Još da dodam ispravak netočnog navoda: smetalo bi me da vidim križ na bilo kojem neprimjerenom mjestu ili na mjestu tuđih svetinja.
Printable View
Još da dodam ispravak netočnog navoda: smetalo bi me da vidim križ na bilo kojem neprimjerenom mjestu ili na mjestu tuđih svetinja.
zdenka, ni meni ne smeta kriz među kruhom (posebice ne na tvojoj trpezi), al ovdje nije bit da se kriz nalazi među kruhom, nego da se nalazi U ŠKOLI, državnoj (pretpostavljam).Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
kao što si sama navela, radi se o jednom dijelu simbolike kruha, pa zar ima potrebe ga potencirati (stavljanjem križa).
nedavno je mm nazočio sudskoj raspravi gdje je ispred suca, na stolu, između suca i svjedoka stajalo raspelo.
tratinčice, znači prvih 4 godine djeca uče o tome da (nasumice izabrani):
Isus nas uči moliti
Isusov sam učenik
Mi smo Božja djeca i međusobno braća i sestre
Isus je trebao trpjeti, biti raspet i umrijeti
Otkrivamo tajne Božje ljubavi i dobrote
BOG JE NAŠ SPASITELJ
Naši grijesi i Božje milosrđe
Tvoje zapovijedi, Bože, meni su radost
i nakon 4. godine što to tako slušaju i upijaju kao male spužvice, u petom poslušaju o drugim religijama u okviru nekih 8 sati, vidim da u 7. razredu malo nešto obrađuju židovsku vjeru (naspram onim silnim satima gdje uče samo o jednoj vjeri). i to je onda to ?! :roll:
Ni ja nisam uvijek i u svemu bila zadovoljna u svojoj župi. Ali igrom slučaja puno se svećenika izmijenilo. I svaki puta je promjena bila na bolje. Strpljenja, svima nam treba strpljenja i vjere da će biti bolje. Drago mi je da sam svih ovih godina prolazila sve uspone i padove svoje župe i kroz to naučila prihvaćati ljude.Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
Ne kažem da je moj put ispravan, a tvoj ne, to nikako. I jedan i drugi imaju dobre i loše strane.
Upravo čitam roman „Posljednja vremena“ Michaela o Briena. Ima jedan dio koji me potaknuo na obrat mojih misli glede (pre)velikih očekivanja od drugih, pa i od svećenika. Radi se o dva katolička svećenika koji ispunjavaju određenu misiju. Jedan je obraćeni Židov, a drugi obraćeni Englez. Židov je jedini preživjeli u holokaustu od cijele svoje familije. Dubokouman je, tužan i ozbiljan. Englez je u našoj vjeri pronašao smisao nakon isprazna života koji je financirala njegova (novcem) bogata majka. Vozi i dalje skupe automobile koje mu mama kupuje, ali nakon nekog vremena svaki auto proda i novac donira katoličkim misijama i siromašnima. Voli dobro pojesti i to preko svake mjere. Zbog toga je često očajan i u razgovoru s Ilijom (Židovom) žali se da mrzi svoje okruglo tijelo jer je izraz njegove slabosti.
Ilija mu nato odgovori da je on poznavao Adolfa Eichmanna. Bio je discipliniran, jeo je i pio umjereno, inteligentan, tih, skroman i šarmantan. Obožavao je Mozarta i volio je ruže. Posjedovao je karakter. Ali je poslao u smrt nekoliko milijuna ljudi...
Duboko me se ovo dojmilo...ponukalo me na razmišljanje jesmo li mi, svojim ljudskim umom i osjetilima, uopće u stanju vidjeti bližnje kakvi uistinu jesu??? Ili nam najčešće nebitne stavri njihova karaktera zamrače ono što bismo trebali vidjeti u njima?
:heart:
MC, ja kužim da to tebe i mnoge druge smeta, ali mene ne, meni je drago da taj simbol vidim u školi.
Ljiljana, u redu, znam da se svećenici mijenjaju, ali eto ovaj u mojoj župi je tu već desetljećima. Ja nisam voljna trpjeti frustraciju na misi i u župi samo za ljubav dužnosti.
Treba poštovati razvoj djeteta. Tek kad je dijete u stanju razumjeti apstraktne pojmove tek se tada uvode u nastavu. Povijest u istom razredu, otprilike u isto vrijeme obrađuje pojam crte vremena, početak povijesti... pa je tada, poštujući HNOS, prikladno uklopiti i ovaj dio vjeronaučne nastave.Citiraj:
mama courage prvotno napisa
Tijekom prve četiri godine (ali i inače!) važan je stav vjeroučitelja koji će na praktičan način pokazivati tolerantan pristup djeci koja ne pohađaju nastavu vjeronauka, djeci koja su na bilo koji način izdvojena...
Inače, postoje i izborne teme koje se uzimaju ovisno o specifičnosti situacije. Konkretno, u 4. razredu je izborna tema Židovstva...
Ako neko dijete pohađa drugi oblik vjeronauka (pravoslavni....) moguće je i puno ranije od 5. razreda govoriti o ovim temama, naravno, pazeći na uzrast djece, a moguće je i organizirati gosta predavača, voditelja neke druge zajednice ....
U sedmom razredu je cijela tematska cjelina posvećena Židovskom narodu i vjeri, a u osmom razredu (opet poštujući stupnjevitost) obrađuju se nastavne jedinice, npr. Od religije do vjere, Ateizam i vjerska ravnodušnost, Traženje Boga u novim religioznim pokretima (yoga, meditacija, najsvetiji hinduistički zvuk, Jehovini svjedoci, mormoni, New Age, sinkretizam...)
Da, mislim kako do kraja osnovne škole, djeca doista mogu dobiti cjelovitost informiranja o mnogim pojavama vezanim za religioznost.
Prirodno mjesto križu u školi je učionica vjeronauka. Naravno, prikladan križ.Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
Gđa tajnica ima mali križ pred svojim računalom i to smatram njenim pravom kao i donijeti cvijeće koje će joj opemeniti radni prostor... :D
Moram se još osvrnuti na ono što je MC napisala o križu u sudnici - to smatram posve neprimjerenim, jer se tu ne radi o pitanju kolektivnih i osobnih vjerskih prava i prava na vjersku pouku i vjerske sadržaje u školi nego o zadiranju u neovisnost i nepristranost sudstva. Vlast bi trebala biti vjerski neutralna.
Što se tiče vjerske simbolike i vjerske pouke u školi, mislim da joj ima mjesta, dapače da je to pravo svih onih koji to žele. Škola je servis javnosti, ne neka institucija izdvojena od nas građana, u kojoj mi ne bismo smjeli biti ono što jesmo. Primjer Francuske - zabrane nošenja marama za muslimanske djevojke i križeva za kršćansku djecu smatram dokidanjem osobnih i vjerskih sloboda. To je totalitarizam. Osim totalitarističkih pogleda mržnju prema vjeronauku u školi uzrokuje još i relativizam i obračuni s vlastitom prošlošću/obitelji.
Kao i institucija škole koja je državna. Ili ne ?? :/Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
A što da su imali obilježja neke druge vjere? Onda ne bi bili diskvalificirani? Iskreno-sumnjam da bi jedan mali Buddha "prošao" na tom natjecanju. Muka mi je od pročitanog. :(Citiraj:
Onda su neki razredi bili "diskvalificirani" s natjecanja jer nisu imali krizeve na stolovima.
Osobno nemam ništa protiv križeva na i u vjerskim objektima-uključujući i škole UNUTAR njih. Izvan njih-no way. Ako nije diskriminacija u učionicu SVE djece u razredu (neovisno koje su vjere) istaknuti vjerska obilježja samo jedne vjere onda ne znam što jest. Nekom to paše. Kako se osjećaju ostali? Je li ikoga uopće briga ili je samo važno da bude zadovoljena volja većine??
zdenka, nije bit u tome što se meni osobno ne sviđa (a tebi sviđa) il obrnuto, nego je stvar principa i nekih postulata koji su navedeni u ustavu.Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
a ovo o krizu u sudnici, to je samo bio primjer. ništa više.
tako bi trebale biti i ostale institucije u službi građana, pa i državne škole. ne znam po čemu bi školstvo trebalo biti vjerski obojeno. :?Citiraj:
Vlast bi trebala biti vjerski neutralna.
ovaj primjer iz francuske sam uvijek gledala u drugom svjetlu, u svakom slučaju smatram da učiteljice ne trebaju nositi nikakva vjerska obilježja dok predaju pred učenicama. što se tiče učenika/učenica... tu sam u premišljanju, al to bi sad potpuno bilo off topic, pa neću više o tome.Citiraj:
Primjer Francuske - zabrane nošenja marama za muslimanske djevojke i križeva za kršćansku djecu smatram dokidanjem osobnih i vjerskih sloboda.
i iz bavarskih škola se moraju skinuti križevi (koliko god to njima ne odgovaralo), a u švicarskoj se razmišlja da se preambula ustava (gdje se spominje bog) promjeni (mada ta preambula nema nikakvo pravno značenje).
tratinčice, ja drumom, ti šumom. moj zaključak (na osnovu ovog linka što si mi ga ponudila) je da to je vjeronauk JEDNE vjere (koja naravno ne isključuje a kamo li stigmatizira ostale). i da ne bude zabune, osobno nemam problema što je to vjeronauk dominantne vjere u hrvata, samo bih htjela da se to tako otvoreno i veli.
osim toga, za mene osobno (ne mora značiti za svakog ateistu) ni vjeronauk više religija ne bi bio dobar. jer ako jednu religiju smatram besmislenom, otkud ideja da bi potpourri religija smatrala smislenim. ovo opet naravno ne znači da ja svom djetetu neću prenijeti osnove svih vjera (kao dio opće kulture).
evo i za druge vjerske zajednice http://www.poslovniforum.hr/zakoni/crkva05.asp, konkretno Bugarska i Makedonska pravoslavna crkva i Hrvatska starokatolička crkva...Citiraj:
mama courage prvotno napisa
mene bi strašno veselilo kada bi druge vjerske zajednice također makar na informativnoj razini predstavljale druge, i kršćanske i nekršćanske zajednice :oops:
naravno, samo kao dio opće kulture za one koji to tako žele :*
Mislim da sam vrlo jasno istaknula da školu smatram servisom nas građana i da mi u školskom programu itekako trebamo imati svoj glas.Citiraj:
mim prvotno napisa
Upravo tako. SVI moramo imati svoj glas, zar ne?? Ili ipak samo većina, a ostali neka šute? :/Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
Usput, ja i sudstvo smatram "servisom građana". Koja je razlika? Državne su institucije oboje.
:love:
SVI i imaju glas. Sve vjeroispovijesti imaju jednako pravo na vjeronauk u školi, a ateisti i svi oni koji iz bilo kojeg razloga ne žele vjeronauk za svoju djecu, ne moraju ga Stvari se nerijetko postavljaju posve suprotno, odnosno način da jedino većina ne bi smjela imati glas.Citiraj:
mim prvotno napisa
Zašto moram objašnjavati ono što znaš? Škola nije institucija vlasti ni zakonodavne ni izvršne ni sudske.
Zdenka, nije bilo riječi o vjeronauku u školi (za koji znamo da ga sve vjeroispovijesti imaju pravo održavati) nego o isticanju vjerskih obilježja u razredu koji koriste i pohađaju sva djeca-često različitih vjeroispovijesti. Ako se vratiš nekoliko postova gore vidjet ćeš da sam odgovarala na tu temu vezanu za "diskvalifikaciju" i isticanje križa na proslavi Dana zahvalnosti za plodove zemlje. Kakve veze zemlja ima s križem? Ili su oni koji ne staju iza tog križa manje zahvalni za plodove zemlje?Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
Slučajno u obitelji imam misionara-Isusovca koji je sedamdesetih godina "radio na terenu" tj. pokrštavao plemena, stvarao župe. Vjeruj mi, oni su po pričama puno zahvalniji na plodovima zemlje nego što ćemo to mi ikada biti. Svaki dan, ne samo na taj dan. A, zamisli, nisu poznavali križ. Ni civilizaciju, Crkvu...
Tebi križ u razredu ne smeta. Ne smeta te što su djeca unatoč trudu bila "diskvalificirana". Dozvoli mi da mene to smeta, da budem ljuta zbog takvih događaja i dozvoli mi da smatram da križu nema mjesta u učionici DRŽAVNE škole koja nije katolička unatoč tome što se većina vjernika u državi izjašnjava tako. U državnoj školi i njenim učionicama može biti samo grb države. Naravno, nemam ništa protiv toga da npr. Katolička klasična gimnazija u Virovitici istakne vjerska obilježja jer je i upisuju samo djeca-vjernici RKV.
Postoji razlika između vjeronauka u školi i ovog što sam napisala, a ti budi toliko tolerantna da bar shvatiš da postoje ljudi kojima to može smetati i da je ovo što se dogodilo djeci koja su "diskvalificirana" jest diskriminacija. I sad zamisli svoju djecu u nekoj drugoj državi kako se razočarano vraćaju kući iz škole i pričaju ti kako su diskvalificirani jer nisu istakli (možda tuđa i njima strana i neprihvatljiva) vjerska obilježja. Nekom vjernicima njihova vjera brani isticanje istih. Jesi li pomislila na to?
A što se sudstva tiče:
A o toleranciji mladih prema pripadnicima drugih vjeroispovijesti možeš pročitati ovdje:Citiraj:
Splitska sutkinja napustila ročište zbog istaknutog križa u sudnici
Nekadašnja kandidatkinja za predsjednicu Županijskog suda u Splitu Amara Trgo odbila je 12. rujna ove godine sjesti u sudsko vijeće na Županijskom sudu u Splitu pod predsjedanjem kolege Zorana Kežića kada je vidjela da u njegovoj sudačkoj prostoriji na zidu visi križ.
Amara Trgo je zajedno sa sucem Dražanom Penjakom i predsjednikom Kežićem trebala činiti tročlano vijeće sudaca profesionalaca koji su taj dan trebali suditi u zahtjevnom USKOK-ovu predmetu organizirane prodaje droge. Ali, uz jasno i glasno negodovanje da križu nije mjesto u Dračevcu, Amara Trgo ostavila je kolege Kežića i Penjaka bez mogućnosti da počnu sa suđenjem.
S malim zakašnjenjem suđenje dilerima je taj dan ipak počelo jer se na posljetku našla zamjena za Amaru Trgo. Sutkinja Senija Ledić je zauzela, naime, njezino mjesto u sudskom vijeću, piše Slobodna Dalmacija.
Inače, sudski poslovnik koji je donesen u srpnju 1997. za vrijeme mandata ministra Miroslava Šeparovića jasno kaže da u sudačkoj prostoriji mora biti istaknut državni grb RH. Nigdje, međutim, ne piše da je u sudnici zabranjen križ ili neko drugo obilježje koje bi sudac svojevoljno istaknuo.
Ako pođemo od definicije Hrvatske kao laičke države u kojoj je državna vlast strogo odvojena od crkve te kao takva mora sačuvati svoj pluralitet, onda je nepojmljivo da križ ima mjesta u sudnici, komentirao je za Slobodnu Dalmaciju don Ivan Grubišić.
Predstavnici drugih konfesija - muslimani, Židovi i drugi mogli bi tako također tražiti isticanje svojih vjerskih obilježja u državnim prostorima. Druga je stvar što u Hrvatskoj vjerskih obilježja ima svuda i što to pitanje ovisi o sklonosti pojedinca, zaključio je Grubišić.
http://www.stormfront.org/forum/showthread.php?t=433662
Vrlo zanimljivi komentari mladih vjernika-katolika. Ne bih komentirala, ali me ni ne čudi.
Govorila sam samo o križu kao simbolu, ne o diskvalifikaciji djece, ne zato što me ta diskvalifikacija ne bi smetala nego zato što sam htjela govoriti o načelnim pitanjima vjeronauka u školi.
Naravno da me smeta diskvalifikacija djece, jer mislim da je svaka koncepcija izložbe o kruhu i simbolici kruha legitimna. Križ vezan uz simboliku kruha doživljavam samo kao jednu od legitimnih opcija, ne i obaveznu. Kada bi se tako nešto dogodilo u mojoj okolini reagirala bih na to i ne bih dozvolila da to tako prođe. Međutim, taj problem je druge razine, ne načelne naravi nego one koja se naziva "ljudski faktor".
Nigdje nisam spomenula da bi netko drugi "bio manje zahvalan za plodove zemlje", nemoj mi podmetati. Jedina moja teza iza koje stojim jest da križu jest mjesto na jednoj takvoj izložbi.
Ne trebaš me pozivati na toleranciju, ona je ugrađena u moje biće. Poštujem i prihvaćam razlike u mišljenjima, spremna sam na dijalog, spremna sam i na promjenu mišljenja pod snagom tuđih argumenata. Ne toleriram jedino govor mržnje. I imam svoj stav koji se usuđujem i iskazati iako sam s njime ovdje u manjini.
nisam stigla vise na forum od kad sam pisala o diskriminaciji. MIM je opisala srz moga misljenja o tome.
kao krscani mogli smo i mi peci kruh u obliku kriza. Mogli smo i donjeti zlatni ili broncani, cak drveni kriz za postavljanje na stol kao ukras. NO nije u tome bit. Bit je u tome sto su djeca svih nacija, rase i religije u DRZAVNOJ skoli bili diskvalificirani zato jer nisu imali KRSCANSKI simbol na svom stolu. Da je Buddhist taj dan ponio kip Buddhe, taj kip Buddhe bi imao onoliko tezine i vaznost koliko i kriz na stolu malog krscana. I taj kip Buddhe i taj kriz bi ulazili u bodovanje za najeljepsi stol u istoj kategoriji pletene kosare i sarene salvete na stolu malog ateista. Zelite poistovjeciti kriz sa sarenom salvetom? e pa na natjecanju za najlepsi stol u drzavnoj skoli - trebate.
da je vjerouciteljica drzala natjecanje UNUTAR SATA vjeronauka - i diskvalificirala djecu koja su zaboravila stavit kriz na kruh ili na svoj stol - to onda nije diskriminacija. No na ovo natjecanje su sudjelovala SVA DJECA jedne skole. Sudjelovala su i djeca koja ne pohadjaju vjeronauk i sudjelovala su djeca koja ne vjeruju u Isusa niti u Boga. I ta djeca su bila diskvalificirana iz natjecanja zato jer nisu imala kriz na svom stolu.
zato sam pitala - ciji su to dani kruha. jeli to krscanski blagdan ili opci blagdan? Dan zahvalnost u Americi ima svoje temelje koje nemaju veze s krscanstvom. NEgo stime da su Indijanci POGANI (ajmo reci) doslovce spasili zivote Europljanera pred opakom zimom kad su se nasli bez hrane i opskrbe. Bijelci su bili zahvalni indijancima, pa od tuda dan zahvalnost u Americi. Dobrota "divljeg pogana" koji se nikad nije dao preksrtit, i koji je kasnije bio i progonjen i postreljen te potjeran od bjelaca krscana. No nije to sad tema ove rasprave.
Zašto?Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
Slažeš li se onda da križu nije mjesto u učionicama državnih škola? Argumenti postoje, tuđe različito mišljenje postoji, tuđi povrijeđeni osjećaji postoje (više o tome ti može reći mala Sara iz rasprave pod linkom-ako si je pročitala).Citiraj:
Poštujem i prihvaćam razlike u mišljenjima, spremna sam na dijalog, spremna sam i na promjenu mišljenja pod snagom tuđih argumenata.
Ako je ovo išlo meni na dušu molim te da pronađeš u mojim postovima gdje ja to s mržnjom govorim o vjeri, vjeronauku i vjerskim obilježjima. Možeš pronaći jedino moju ogorčenost Crkvom kao institucijom i njenim "djelatnicima" te ljutnju što jedna sekularna država u kojoj živim dopušta da tako bude. Apsolutno sam za to da djeca imaju mogućnost pohađati vjeronauk, ići na mise, isticati vjerska obilježja u svojim domovima i školama pri Crkvi, ali sam protiv nametanja stava većine.Citiraj:
Ne toleriram jedino govor mržnje.
I, da se razumijemo, ja sam rođena u RKV. Kako se tek osjećaju vjernici neke druge vjere u našoj državi-na to ne želim ni pomisliti.
mene zoila zanima jesi li ti protestirala u školi u kojoj se dogodilo ovo što opisuješ?!! mislim da takav događaj zaslužuje da se o njemu detaljno popriča u dotičnoj školi, MZOSu i Katehetskom uredu.Citiraj:
Zoila prvotno napisa
i mislim da pretjeruješ generalizirajući, naime, dan kruha u mojoj školi npr je obilježen drugačije - na stolovima je doduše bilo i kruhova sa simboličnim križevima ili srcima, ali i macot i neke slastice tipične za muslimansku tradiciju.
nismo imali drvene ili brončane križeve, kipove i sl.
Ovo prvo sam već obrazložila.Citiraj:
mim prvotno napisa
Drugo, složila bih se da križevi ne trebaju visjeti po učionicama. Vjeronauk kao izborni predmet meni kao vjerniku je sasvim dovoljno.
Ne, nisam mislila na tebe, što je evidentno već po samoj činjenici da raspravljam s tobom. Ti nekad (ne u ovoj raspravi) znaš biti dosta gruba, ali sve u svemu si prihvatljiv i pametan sugovornik.
Moje je mišljenje kako je križ u učionici vjeronauka potreban, kao što je u učionici kemije periodni sustav elemenata isto tako na zidu... ili kao što su zemljovidi u učionici geografije....
Naravno, ali ja sam protiv učionica vjeronauka u DRŽAVNIM školama ;) . Apsoluto sam za križeve u istim učionicama u sklopu crkve ili bilo kojeg drugog crkvenog objekta.Citiraj:
Tratinčicemoje prvotno napisa
Periodni sustav u učionici kemije potreban je jer je nastava kemije obaveza za sve učenike. Ona nije izborni predmet i MORA se naučiti jer je takav program DRŽAVNE škole.
Ipak, čak i kod te usporedbe postoji nepravilnost. Naime, gradivo kemije se ne može naučiti bez periodnog sustava elemenata. Vjeronauk može. Periodni sustav elemenata je neophodan za savladavanje gradiva. Križ je dio ikonografije.
Drago mi je da je tako. Osim što smatram da mu nije mjesto u državnoj školi (kao što ni križu tamo nije mjesto) nego u crkvi. Slučajno tebi odgovara da se vjeronauk održava u sklopu redovne nastave. Određenom postotku roditelja čija djeca pohađaju istu tu državnu školu to ne odgovara. Mogu ne upisati djecu na njega, ali ne bez posljedica (previše je postova na tu temu napisano da bih ponavljala).Citiraj:
Vjeronauk kao izborni predmet meni kao vjerniku je sasvim dovoljno.
Ako bilo tko tvrdi da nepohađanje vjeronauka ne nosi apsolutno nikakve posljedice onda ipak ne govori istinu. Pa makar to bio sat vremena više na nastavi koje takav učenik provede u knjižnici. Ako želi listati knjige onda neka sam i u dogovoru s roditeljima odabere vrijeme. Umjesto njih to vrijeme im bira škola organizirajući nastavu vjeronauka bez (adekvatne) alternative. Mali atak na slobodu izbora u sekularnoj državi. Meni to smeta.
OTCitiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
Ton uvijek prilagodim sugovorniku i njegovom načinu izražavanja na određenu temu. ;)
( a da ti to ne pišem na PP-rasprava s nekim o točno određenoj temi, pa makar nam stavovi bili potpuno različiti, nema veze s mojim globalnim mišljenjem o toj istoj osobi :love: ).
ja ću se nakon 13 stranica spadobranirat na temu i nadodat da se slažem kako križu ili slikama državnog vođe nije mjesto u učionicama škola.
Periodički sustav i zemljopisna mapa se smatraju nastavnim pomagalom. Križ to nije.
Eventualno mogu prihvatiti državni grb na zidu mada bih radije vidjela neke druge stvari po zidovima učionica a da su vezane uz predmet koji se u dotičnoj učionici održava ili radove učenike i sl.
drzava je takoder samo servis gradana. pa je sekularna. u evropi.Citiraj:
Zdenka2 prvotno napisa
noa - ovo vezi kriza na stolu i diskvalifikacije sam saznala sada u petak poslje posla - i to od svoje djece. Namjeravam pitati uciteljicu o tome...
ako se uspostavi da su moja djeca pricala izmisljotine i razredi bez kriza nisu bili diskvalificirani - onda cu vama svima to javiti.
no prije nego sto se obratim uciteljici, hocu pretrazit malo vise info o danima kruha - ciji je to blagdan i tko ga slavi. nisam odavde i mjesto odakle ja dolazim ne slavi dane kruha pa ne poznajem povjest niti temelje tog blagdana.
stalno se povlaci to pitanje vecine i manjine.
meni je ta argumentacija prilicno nejasna.
da li je postojao neki referendum o vjeronauku u skoli?
da li bi se tom "nejasnom" argumentacijom vecine i manjine moglo legimitirati npr. hipoteticko povlacenje svih sredstava kontracepcije koji nisu u skladu sa crkvenim ucenjem, jer recimo ministar zdravstva zakljuci da ta hipoteticka vecina gradana u hrvatskoj to tako zeli.
pa ih ima za kupiti recimo samo na jednom mjestu u zg-u, npr u buzinu. ili ih uopce nema za kupiti.
takode u gradanskoj, demokratskoj, sekularnoj drzavi, koje je je "tezine" vecina ili manjina, vezano za vjeroispovjest?
koje su "tezine" svih ostalih interesnih grupacija?
da li se moze zabraniti pusenje na javnim mjestima?
jer vecina pusi, pa im drzava u tom smislu ocito nije servis?
da li je sama velicina, odnosno vecina jedne grupacije gradana dovoljna legitimacija?
ili je "vecina" vezana na vjeroispovjest, nesto drugcije tezine, nego druge vecine?
ako se krstenje, te ostali rituali vezani za religiju, vrse u religijskim objektima, a ne naprimjer u gradskim vijecnicama ili slicno, zasto se odjednom religijsko obrazovanje - vjeronauk, vrsi u javnim, obaveznim, drzavnim ustanovama?
ako je "velicina" grupacije dovoljan argument, znaci li to da sutra netko moze odluciti da se recimo misa vrsi u skoli, dodjela diplome u kapelici...itd
i konacno, kako je uopce doslo do toga da se u evropskim drzavama (u kojima se, cini mi se, vecina gradana deklariraju kao vjerici) dogodilo jasno razdjeljenje drzave i religije?
ako su vecina njih vjernici i drzava je njihov servis?
U pojedinim, manjim mjestima, lijepe naše podjela osnovnoškolskih svjedodžbi se vrši u crkvi ili, u krajnjoj liniji, u crkvenom dvorištu...(koje, btw., nije ni blizu školskog dvorišta)Citiraj:
seni prvotno napisa
evo još jednom http://www.lijepa-nasa.hr/index.php?view=danikruhaCitiraj:
Zoila prvotno napisa
nadam se da će ti koristiti :D
potpisujem seni i njena pitanja.
zoila, dani kruha/dani zahvalnosti za plodove zemlje proizlaze iz kršćanske tradicije (mislim da ga i protestanti obilježavaju) i slavi se jedne nedjelje u listopadu.Citiraj:
Tratinčicemoje prvotno napisa
Tratinčicemoje, u mnogim školama dani kruha, na svu sreću, obilježavaju se bez natjecateljskog karaktera, uostalom to im i nije poanta. link koji si dala objašnjava propozicije smotre.
(naša dična Agencija stvarno će svašta izmisliti :roll: )
Ja bih se samo osvrnula na nešto s prethodne stranice a tiče se dokazivosti onoga što se na biologiji podučava: na biologiji se podučava da je čovjek nastao evolucijom što još nitko nije dokazao nego se zasniva pretpostavci koju ne mogu dokazati unatoč velikom i maštovitom trudu.
Sad sam tek pročitala ostatak. Mislim da križevima, slikama ratnika i državnih vođa itd. nije mjesto na zidovima učionice. Smatram da je isticanje vjerske pripadnosti odjećom i nakitom neprimjereno zapadnom društvu i da je to društvo obvezno zaštititi građane od običaja koji krše njihova građanska prava. Na takve običaje ne gledam kao na vjerska prava nego na kršenje osnovnih ljudskih prava i podržavam takve zakone u Francuskoj i drugdje.
Ovo s diskvalificiranjem djece radi križeva mi je jako ružno.
Očekujem da škola i društvo (uključujući ateiste i druge vjere) s poštovanjem prihvaća ukorijenjenu tradiciju i da se to vidi u običajima kroz godinu u prikladnom praćenju tih običaja, ali očekujem i od pripadnika mojih vjerskih uvjerenja da poštuju drukčija razmišljanja i da za njih također bude dostojanstvenog mjesta i prostora za izražavanje.
Pa mislim da je ovo dokazano onoliko koliko su dokazane i druge stvari u znanosti. U svakom slučaju, tko je našao dokaze koji pobijaju činjenicu evolucije?Citiraj:
Ivana2 prvotno napisa
Činjenica jest da se bića kroz generacije mogu mijenjati i to nazivamo evolucijom, ali nije činjenica da su ovolike razlike među bićima proizvod evolucije jer to još nije dokazano pa se nema što pobijati. To je kao da ja postavim pitanje tebi: tko je našao dokaze koji pobijaju postojanje Boga?
Ne ću se oko toga raspravljati jer i kad bi se tako velika uloga evolucije i dokazala, to ne bi "pobijalo" postojanje Boga. Samo sam htjela reći da se u sklopu biologije ne podučavaju samo znanstvno dokazane ili dokazive informacije.
:roll: :roll: dokazuje se uvijek postojanje nečeg, a ne nepostojanje nečeg.Citiraj:
to je kao da ja postavim pitanje tebi: tko je našao dokaze koji pobijaju postojanje Boga?
bolje da ovo nisi rekla, jer ispala si smješna.Citiraj:
Samo sam htjela reći da se u sklopu biologije ne podučavaju samo znanstvno dokazane ili dokazive informacije.
ne očekujem da itko osim mene same prihvaća moju tradiciju. jer tradicija nije ustavom zajamčeno pravo, niti je istoznačno s vjerskim uvjerenjima, a da ne spominjem da su tradicije često nazadne.Citiraj:
Očekujem da škola i društvo (uključujući ateiste i druge vjere) s poštovanjem prihvaća ukorijenjenu tradiciju
Teorija evolucije i Biblija nisu u suprotnosti
Nego,da se vratimo vjeronauku u školi
U mojoj školi su,konkretno,dva vjeroučitelja i razrednici
što mislite o tome?
ronin, hvala na vraćanju topica na prave tračnice.... :)Citiraj:
ronin prvotno napisa
uopce ne kuzim kako vj. moze biti i razrednik - ne predaje svima ili da? zar njihova satnica dopusta to?
u mojoj školi,da
vjeronauk drže dva sata tjedno,poptuno integrirana u nastavu(dakle,ne prvi i zadnji sat)