :mrgreen:Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Evo ja ću paziti da ti ne pokvarim frizuru ;-)
mishekica, fakat se bezveze vrijeđaš :|
i nitko te ne smatra idiotom, daj se skuliraj
Ja sam uvijek govorila DNK jer su me tako naučili. Davno, za vrijeme mog školovanja.
I nek govori i piše kako god tko hoće, ali ja ću onako kako su mene učili i to prije 90.
Bila je neki dan emisija na tv o naglascima i kaže Tomislav Baran da većina naglasaka koji se danas koriste prije dvadeset godina ne bi prošla.
Slažem se i tvrdim da nam je jezik iznakažen nekim čudnim utjecajima sa strane, ali to je druga priča.
Meni najoptimalnije i najidealnije ne smetaju i nije mi to mjerilo (ne)pismenosti. Općenito mi mjerilo nepismenosti nije nepoznavanje tih nekih caka koje se stalno potežu kad se hoće uputiti na pogreške u upotrebi jezika, pa tako i sljedeći i slijedeći. Uostalom, tko zna da ne može biti ni najbitnije, a ne samo najoptimalnije i najidealnije.
Ovdje ima visokoobrazovanih i vrlo pismenih forumašica, čije postove rado čitam, koje redovito pišu preporuča/preporučamo, što je potpuno pogrešno (ne postoji glagol preporučati, postoji preporučivati, a prezent je preporučuje), no ne smatram ih nepismenima zbog toga. Ne mogu svi znati sve o jeziku niti ima potrebe za tim, a neki neispravni oblici koji se stalno vrte po mediijma, ljudima valjda uđu u uho i naviku.
Uvjerila sam se i da VSS ne znači veću pismenost od SSS-a, iako iza VSS-ovaca stoji nekoliko godina školovanja više i još više pročitanih i napisanih stranica. I pritom mislim na temeljnu, osnovnoškolsku i srednjoškolsku pismenost.
Drugo, standardnim jezikom ne govori nitko, govorimo razgovornim (netko više, netko manje), s elementima različitih žargona, generacijskog, profesionalnog itd. Znam da je standardno poenta, kaseta i licencija i to ću napisati u službenom dopisu, ali uvijek kažem poanta, kazeta i licenca.
Ono što meni smeta više je stilske prirode, administrativizmi poput sukladno, isti, u cilju... Napravili smo to sukladno pravilniku umjesto prema pravilniku ili u skladu s pravilnikom. Donijela sam papire pa ću iste proslijediti... umjesto donijela sam papire pa ću ih proslijediti... U cilju sprečavanja onečišćenja umjesto da bismo spriječili onečišćenje ili radi sprečavanja onečišćenja itd. Još kad bi ti oblici ostali samo u administrativnom jeziku, no oni prodiru u sve funkcionalne stilove.
Što se tiče naglasaka, to je posebna priča u hrvatskom, ima onih koji inzistiraju na postojećoj novoštokavskoj normi koja je lišena dijalekatskih i lokalnih obilježja i koja jednostavno više nije u modi, zastarjela je, za mlade generacije čak "seljačka" (pa tako na našim komercijalnim televizijama nema šanse da čujete standardni naglasak), ali i onih koji se zalažu da se naglasni sustav uskladi s naglascima gradskih govora, posebno zagrebačkog kao najpopularnijeg.
Jezik se mijenja, nije bio isti prije sto godina, niti će za sto godina biti ovakav, to je nemoguće. No slažem se nakaradnostima koje se, čini mi se, najlakše udomaće (naslovnica Studija: ultimativna zavodnica, oglas u novinama: ultimativna rasprodaja... :facepalm:).
Vikki, super post :)
Hvala ti na savjetima, uvijek rado cujem neku preporuku i rado ispravim svoje greske :)
Necu vise pisati sukladno pravilniku... :lool: i pazit cu koje knjige, serije i vjezbe preporucujem :mrgreen:
joj, vikki, ali za poznavanje svega ovoga bismo morale biti profesionalne lektorice :-/Citiraj:
vikki prvotno napisa
poznajem nekolio profesorica hrvatskog jezika i književnosti kojima ne bi palo na pamet da je ovo, gore napisano - nedobro
koje uredno pišu: ako ćemo ići, kupit ćemo
budući smo zakasnile...
Vikki, sad si sve podigla na visu razinu :)
Ja ne mislim da mi koji se ne bavimo jezikom, mislimo puno kako pisemo postove na forumu. Ovaj administrativni "zargon" nisam ni primijetila.
Meni glagoli poput poluciti ili svrsiti nikad nece uci u rjecnik. Ja cu i dalje zavrsavati, a rijec svrsiti je rezervirana, slicno kao hiniti :)
Ali kad se udje u moju struku ili hobi, onda se osjetim (su)odgovornom pa se potrudim.
Upravo to! Zato nikad i neću nekoga okarakterizirati nepismenim samo zato što kaže najoptimalniji.Citiraj:
apricot prvotno napisa
Anci, to je administrativno-pravni stil i imaš pravo pisati sukladno, druga je stvar što ja to ne volim, ljepše mi je, mekše reći prema zakonu nego sukladno zakonu, a značenje se nije promijenilo. Problem je i kad se taj sukladno uvriježi tamo gdje stilski ne pripada, a govornici to ne mogu procijeniti jer prečesto čuju izraz.
Hm, ali DNA/DNK dilema u hrvatskom jeziku postojala je i prije 90-ih, a mRNA se i tada pisala kao mRNA ili kao mRNK. Prema logici po kojoj je ispravno pisati DNK, za mRNA ispravno bi bilo gRNK, ali naravno da nitko nikada tako nije pisao jer bi nastao kaos.Citiraj:
Tanči prvotno napisa
Dilema DNA/DNK nema veze s devedesetima.
Apri, zašto je "kupit ćemo" pogrešno? :nepismena:
Aha sorry, skužila
Radi se o konstrukciji "ako ćemo ići, kupit ćemo", treba biti "ako budemo išli, kupit ćemo"
Meni nakon lekture knjige koju sam pročitala tri puta korektorica zna ispraviti dosta stvari. Nekada zaista popravi moje propuste, nešto što nisam znala (jer ona ima više iskustva), nekad drugačije kaže ono što je rečeno (po meni nepotrebno i ne uvijek nužno bolje, valjda ima viška vremena), no nikad se ne vrijeđam (jesam dok sam bila mlađa i mislila da ja znam najbolje).
Jelena, jezik struke je poseban problem. Ima stvari oko kojih se jezičari i stručnjaci nikad neće složiti, to je stvar dogovora.
Spominjala si prije koju stranicu kanistar i kako ne znaš kako bi hrvatski pravopis mogao to regulirati kad nije hrvtaska riječ. Može i regulira, zna se kako se prilagođavaju posuđenice, prema jeziku iz kojega se posuđuju, a ne prema jeziku posredniku. To je i odgovor na pitanje zašto licencija - zato što je došlo od latinskog licentia, a ne od nrp. engleskog licence.
Ti si izrazito pismena i možeš biti mjerodavna za termine svoje struke, no vjeruj mi, ima i vrsnih stručnjaka koji veze s jezikom nemaju, a tvrdit će da struka nalaže baš to. Prije neki dan me čovjek prozvao jer sam mu dietetsku hepatozu promijenila u dijetetsku, da on to nikad nije čuo. I odakle uopće da mu krenem objašnjavati zašto je dijeta i dijete, a ne dieta i diete, on misli da sam ušla u njegovo područje, ne kuži da to nije stvar stručnog termina nego pravopisa hrvatskog jezika.
moja najbolja prijateljica je lektorica
meni najbolja
knjige koje je ona "odradila" su mi nevjerojatno dobre
za razliku od nekih drugih kada bih najradije uzela crveni flomaster :-D
a ni blizu struci nisam :-)
Prihvatio bi da mu jednostavno kažeš da je hrvatski ispravno "dijeta". Ne trebaš objašnjavati porijeklo -ije u toj riječi da bi ti povjerovao: ako je dijeta, onda je dijetetski.
To nije primjer gdje struka ima što za reći na taj način, imho.
Ali najoptimalniji i meni para uši jer ne znači ništa, mishekica je objasnila smisao.
Ma znam, osim toga u Rječniku medicinskog nazivlja ima dosta bolesti i stanja s dijetetskim. Hoću primjerom pokazati da netko može biti kompetentan za jezik svoje struke samo ako i inače dobro poznaje jezik, u protivnom baš i ne.
Apri, sigurno bi se našao kakav lektor koji bi i tekstove tvoje frendice "popravio" :)
Ljudi zabriju da je ispravna samo jedna varijanta. Npr. napišem: kod ljudi, pritom, označava, u drugom čitanju netko to ispravi: u ljudi, pri tome, označuje. Drugi put napišem ovu drugu varijantu, i opet se nađe netko tko to ispravi u prvu jer jednome jedno hrvatskije, a drugome drugo :lool:
Ovisi kako definiramo "kompetentan za jezik svoje struke". Nije uvijek stvar u jeziku, nekada je problmatično značenje. Tada i osoba koja jezik ne poznaje dobro može biti u pravu (u nekim pitanjima koja se tiču njene struke).Citiraj:
vikki prvotno napisa
I jezikoslovci i struka trebaju saslušati argumente druge strane. Do problema dolazi kada se ti argumenti obostrano ne razumiju jer i jednima i drugima nedostaju znanja potrebna za razumijevanje, tako nekako.
Slažem se, zato sam napisala ovo baš i ne.
Ja ne znam jesu li trbušna stijenka i trbušni zid jedno te isto i, ako jesu, što je bolje od toga, ali znam zašto je venski bolje od venozni ili hormonski od hormonalni.
No i jedni i drugi znaju biti isključivi i nasilni sa svojim rješenjima (medicinske si struke, čini mi se, sjećaš se krvotočnog urušaja?).
Ono što ja ne znam, a voljela bih znati jest razlika između drugačije i drukčije.
Kada i zašto se koristi prva ili druga riječ?
Ja ne razlikujem drugaciji i drukciji. Mozda mi drugaciji zvuci formalnije.
Vikki, sad si se upecala :) Posto volim tvoj otvoreni pristup, zanima me tvoje misljenje oko minimirati ili minimalizirati. Ocito je da prvi slici njemackom, drugi engleskom, a moj je osjecaj da se u standardni jezik vise rijeci preuzelo iz njemackog. Je li to dovoljan razlog... Uglavnom, ja sam po uputi spominjanog I. Č. preuzela minimirati. Nisam imala svoj stav, a covjek se srcano bavi jezikom, iako bi nekad bilo bolje da odmara :)
nije bitno koliko opcija je u pitanju optimalna je najbolja i u sebi već sadrži naj jer je superlativCitiraj:
mishekica prvotno napisa
alternativa je druga od dvije opcije i ne može ih biti više
ups tek sad vidim ovu stranicu - oprosti
I drukčiji i drugačiji, nema razlike u upotrebi (prema Insitutovom jezičnom savjetniku iz 1999., drugdje nisam gledala).
Jelena, ne dolazi ni iz engleskog ni njemačkog, nego iz latinskog opet, od minimus. U tome i jest stvar da smo latinizme preuzeli iz latinskog, a ne iz drugih jezika koji su i sami preuzeli te termine iz latinskog i prilagodili prema svojim normama. Mislim da jezičari savjetuju najkraći oblik, minimirati (i to baš imam kao primjer u jednoj knjizi o terminologiji, moram potražiti), osobno upotrebljavam minimalizirati, a ima još jedan oblik - minimizirati. Iskreno, kad se nađem pred tim, nikad ne znam što službeno upotrijebiti, minimirati mi zvuči daleko od značenja mada zapravo nije :/
Tj. mislim da se i tu radi o pravilu (preporuci) kod prilagođavanja posuđenica da se nastavci dodaju latinskoj osnovi (od minimus se odbije nastavak -us i doda nastavak za glagol -irati), no provjerit ću kasnije.
e i tu je moj problem s tom DNK (to mi je bilo čudno još u srednjoj školi)Citiraj:
vikki prvotno napisa
ja nikad nisam shvaćala taj Acid kao englesku riječ nego latinsku, ko i sve ostale u nazivu. i zašto su onda nju preveli u kiselinu, a nisu preveli deoxiribonukleinsku u bezkisikaneznamkakojezgrovnu?
Meni je najbliže minimizirati ali nema veze s pravilima, jednostavno mi najbolje sjeda u uho. Minimirati mi zvuči kao marinirati LOL
Nisam medinicar ali za krvotočni urušaj sam čula stvarno tako pišu. Urušaj... zvuči kao rusvaj pa još gore.
Optimirati ili optimizirati?
tangerina, preveo je neki novinar pojam "structure of RNA" kao struktura srži riblje kiseline, iz neznanja. Davno je to bilo doduše, u međvremenu su valjda svi naučili.
U hrvatskom se koristi pojam oksidacija, ne postoji kisikacija :D Iako deoksiribonukleotid zapravo nastaje reakcijom redukcije ribonukleotida (sve sam rekla na ispravnom hrvatskom). Točnije redukcijom riboze, jednog šećera koji je dio molekule ribonukleotida.