Potres u Hrvatskoj 2020 :(

Citiraj:

---

angelina1505 prvotno napisa

Ma mislim, neće se ništa uplaćivati, ali će neke druge stvari patit.
I neka pate, elementarna nepogoda je, i iako to zvuči 60+20 budimo svjesni da je to samo za ojačanje konstrukcije i da je to vjerojatno na kraju u utrošenoj sumi saniranog stana oko 20% ukupnog troška stanara (ovo o 20% mi je iz ovog današnjeg članka https://www.index.hr/vijesti/clanak/...n/2201115.aspx) i meni se to čini realna i dobra cifra za pomoć. Ostalo stvarno ne mislim da treba.
Mislim da treba naći modele kreditiranja za ostale troškove, za one koji bi ojačali, a isto tako da se pokrene rješavanje imovinsko pravnih odnosa, zaštićenih stanara, kao i da se točno regulira problem eventualnog nepopravljanja građevine u centru grada. Jer po Markuševcu u dvorištu ja ne trebam hodati, a po centru bome svi hodamo, i okolina treba biti sigurna. Ne sumnjam da će i tu biti pametnjakovića koji neće popravljati jer neće biti potresa 100 godina i ko mu šta može, e pa ja bi ga zakonski riješila onda te imovine :mrgreen:

---

S ovime se slazem. Osim zadnjeg dijela. Ja bih opalila porez na imovinu :mrgreen:

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Odgovorit cu ti nakon sto mi objasnis od cega i u sto trebaju odvajati "oni kojima ja uskracujem solidarnost", kakav je novani tok financiranja obnove od strane građana.

---

Kroz poreze i namete, a kako bi drugacije ?

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrva...greba-15010382

Citiraj:

---

rehab prvotno napisa

Kroz poreze i namete, a kako bi drugacije ?

---

Ok, a kako im onda ja uskracujem solidarnost i od cega to trebaju odvajati. Podsjetit cu te, ovo si napisala:

Citiraj:

---

Jos mi nisi objasnila kako ce netko tko krpa kraj s krajem zbog korona krize odvojiti novac za nekoga tko se nije sjetio ili mu se nije dalo uloziti novac da minimalizira stetu od razornog potresa na koji struka upozorava vec godinama ali valjda nije ni bitno, ti ljudi ocito ne zasluzuju solidarnost.

---

Koliko poreza placa onaj tko krpa kraj s krajem i koliko ce vise poreza morati platiti zbog obnove zagreba?

U trenutku kad bi pravi potez za poduzetnike i obrtnike bio da se smanjuju i ukidaju porezi, nameti, birokracija, da ljudi mogu prodisati i isplivati, sasvim sigurno ce financiranje obnove Zagreba otezati taj proces. O tome govorim. S tim da jos nije do kraja jasno financiranje Fonda za obnovu koji se spominje (za kredit i zajam je jasno).

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

:lool:
A daj, fakat me zanima, kako ti mislis da to izgleda?
Ozbiljno ne razumijem ovaj dio s "odvajanjem".
Ja sam bila uvjerena da postoji drzavna riznica koja se s jedne strane puni a s druge prazni. Praznit ce se i na obnovi zagreba. A punit ce se kao i dosad, kako stvari sada stoje.
Kako to "odvajanje" izgleda?

---

Činjenica je da nam fali javnih škola. Činjenica je da nam je dječja bolnica u katastrofalnom stanju. (Jest, činjenica je i da gradimo nebulozno skupu i bespotrebnu žičaru.) Ali ti i dalje ne možeš vizualizirati ništa drugo osim "harača". Nevjerojatno.

Ali to nikako nije isto. Ja sam sigurna da bi poduzetnicima bilo super da se porezno rasterete ali s druge strane grad je pretrpio potres, ljudima nece biti osposobljeno grijanje do zime, krovovi nisu sanirani, fasade padaju po ulicama, skole su porusene.
Ne vidim kako je poduzetnicima uskracena solidarnost. I njihova imovina ce se obnavljati Al zbog dokonih glumica cijela obnova treba stati.

Citiraj:

---

Kanga prvotno napisa

Činjenica je da nam fali javnih škola. Činjenica je da nam je dječja bolnica u katastrofalnom stanju. (Jest, činjenica je i da gradimo nebulozno skupu i bespotrebnu žičaru.) Ali ti i dalje ne možeš vizualizirati ništa drugo osim "harača". Nevjerojatno.

---

Uopce ne razumijem ovaj post.

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Uopce ne razumijem ovaj post.

---

Ni ja. Jel ovo islo meni ili Betty ? Ne vidim da je itko doveo u pitanje obnovu bolnice i ostalih javnih objekata ?

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Ali to nikako nije isto. Ja sam sigurna da bi poduzetnicima bilo super da se porezno rasterete ali s druge strane grad je pretrpio potres, ljudima nece biti osposobljeno grijanje do zime, krovovi nisu sanirani, fasade padaju po ulicama, skole su porusene.
Ne vidim kako je poduzetnicima uskracena solidarnost. I njihova imovina ce se obnavljati Al zbog dokonih glumica cijela obnova treba stati.

---

Ne, ne treba cijela. Treba jasno odrediti kriterije obnove i rjesavati probleme u srzi.

Išlo je Betty.

I dalje ne razumijem zasto ali ok.. Rijesite to medjusobno :)

Ok, Betty je uvjerena da postoji "drzavna riznica koja se s jedne strane puni a s druge prazni. Praznit ce se i na obnovi zagreba. A punit ce se kao i dosad, kako stvari sada stoje. Kako to "odvajanje" izgleda? "

Odvajanje neće biti "harač" kako je ona zamislila da rehab zamišlja (uf, mrzim tumačiti što su drugi zamislil) nego će biti manje novca za javne škole, gradnju javnih bolnica i slično.

Čitaju nas :lol:

https://www.index.hr/vijesti/clanak/...a/2201205.aspx

Pri tome ne zauzimam stranu kod pitanja subvencioniranja obnove (mislim da je to vrlo kompleksno), samo me čudi poimanja da trošenje onoga što je u državnoj riznici ne može značiti "odvajanje".

Citiraj:

---

Kanga prvotno napisa

Ok, Betty je uvjerena da postoji "drzavna riznica koja se s jedne strane puni a s druge prazni. Praznit ce se i na obnovi zagreba. A punit ce se kao i dosad, kako stvari sada stoje. Kako to "odvajanje" izgleda? "

Odvajanje neće biti "harač" kako je ona zamislila da rehab zamišlja (uf, mrzim tumačiti što su drugi zamislil) nego će biti manje novca za javne škole, gradnju javnih bolnica i slično.

---

Pa, to je na politiki vlade da odluci cega ce biti manje. Ja se zdusno nadam se ce biti manje koronavirus.hr stranica za pola milijuna kuna a vise skola i bolnica. Ali skole i bolnice se nisu gradile ni prije potresa u nekom znacajnom obujmu, pa bi ne bi bilo posteno reci da ce ih biti manje zbog ulaganje drzave u obnove postojecih objekata.
Koliko bolnica se sagradilo u zadnjih 10 godina?
A ja sam prilicno sigurna da ce drzava svojih 60% povuci iz nekog EU izvora, cime bi se oslobodila sredstva za te hipotetske nove bolnice i skole. Ne vjerujem da ce se one graditi, nego vjerujem da cemo i dalje placati pola mil. kn za web domenu, ali mogu se nadati.

Citiraj:

---

Kanga prvotno napisa

Pri tome ne zauzimam stranu kod pitanja subvencioniranja obnove (mislim da je to vrlo kompleksno), samo me čudi poimanja da trošenje onoga što je u državnoj riznici ne može značiti "odvajanje".

---

Rehab je implicirala da ce netko odvajati vise nego dosad, odnosno takvo je moje razumjevanje njenih upisa s cim se ne slazem. Odvajamo svi isto kao i prije. Oni koji odvajaju.

Uzmite u obzir da u Zagrebu treba obnoviti i cijeli niz škola i bolnica, a ne samo privatnih zgrada.

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Rehab je implicirala da ce netko odvajati vise nego dosad, odnosno takvo je moje razumjevanje njenih upisa s cim se ne slazem.

---

Ako ćeš od istog odvajanja dobiti manje (javnih škola, bolnica, a nekom možda znače i te stranice koje navodiš), dođe ti na isto kao da si odvajao više.

Falim te bože da nisam glasala za Fokus, sad bih se živa pojela. Od svih suvišnih izdvajanja oni su se uhvatili obnove.

A APN krediti nisu opće ulaganje u tuđu privatnu imovinu? Ali OK, osobno nemam problem s njima (osim u slučajevima kad znam da ih koriste oni kojima to objektivno ne treba, ali to je druga tema). Moj favorit suvišnih izdvajanja napaćenog hrvatskog naroda je ipak Crkva :mrgreen:

Citiraj:

---

Kanga prvotno napisa

Ako ćeš od istog odvajanja dobiti manje (javnih škola, bolnica, a nekom možda znače i te stranice koje navodiš), dođe ti na isto kao da si odvajao više.

---

Ne razumijem sto pokusavas reci, da drzava ne bi trebala sudjelovati u obnovi jer ce zbog obnove postojece imovine (među kojima su i skole i bolnice) biti manje bolnica i skola?

Citiraj:

---

Argente prvotno napisa

Falim te bože da nisam glasala za Fokus, sad bih se živa pojela. Od svih suvišnih izdvajanja oni su se uhvatili obnove.

A APN krediti nisu opće ulaganje u tuđu privatnu imovinu? Ali OK, osobno nemam problem s njima (osim u slučajevima kad znam da ih koriste oni kojima to objektivno ne treba, ali to je druga tema). Moj favorit suvišnih izdvajanja napaćenog hrvatskog naroda je ipak Crkva :mrgreen:

---

Potpisujem do zadnjeg slovca!

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Ne razumijem sto pokusavas reci, da drzava ne bi trebala sudjelovati u obnovi jer ce zbog obnove postojece imovine (među kojima su i skole i bolnice) biti manje bolnica i skola?

---

Ne pokušavam reći ništa više od onoga što jesam rekla. U fazi sam promatranja.

Ok. Imala si prilicno snazan upad na temu, pa sam pretpostavljala da imas formirane stavove. A mozda su ti samo prema meni formirani :).

Zašto ljudi ne osiguravaju imovinu? Pa eto, čak iako je u pitanju mjesečno prihvatljiva cifra prosječnom Hrvatu, ljudi osiguravajućim kućama ne vjeruju. Previše su puta čuli priču kako je susjed XY bio osiguran, pa je ispalo da ipak nije. Ili da je dobio 500 kn osiguranja. Pa ako to nije istina, osiguranja bi se trebala zapitati zašto ih bije takav glas i poraditi na transparentnosti i marketingu.

Uostalom, država će u idealnoj situaciji dati 80% za obnovu zgrada i 0% za obnovu stanova.
I tko zna kad i tko zna kome i kako će se provoditi zakon. Sjetim se ljudi iz Gunje koji su dobili po 4 kune odštete.

Meni se čini da je taj izdatak, uz mjesece života u izgnanstvu i uništene uspomene, sasvim dovoljna kazna i udarac nakon kojeg će trebati godine da se vrate u normalan život. Pa kao da je još 20% za zgradu i 100% za stan malo! Koliko njih će ostati živjeti u poluraspadnutim stanovima jer neće imati novca?
Još bismo im i to trebali uskratiti, svaliti svu krivicu na njih i trljati na nos jer su prva dva praščića? Druga stvar da su se kuće urušile isključivo radi njihove nebrige, ali eeej, pa bio je potres...nije baš da je vuk puhnuo...

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

A mozda su ti samo prema meni formirani :).

---

Možda, navikne se čovjek na neke standarde pa snažnije reagira kad se srozaju :-)

Načelno smatram da se šteta na privatnim objekatima treba rješavati putem osiguravajućih društava i dobrotvornih fondova koje bismo uplaćivali svi koji možemo i želimo, a šteta na svim objektima od javnog značaja da se treba rješavati putem države. Slažem se s većinom onoga što je rehab o tome napisla na ovome mjestu. Nakon razmišljanja, moja jedina dvojba oko toga dolazi od činjenice da je dio privatnih vlasnika kolateralna žrtva neodgovorne gradske politike koja nije vodila računa o ulaganju u prevenciju šteta većih razmjera. S druge strane, apsurdno mi je da vlasnicima nekretnina u centru grada (ili Markuševcu) sanaciju istih subvencionira netko tko otplaćuje kredit za vlastitu nekretninu (za koju plaća i osiguranje) ili netko tko živi kao podstanar ili slavonac koji krpa kraj s krajem, a dijete mu pohađa školu koja nema dvoranu za tjelesni (ali, kako reče naša bivša predsjednica u maniri Marija Antoaneta, ima livadu). Naravno da nisam, kao što se ovdje automatizmom imputira različitom razmišljanju o problemu subvencioniranja šteta, neosjetljiva na tragedije ljudi koji su ostali bez jedinog krova nad glavom, ali smatram da bi se takvi slučajevi trebali pojedinačno rješavati. Kao i da bi dobrotvorni fondovi za sanaciju privatnih nekretnina generalno bili korektnija, a vjerojatno i transparentnija opcija od državne subvencije.

PS Betty će možda zanimati mislim li da će djeca u Slavoniji dobiti školsku dvoranu ako država ne obnovi privatne nekretnine. Nažalost, to što su stvari kontraindicirane ne znači nužno i da će se jedna dogoditi ako se druga ne dogodi. Tako da ne mislim ništa više od onoga što sam napisla.

Ne, ne zanima me to, zanima me mislite li da je taj stav da država ne bi trebala sufinancirati obnovu grada generalan stav prema svim elementarnim nepogodama ili samo prema potresu u Zagrebu?
Ovdje se doista radi o načelu solidarnosti, koja postoji u svim štetama koje proizlaze iz elementarnih nepogoda (poljoprivrednici npr).

Nisam nikad vidjela da su druge subvencije izazvale jal zbog ulaganja države u privatnu imovinu ili naknadu štete.

Ne mogu ti odgovoriti za sebe, trebala bih opet dva dana razmišljanja. Mogu ti jedino reći da pogrešno percipiraš da se radi o jalu.

ok, pričekat ću.

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Ne, ne zanima me to, zanima me mislite li da je taj stav da država ne bi trebala sufinancirati obnovu grada generalan stav prema svim elementarnim nepogodama ili samo prema potresu u Zagrebu?

---

Zapravo, da, kao što sam rekla - smatram da bi se šteta nastala djelovanjem elementarnih nepogoda na privatnim objekatima trebala rješavati putem osiguravajućih društava i dobrotvornih fondova, a šteta na objektima od javnog značaja putem države.

Znači, generalno država ne bi trebala sudjelovati u sanaciji šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama fizičkim osobama?

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Znači, generalno država ne bi trebala sudjelovati u sanaciji šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama fizičkim osobama?

---

Da, to sam napisala već dva puta. Ne kužim ima li nešto što ne vidim u tom pitanju?

Evo, ja mislim da drzava ne bi trebala sudjelovati u nadoknadjivanju stete koja je nastala ako gradjani nisu placali neku mjesecnu ili godisnju naknadu drzavi, kao u slucaju ove poplave u Zagrebu. Poljoprivredni poticaji su tek pogotovo zaseban krimic. Ne radi se tu o jalu prema Zagrebu.

O da, poplava u Zagrebu je druga priča. Mislim, teško je generalno odgovoriti na takvo pitanje.

Pa ima, baš sam bacila oko na Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda gdje kaže:

Citiraj:

---

oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz ovoga Zakona

---

a Zakon dalje navodi kriterije o prirodnim nepogodama:

Citiraj:

---

Prirodnom nepogodom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.

(2) Prirodnom nepogodom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:
1. potres

---

te dalje navodi izvore sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda:

Citiraj:

---

(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda iz ovoga članka odnose se na novčana sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što je oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne infrastrukture te zdravlja i života stanovništva, koja su potrebna za djelomičnu sanaciju štete nastale od prirodne nepogode.

(2) Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika osiguravaju se iz:

1. državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije
2. fondova Europske unije te
3. donacija.

---

i namjenu sredstava:

Citiraj:

---

(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu u skladu s ovim Zakonom odlučuju nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Sredstva pomoći iz članka 19. ovoga Zakona su nepovratna i namjenska te se ne mogu upotrijebiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Gradonačelnici i općinski načelnici te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

(4) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju se za:

1. štete na imovini koja je osigurana
2. štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine
3. neizravne štete
4. štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela
5. štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom
6. štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama ovoga Zakona
7. štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine.

---

Ti i dalje misliš da država ne bi trebala nadoknađivati npr poljoprivrednicima štetu nastalu elementarnom nepogodom (npr tuča)?

Zakon postoji, bi se on trebao primjenjivati selektivno ovisno o mjestu (ili oštećenicima?) koje je zadesila elementarna nepogoda?

Imam jedno pitanje za one koji su češće u centru (ja osobno uopce ne idem u centar, mozda 2x godisnje).
Dakle Muller na Trgu. Ima li on oznaku i koja je?
Ja se sjecam kako je on obnovljen - srusena je u potpunosti cijela unutrašnjost zgrade, ostala je samo ovojnica (vanjski zidovi) i onda su oni ponovno vezani na novu unutarnju nosivu AB konstrukciju. I to je otprilike nivo koji bi trebalo provesti u velikom broju zgrada u ZG a da se učine istinski protupotresno izdrzljivim i sigurnim za zivot (iako ostaje problem loših vanjskih zidova).

Kako je trosak toga astronomski, realno mislim da cemo samo kao država utrošiti ogromnu količinu novaca (bit će dobro građevinskom sektoru, uvoznicima kelvarskih traka i sl) a kad lupi napokon onaj pravi od bar 6.5 koliko je prognozirano za naše područje- otici ce po meni velik dio toga opet u rusevine.. doduse mozda ce biti bolje nego da nije uloženo, s obzirom na zaštitu života. Jedino ako ga izbjegnemo iducih 100 godina pa u medjuvremenu za ovako skrpane zgrade nađemo tehnologiju i novce kako ih stvarno osigurati.

Pitajte se koliko je trajala obnova dubrovacke jezgrei koliko je dosla ondasnju drzavu, I koja je bila povrsina/broj zgrada koje je trebalo obnoviti i protupotresno ojacati.

Ovako ove prepirke o zakonu... ja najiskrenije mislim da nece biti novaca odnosno bit ce ga onoliko koliko ga ima, privatnog ili drzavnog... pa ce obnova trajati desetljecima. Oni koji se nadaju da ce im dan nakon donosenja zakona doc drzava i carobnim stapicem rijesiti problem - nece. Te zgrade su ocito u katastrofalnom stanju. Ali naravno nitko ne zeli takve stvari govoriti javno, nije popularno.... emocije vladaju s 99% odluka biraca pa onda logicno lose vijesti nitko ne zeli priopcavati.

Solidarnost za mene znaci zbrinjavanje osoba da imaju krov nad glavom, ne da se obnavlja imovina osoba koje imaju drugih nekretnina u vlasnistvu a koje su useljive i pogodne za zivot. Dakle, ako država nesto i bespovratno daje treba svakako jako dobro provjeriti kome i je li opravdano. Sigurno nisam za bespovratnih 60% svima.

Citiraj:

---

betty blue prvotno napisa

Pa ima, baš sam bacila oko na Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda gdje kaže

a Zakon dalje navodi kriterije o prirodnim nepogodama:

te dalje navodi izvore sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda:

i namjenu sredstava:

Ti i dalje misliš da država ne bi trebala nadoknađivati npr poljoprivrednicima štetu nastalu elementarnom nepogodom (npr tuča)?

---

Evo ja mislim da ne bi. Neka plaćaju osiguranje. Isto kao i za imovinu.
A o poticajima isto ne bi, to je kako je netko rekao totalno druga priča....
Mi smo godinama plaćali osiguranje stana, i kada se dogodila šteta dobili smo odštetu za 3 kvadrata boje za zid. Drugi dan smo ga otkazali. Bolje bi mi bilo da sam te novce stavljala 15 godina na stranu. I ne, nismo neinformirani i potpisali lošu policu, nego su osiguravatelji takvi kakvi jesu sa svojim koeficijentima i ogradama što polica ne pokriva.