Meni je, nažalost, valjda kao i sillyme, jako jako teško za povjerovati da su sindikalisti ljudi koje stvarno zanima izboriti se za dostojanstvo struke u punom značenju te riječi.
Printable View
Meni je, nažalost, valjda kao i sillyme, jako jako teško za povjerovati da su sindikalisti ljudi koje stvarno zanima izboriti se za dostojanstvo struke u punom značenju te riječi.
Dala bih se kladiti da je to teško povjerovati i mnogim nastavnicima, koji svejedno sudjeluju u štrajku.
No, onda neće biti nikakvog otpora uvođenju radnog vremena od 9 do 16, s 30 dana godišnjeg.
Malo sam cinična. Generalno sam simpatizer prosvjete, ali sam preblizu prosvjetnim radnicima da bih vjerovala u to da rade 40 sati tjedno, a možda i više, i da koriste 30 dana godišnjeg. Čak i stručne službe idu na ferije kad nema nastave ili rade dopodne.
Interesantno kako se baš prosvjetarima vječito broje ti radni sati i dani godišnjeg, da slučajno ne bi ispalo da su privilegirani. Ne bih se baš kladila da sve ostale javne i državne službe (da se zadržimo samo na tom sektoru) odrade do u minutu svih 8 sati svaki dan.
Kad bi bar svaki nastavnik dobio svoj radni stol i stolicu i svoj PC, pa da moze sve sto treba odraditi u skoli. I ne samo to, trebao bi i ormar za drzanje zadacnica, ispita, udzbenika i ostalih materijala.. A ovako rentas svoj privatni prostor, placas rezije, koristis svoje privatno racunalo, pa kupujes sam i olovke i kemijske, a bogami i papir za printanje... A oni ti zaprijete da ces biti 8 h u skoli.. Ha, ha, bring it on! :lol::lol::lol:
Mislim da bi apsolutno SVI profesori ODMAH potpisali da rade od 8 do 16h i ni sekunde dulje. Pa što stignu, stignu.
Evo, ja bih u muzičkoj to odmah potpisala! A ne da radim ujutro, a popodne ponovo dolazim na produkciju. Ne da radim od 15 do 20, a u 12 proba u HGZu. Ne da radim od 14 do 21 BEZ PAUZE, a polsatna sjednica u 12h.
Kad pripremam učenika za natjecanje da s njim uredno odradim plaćenih 2x45 minuta tjedno, a ne 6 mjeseci 2x120 (neplaćenih) min. tjedno. Kad ga prijavim za seminar da ne moram 3 dana na seminaru sjediti (besplatno), a redovnu nastavu onda odrađivati subotama. Eto, kad bi moglo sve to stati od 8 do 16, ja bih jako, jako rado na to pristala, a garantiram vam da bi i ljudi u redovnim školama (pod uvjetom da imaju neki kabinet).
Prirodne katastrofe nas ostavljaju prilicno ravnodusnima, a ratovi su prilika da se nove generacije izbore za boracke mirovine... I red je ponovno uspostavljen.. Eh, moj Henriju Milleru, sta ti znas o Balkanu... :-)
Salu na stranu, ja sam se dugo nadala da ce sve propasti, al ono bas do kraja. A onda vidim da se ispod svakog kruga pakla otvara novi i bogme se cini da ce to jos potrajati. Malo pokrpas, pa se zaduzis, pa nacionaliziras, pa izmuzes, pa rasprodas.. Da se prelijevati iz supljeg u prazno neko vrijeme. Dok godine nasih zivota lijepo prolaze..
Da ne spominjem stručna vijeća, stručna usavršavanja, Dane škole s hrpom produkcija i sve to najčešće u kontraturnusu od nastave.
Naravno da je u kontraturnusu, da nastava ne pati
Ovo je MM rekao za sebe davnih dana... da bi bilo divno da sve bude gotovo od 7 do 15h radnim danima i da nakon toga može da zaboravi na sve sednice, dodatne, dopunske, planove, programe, seminare, priredbe, ekskurzije, izlete, hitne mailove i pozive roditelja u bilo koje doba dana, emotivnu cenu posla da ne spominjem.
Ali ne možemo njima niti računati da moraju pod mus raditi 8 sati dnevno, pa nije nakon N x 45 minuta u razredu raditi još par sati da se ispuni norma od 8 sati, isto što i raditi bilo koji drugi posao od 8 sati koji ne uključuje takvu vrstu predavanja. Pa tako i tete u vrtiću ne rade 8 sati s djecom.
Mislim da ne možemo to uspoređivati...
Zbilja tvoji poznanici Jelena nemaju ispita koje ispravljaju, priprema - a kažu da za "život za školu" ;) moraju većinom i raditi nove pripreme, e-dnevnik, loomen... ako ne odrade 40 sati tjedno, pitaj ih kako to ;).
Što se tiče praznika, koliko znam, i nastavnici službeno imaju 30 dana godišnjeg, ali u praksi im se zna razlikovati život ovisno o tome koliko će dugo ravnatelj u srpanj rastegnuti obveze, koliko će ih brzo u kolovozu pozvati natrag, kako će im preko zime organizirati obaveze... uglavnom, posla ima, a koliko sam ja shvatila, neki imaju sreće pa u kolektivu zbiju to u manje tjedana, a neki rašire posao u više tjedana.
Dobila sam danas jedno pojašnjenje vezano uz koefcijente nastavnika. Npr. ako se jedan prof. jezika nakon faksa zaposli u školi, a drugi prof. jezika se nakon faksa zaposli negdje u javnoj upravi, nakon 5 godina ovaj u školi će imati puno manji koeficijent jer se njima ne mijenja na isti način kao u drugim javnim službama. Je li to jedna od poanti zahtjeva? Ako da, taj dio razumijem da je to totalno u banani.
No... sad se opet moram prvo ograditi da nisam predstavnik vladajućih, pa onda tipkati što sam htjela ;)...
Ne bi li isto ovo rekli branitelji? Sjetimo se šatora u Savskoj. Nije li glavni argument bio da nikoga nije briga za njih.
Imaju li liječnici ok plaće? Kakva je sitacija u zdravstvu?
Jesu porodiljne naknade ok? Sva sila naknada za hrpu ranjiivih skupina je grozno niska.
Mirovine, kakve su mirovine?
Dakle, ja nikad ne bi rekla da njih nije ili je briga za bilo koju skupinu, oni samo ovisno o trenutku i broju dana do izbora jednima malo daju, drugima malo uzmu.
Pa dolazimo do ovog...
Poanta je u baš u tome. Stoga ja zbilja ne razumijem zašto jednostavno ne dignu koeficijente, tako ionako je svejedno. Novca nigdje nema. Pa je svejedno hoćemo li propasti za 3 ili 5 godina. Tko bi im uopće vjerovao da im je stalno da ovdje išta bude kako treba?
Ja jednostavno mislim da svi oni argumenti "novca ima, samo ga kradu i troše na gluposti" nisu pravi sustavni strukturalni problem. A pravi sustavni strukturalni problem je da mi imamo 1 zaposlenog na 1 umirovljenika, a da bi sustav bio održiv trebalo bi 4 na 1. Da imamo premalo zaposlenih. Zaposlenih koji će uplaćivati poreze i doprinose. Jer se ili nisu ni rodili, ili su otišli u Irsku, ili rade na crno ili ni ne rade jer "im se ne isplati za 3000 kn raditi". A poslodavac ih ne može više platiti jer ima prevelika davanja državi. A onima i koje plati tih 3 soma, ostatak da na ruke. Ekonomisti procijenjuju da je udio sive ekonimije 30%. Zamisli koliko je to više novca u proračunu.
Nisam ja baš išla zbrajati ;), ali ovako kao salonski forumaš mislim, čak i da damo otkaz svim nepotrebnima u javnom sektoru (a tko će odlučivati o tome koji su to?) i da prestanu krasti... dobili bismo samo neke milijune. A nama fale milijarde i milijarde o ogrome strukturne promjene da nam svima bude bolje.
Pa mi zbilja nije jasno zašto ne podignu koeficijence, brod ionako tone, pa je svejedno hoće malo prije ili malo kasnije.
Glede i u svezi radnog vremena;
mislim da nisam zakoračila u stan nekog od prosvjetara koje poznajem, a da nisam vidjela hrpu testova/zadaćnica u nekoj fazi ispravljanja. Ali posao koji je napravljen kod kuće valjda se ne računa.
Neki imaju, neki nemaju skolske zadace za doma, ovisi sto i gdje rade. Ne radi se o poznanicima.
Ja sam apsolutno na prosvjetarskon strani i ne bih sad o tome ovdje raspravljala jer neke stvari napisano mogu zvucati uvredljivo. Nije mi to namjera, ali lose informirana nisam.
Moja najveca kritika na strajk i jest sto je glavna tema koeficijent, a ne losi uvjeti rada, besmislena administracija, velika ocekivanja bez sredstava za rad itd. Ali to je puno teze i za formulirati i za ostvariti.
Meni su ove rasprave potpuno promasene. Sigurno ima onih koji rade manje i onih koji rade vise nego sto bi trebali. Ja osobno ne vidim kako bismo ih i po kojim kriterijima tocno razvrstavali. Ono sto vidim jest da je vecina ucitelja kronicno nezadovoljna, osjeca se omalovazeno, nemotivirani su. Samim time ih sve manje zeli raditi u javnom skolstvu. Sto znaci da cemo s vremenom imati sve losiji kadar, ili ga necemo imati. I u tom smislu mislim da se profesorima moraju dici koeficijenti. Jer moramo kao drustvo motivirati ljude da rade u javnom skolstvu, (a i u zdravstvu).
inace netko je gore postavio pitanje jel stvarno mislimo da vladajucima nije obrazovanje u interesu. Mislim pa sto nije ocito da nije. Sve u ovoj drzavi vristi da je obrazovanje nevazno. Pa kakvo nam je sveuciliste? Kome dijelimo pocasne doktorate? Na visokim su pozicijama ljudi bez obrazovanja ili plagiranih diplomskih i doktorskih radova. I ovaj odnos prema prosvjetarima je samo simptom toga koliko je obrazovanje savrseno nevazno. Tko ce moci platiti ce obrazovanje, tko nece jbga.
I ako nekomu još nije jasno, neka uloži 10 min. u ovo
https://youtu.be/Z8QUJuUDJAs
No dobro i? Jako puno toga je tu stavljeno da im nije ok, ali za što je u stvari cilj pregovora s vladom i o čemu isključivo slušamo nakon tih pregovora? O 6,11 6,11 6,11 6,11 ... Štrajk za cilj ima samo to, samo o tome se priča, ovo mi osjećamo ovo mi mislimo ono - NIŠTA od toga se ne piše ni da je predmet pregovora ni cilj štrajka. Samo 6,11% Ili, riječima razumljivim nama koji radimo poslove bez koeficijenta složenosti - o iznosu kn na platnoj listi. I ako je vlada rekla da svima diže 6,12% neto plaću a prosvjeti ponudila još ekstra, i da je to na plaću od 6300 neto još 1300kn, ja još uvijek čekam objašnjenje zašto je to “ponižavajuće”? Koji je efekt tog “koeficijenta ponosa” u stvarnom svijetu osim više kn na isplatnoj listi. Jel će koeficjent riješiti iti jedan od tih linkanih problema? Ja sam prilično sigurna da NEĆE
A što se tiče teme o “samo” 30 dana godišnjeg - zar vi ne znate da je po zakonu za nas ostale smrtnike 20 dana godišnjeg, a ostalo kako tko, ja sam nakon jako puno godina staža i dalje daleko od 30 dana, ne znam da li itko u firmi ima 30 dana godišnjeg. A do nedavno nismo smjeli ni spojiti 3 tjedna u komadu. A rad od doma je PRIVILEGIJA svima nama ostalim smrtnicima, da možeš dok radiš napraviti pauzu skuham ručak, oprat suđe, provjeriti kako je bilo o školi, pomoć s zadaćom, skoknut do dućana itd. Tako da - vratite se malo u RL, ti ostali činovnici s kojima se stalno uspoređujete NISU mjerilo radnih uvjeta u HR, uključivo (ko mantru ponavljamo) “visokoobrazovane” radnike, i oni u realnom sektoru često imaju puno više posla za manju plaću i sigurno manje godišnjeg, da ne spominjem smjenski rad i situacije kad se “problem mora riješiti” pa ostaneš budan na poslu 48h u komadu dok se problem ne riješi. Pa makar je bio vikend. Ili te vrate iz trajektne luke nazad doma. Ili provedeš pola godišnjeg na laptopu jer je “drama” itd... I ne, ne plaćaju ni nama te prekovremene, tako da je “besplatni” rad za firmu itekako uobičajen i u ostalim sektorima. Samo ja ne znam nikog tko bi 1300kn neto povišice nazvao “ponižavajućim”.
Meni je bas sve jasno.
Samo mi nije jasno zašto mislite da je problem u tome da vladajućima obrazovanje nije u interesu. Da, nije im u interesu. Ali nije im u interesu ni zdravstvo, ni nastavi niz...
Ne bi li identičan intervju čitali i da pričaju s nekim lijecnikom?
Postoji li išta o onog sto bi mi htjeli da nam bude dobro da možemo reći da je vladi u interesu? Ne, ne postoji.
U interesu im je skupljati bodove pred izbore, a ostatak vremena graditi kulise da izgleda da je sve u redu.
Bio je jučer članak u jutarnjem na temu da Plenkovic kalkulira hoće li se pred izbore vise zamjeriti roditeljima ili nastavnicima, i tko je vjerojatnije biračko tijelo.
Sillyme, ovo sto pises za privatni sektor je sve apsolutno istina, ali privatni sektor nije i ne bi smio biti benchmark uvjeta rada. Ta indexovska logika gdje ako imas u praksi ostvareno jedno zakonom zajamceno radnicko pravo znaci da se trebas pokrit usima jer ima onih koji rade na blagajni za minimalac bez tih prava sluzi samo pokusaju da se ta prava uskrate onima koji ih imaju a ne da se dodaju onima koji ih nemaju.
6,11% nije samo povecanje place. 6,11% je povecanje statusa profesije u sustavu vrednovanja rada kojeg je vlada osmislila i izradila. Taj sustav vrednovanja je uredba o koeficijentima slozenosti poslova, za koju je ministar rada rekao da ce biti izmijenjena, alu ne da bi se udovoljilo zeljama sindikata. Vrlo vjerojatno da bi se udovoljilo zeljama podobnih zaposlenih na radnim mjesfima koja se spominju u uredbi.
Uostalom, u svijetu gdje gradonacelnik Zagreba svojevoljno poveca porezima financiranu placu kuhacici kave na 15000 kn i nakon toga ga ne pojede razularena i bijesna rulja, ja mislim da ucitelji trebaju dobiti tih 6,11% na lijepe oci.
Nastavnici se bore za bolji status svoje struke unutar javnog sektora
U kojemu je godišnji zbilja 30 radnih dana
Nitko nije rekao da je to malo godišnjeg, to je izvučeno zbog toga što se nastavnicima pripisuje da imaju "tri mjeseca godišnjeg"
Nemaju, imaju godišnjeg kao i drugi zaposleni u javnom sektoru
Ova nastavnica u videu ne priča o svom poslu da se žali,niti da objašnjava kako joj je posao težak ili da se uspoređuje s nekim, nego da se brani i to od percepcije javnosti koja uporno misli da posao nastavnika prestaje kad prestane nastava.
Istina je da nastavnici štrajkaju za koeficijent, a pitanje je što se uopće može postaviti kao cilj štrajka da bi štrajk bio zakonit, ali je očito da su općenito jako nezadovolnji i frustrirani, jer u suprotnom tešno da bi odazov štrajku bio tako visok.
To nezadovoljstvo nastavnika je vjerojatno svatko kome dijete ide u školu imao prilike primijetiti.
Inače mislim da je normalno da se radnici (i sindikat) bore u prvom redu za materijalna prava, ne znam zašto se od nastavničke struke očekuje nešto drugo.
Isto kao što je potpuno nesuvislo postavljati sindikalnom čelniku pitanje trebaju li loši nastavnici biti lošije plaćeni.
Koliko imaju?
Od 20-30. Ovisno o radnom mjestu i godinama staza i broju djece.
Npr moja medicinska sestra ima 22. Ja imam 30. Neki kolege imaju 25.
20 dana je minimalno trajanje (kao i u znanosti, npr.) a onda se prema kriterijima iz kolektivnog ugovora dodaju dani
U znanosti je npr. dodatak za staž 3 dana (od 6 do 11 godina staža), zatim 4 dodatna dana na visoku stručnu smjenu ili 5 za doktorat, po 2 dana za svako dijete do 15 godina, plus ako postoje posebni uvjeti rada ili dijete s PP, itd., ali ne može trajati dulje od 30 radnih dana.
(Ili može za zaposlenike koji rade s izvorima ionizirajućeg zračenja, nisam sigurna)
Za medicinu ne znam iznutra, ali prema ovome što piše u kolektivnom, slično je: na staž je 2 dana nakon 5 godina (itd ali ne ide linearno), VSS dodaje 4 dana a specijalist ima 5, jedno dijete do 18 godina je 2 dana a svako sljedeće još po jedan, itd. (smjenski rad, uvjeti rada, dijete s PP....)
Dakle, nije u startu 30 dana, za VSS je 24 dana minimum i u znanosti i u zdravstvu (i u prosvjeti), a dalje se dodaje dane. 30 dana je maksimum, kao i u prosvjeti.
Pa dobro, to je svuda tako. (osim u školi)
30 dana je maksimalni broj.
Ja recimo imam 30, a od sljedeće godine više neću imati.
Pa da, to je svuda tako, ali nije da ljudi koji rade i javnom zdravstvu imaju 30 dana godisnjeg- dapace vecina nema.
Sent from my iPhone using Tapatalk
U školi je također 30 dana maksimalan broj dana godišnjeg, prema kolektivnom ugovorima i slično se dodaju dani na osnovicu od 20 dana (staž, složenost poslova, malodobno dijete/djeca, i posebni uvjeti kao npr. rad u dvije škole, razredništvo...)
svi javni sto se tice godisnjeg su pod istim kolektivnim. dakle i zdravstvo i skolstvo.......
dodatci su u granskim ugovorima. tako da je ovako kako je Danka napisala.
Npr cistacica koja je moje godiste, koja ima od mene puno vise radnog staza ima jedan dan ili dva manje GO od mene.
Eto, znači i u školi je isto.
Opet, mislim da se nitko iz škole ne žali na 30 dana godišnjeg, nego ih spominje radi krive slike koja postoji u javnosti, a ta je da nastavnicima godišnji počinje na zadnji dan škole i završava na prvi.
apsolutno je važan efektivni rad
i glupo je stvarno tražiti da nastavnik sjedi u školi 8 sati
jer nastavnički rad, što su svi već ovdje 100x spomenuli nije samo rad u razredu
to su dugotrajne i opsežne pripreme
i to je više od 8 sati ukupno
a i vjerujem da bi mnogi nastavnici voljeli
da odrade tih svojih 8 sati
od 7-15 recimo
da imaju svatko svoj kabinet
u kom se mogu pripremati, ispravljati testove
i kad dođu doma
da više ne znaju za školu
za njih bi bilo bolje
ali naravno da nemaju uvjete za to
samo mi je slatko, moram spomenuti, da se neki pitaju zašto bi nastavnik bio 8 sati, da je to bespotrebno, a nekim drugim strukama broje 5 minuta ranijeg izlaska s posla 8-)
Meni nikad nece biti jasna ta polemika oko godisnjeg. Mm radi u znanosti i ima kolektivni godisnji kad ga ima. Nema majci biranja i spajanja kako ti odgovara.
Pa ja mislim da bi i nastavnicima svatko brojao 5 minuta raniji odlazak sa sata, raspuštanje učenika prije završetka sata - to se, mislim, više baš i ne događa (za razliku od vremena kad sam ja išla u školu)
Postoji naravno i taj moment odgovornosti prema poslu, struci, što većinu savjesnih ljudi natjera da i izvan svog radnog vremena svejedno rade - evo ova učiteljica u videu je spomenula da je cijelo popodne provela telefonirajući s roditeljima.
Ja priznajem da sam i ja u jednoj situaciji zvala učitelja svoje kćeri izvan svakog njegovog radnog vremena, sad mi je jasno da to nije bilo u redu, ali tada sam bila jako uzrujana.
Svako zanimanje i svaki posao nosi svoje, a od ovih koji rade s ljudima kao što su nastavnici i doktori često očekujemo da budu nastavnici i doktori i kad prođe osam sati.
(premda, većina savjesnih ljudi će odraditi nešto izvanredno izvan radnog vremena naprosto radi osjećaja obaveze)
Puno zaposlenih ljudi i nema drugi izbor nego da zove nakon nastavničkog (često i svog) radnog vremena. Što je sasvim ok jer je posao specifičan i nisu sve situacije predvidive, nekad stvarno moraš biti nastavnik i van radnog vremena ako hoćeš čestito da radiš svoj posao.
Ali onda treba imati u vidu da je i taj razgovor bio deo prosvetarskog radnog vremena pre prebrojavanja radnih sati i godišnjih odmora (ne mislim na tebe, Mima, nego na rasprostranjene stavove).
Koliko ja vidim, u radne dane nastavnici broje i onaj dan kad nema nastave, ali ima sjednica u trajanju od 45 min za koju ne treba nikakva priprema.
A čak i uz takvo brojanje, meni nije jasno kako dođu do 30 radnih dana godišnjeg.
Godina prosječno ima 250 radnih dana. Nastavnih dana je cca 175.
250-175=75 dana godišnje bez nastave.
Od tih 75 radnih dana - neka 30 radnih dana (cca mjesec i pol) potroše na popravne ispite i sjednice.
Ostaje 45 radnih dana godišnjeg (2 mjeseca) - pod tim ne mislim da je sve preko ljeta, nego razna spajanja, zimski, proljetni praznici i sl.