cjelovita kurikularna reforma

Sad i ja kopam po sjećanju...imali smo cijelu OŠ jednu mentalno retardiranu učenicu, teže je govorila i vrlo teško razumjela gradivo, nastavnici su joj sve prilagođavali, mama je aktivno s njom doma radila i pratila je na izlete. Završila je za cvjećara, danas je skroz samostalna.Dvoje učenika nisu mogli čitati ni računati do 8.r., danas su frizerka i prodavačica. Još dvoje je isto bilo s velikim poteškoćama u učenju, jedna je zatrudnila u 7.r. pa su je negdje sklonili , drugi je kasnije teško psihički obolio.
Eto, sve u jednom razredu.
Osim za ovu prvu, nikakve individualizacije nije bilo.

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

Dakle, rekla bih da je današnji sustav prilagođen superinteligentnom djetetu s 1000 GB memorije kojem se ništa ne mora dvaput objasniti (jer se lekcije šibaju na dnevnoj razini).

---

Mislim da su GB memorije tu presudni.
I opet, što više razmišljam o tome, dolazim do zaključka da je to zbog uplitanja HAZU u krojenje školskih programa. Sjećam se primjera. Nakon 1990. su se mijenjali svi programi (što zbog promjene države, što zbog povratka gimnazija), i tako nekako je jedan tada uvaženi (danas pokojni) akademik osmislio novi program hrvatskog za gimnazije. Dakle, taj program je bio sulud - bilo je u njemu više književnih djela nego ukupnog broja sati hrvatskog kroz godinu :-o profesori su se snalazili s time kako su znali (većina je morala kratiti jer je takav program bilo apsolutno nemoguće realizirati). U lektiru su ubačena djela koja nisu ni postojala u tada tiskanim izdanjima. I tako to. Za par godina su drugi uvaženi akademici malo modificirali taj program, ali pretrpanost je ostala. I tako je i danas.
Ovo je samo jedan primjer, i to za hrvatski u gimnaziji, a što je bilo s ostalim predmetima na raznim razinama (OŠ, SŠ), to ni ne znam. Vjerojatno slična priča. Pa vidim sad da mi dijete u OŠ uči neke stvari koje smo mi nekad učili u srednjoj. I nikom ništa.

Tanja, ja sam isto zagovornica tvoje teorije o nastanku kurikuluma (a vjerujem da dio kurikuluma i nisu stigli raditi uvaženi profesori, već su posao delegirali svojim asistentima, kojima je onda, uz sve poslove koje su imali, bilo najjednostavnije malo skratiti sveučilišni program).

A djeca u srednjoj uče ono što sam ja učila na faksu.

Slažem se ja da se ne mogu izbaciti sve činjenice, da nije dovoljno guglati, već se puno toga mora znati da bi se moglo očekivati razumijevanje, povezivanje i na koncu i neka kreativnost. Ali ako je količina činjenica prevelika, a satnica ograničena, onda djeca više ne znaju razlučiti bitno od nebitnog. Uče sigurno puno više toga nego što smo učili mi, a na faksu se žale da studenti svake godine dolaze s manjim predznanjem i manjom sposobnošću povezivanja.

Prošle godine mi je jedan primjer iz biologije za 1. gimnazije baš digao živac (a moram priznati da ne bih ni gledala što uče, da se D nije na toj lekciji poskliznuo, pa trebao ispravljati). Uglavnom, u knjizi se naširoko (ali ne duboko) objašnjavaju biološki važne molekule, pa tako pišu o DNA, RNA, proteinima, ugljikohidratima; između ostalog, piše da proteini imaju primarnu, sekundarnu, tercijarnu, kvaternu strukturu. Pa piše da je terc. struktura stabilizirana disulfidnim mostovima (to se valjda mora naučiti, jer može biti i na maturi, kad već piše u knjizi).

Ali se naravno ne objašnjava što je to disulfidni most, zašto i kako on nastaje, a ne piše ni da postoje tamo neke aminokiseline cisteini koje bi formirale takve mostove (a ne piše ni zašto bi ih formirale). Jer da se sve to objasni i nauči, trebalo bi još par dodatnih sati. Evo, meni je to struka i stvarno mislim da sve te informacije za srednju školu nisu ni nužne; tko bude studirao nešto vezano uz kemiju, naučit će to na faksu.

Ali onda im nije trebala informacija ni o disulfidnim mostovima, jer nju ovako napisanu mogu samo izblebetati kao papige. Jasno mi je da oni to mogu nabubati, najčešće klinci nisu baš tako osjetljivi da ih sustav pojede i uglavnom nauče plivati kroz njega i zadovoljiti ono što se traži. Ali mene žalosti što se njihov potencijal za učenje troši u bubanju hrpe činjenica, koje se brzo i neselektivno pozaboravljaju. Pa onda zaborave da su čuli za disulfidne mostove, ali zaborave i da su čuli za aminokiseline, jer im je sve podjednako (ne)bitno.

Marija, takvih primera ima bezbroj, meni je digao živac jedan iz prvog osnovne: učili su iz "Sveta oko nas" (čitaj PID) kako je voda gušća nego vazduh pa je lakše kretati se kroz vazduh nego kroz vodu.
I mojoj prvašici ništa nije jasno. Gušća, kako to gušća?
OK, plan A, uprošćeno objašnjenje prilagođeno maloj deci: vidiš kako ruka ide sporije kroz vodu nego kroz vazduh, osećaš kako ti voda jače gura ruku i zaustavlja je?
Da, da, mama, ali ZAŠTO?
Pa voda je prosto gušća od vazduha, dušo, kao kad skuvaš griz pa je gušći li ređi, ili zamesiš ti lepo blato napolju pa ti ispadne gušće ili ređe :D.
Ali, mama, pa nema ni griza ni blata u vodi, misli se samo na čistu vodu, a vazduh, pa to je ništa, vazduh je samo ništa, vidiš da se providi, nema ni dima ni prašine u njemu, on je prazan, ne gura mi ruku uopšte!
OK, plan B, suludo forsiranje deteta na višak informacija:
Objasnim šta su atomi i molekuli u dve tri rečenice. Objasnim da mogu biti više ili manje udaljeni jedni od drugih, i povezani jače ili slabije, pa od toga zavisi kakve će osobine biti: u kamenu su oni najbliže jedni drugima i drže se čvrsto, kao lego kockice ili zalepljene loptice, u vodi su blizu, ali ne tako jako povezani, i kreću se jedni pored drugih, nešto kao one šarene loptice u bazenčićima po igraonicama, a u vazduhu su najudaljeniji i brzo se kreću, kao pahuljice ili čestice prašine koje ponekad vidimo kako lebde pod zracima sunca.
Zato nam kroz kamen ruka ne prolazi, kroz vodu se kreće polako, a u vazduhu brzo i lako.
(Ok, fizičari će verovatno naći zamerke ali to je najbolje što sam umela...)
I dete klimne glavom zadovoljno. Razumela? Razumela!

Ali ja ostanem nezadovoljna: prvo, opet sam joj dala previše informacija po logici učiteljice, drugo, ako njoj nije jasno zašto je voda gušća verov. nije ni ostalima baš najbistrije, a pitanje o kretanju kroz vodu i vazduh bilo na kontrolnom. Što znači da su deca odgovor: memorisala napamet, bez puno razumevanja.
I sad ja kao i Marija, razmišljam, čemu uopšte to? Deca nisu blesava pa da ne primete razlike između kretanja u vodi i vazduhu, nije potrebno traćiti čas na očigledno, a pojam gustine vode i vazduha je toliko apstraktan da nema apsolutno nikakvog smisla uvoditi ga bez nekog dodatnog objašnjenja. I zapita se čovek zar nisu mogli posvetiti čas nečem korisnijem, ako se pojam atoma već smatra tako nedokučivim prvacima (srećom je pojam Boga dovoljno dokučiv da se može spominjati...).

Citiraj:

---

Marija prvotno napisa

Prošle godine mi je jedan primjer iz biologije za 1. gimnazije baš digao živac (a moram priznati da ne bih ni gledala što uče, da se D nije na toj lekciji poskliznuo, pa trebao ispravljati). Uglavnom, u knjizi se naširoko (ali ne duboko) objašnjavaju biološki važne molekule, pa tako pišu o DNA, RNA, proteinima, ugljikohidratima; između ostalog, piše da proteini imaju primarnu, sekundarnu, tercijarnu, kvaternu strukturu. Pa piše da je terc. struktura stabilizirana disulfidnim mostovima (to se valjda mora naučiti, jer može biti i na maturi, kad već piše u knjizi).

---

Ne mogu vjerovati :-o (ali, na žalost, moram). Pa s tim terminima sam se ja susrela na drugoj godini faksa, na biokemiji :-o Zašto bi, zaboga miloga, srednjoškolac morao znati za disulfidne mostove???

Na žalost, takvih primjera ima koliko god hoćeš, po kojem god predmetu da se zagrebe. Evo primjera - tehnički, 6. razred. Lekcija se zove "svojstva plastike i gume", a svodi se na bubetanje natuknica. "Plastika je otporna na koroziju", piše u knjizi. Pitam dijete, znaš li što je korozija. Nema pojma. Odakle bi i imao, gdje su to do 6. razreda uopće i spominjali? Sad, u 7. razredu, ista priča sa svojstvima metala. Uči napamet što je legura, pa nauči krivo, pa mi ne vjeruje kad mu kažem da legura NIJE kemijski spoj, ne, "ali u bilježnici piše..." - pa onda pogleda bolje i shvati da u bilježnici tako NE piše, ali kako bi i zapamtio točno kad im nitko nije objasnio o čemu se radi :roll:
Inače, tehnički mi je najbizarniji predmet od svih koje uče, toliko besmislenog sadržaja, a mogao bi biti tako koristan u svakodnevnom životu, samo da je nastavni plan drugačije koncipiran...

I meni je tehnički čudesan.

Tehnicki je mozda cudesan, ali
osim programa na rasporedu je tek svaki drugi tjedan po 2 sata, a onda bude jedan od kljucnih presmeta za upis u sve tehnicke skole.
apsurd.

Tehnički mi je u OŠ bio vjerojatno najdraži predmet, a zašto, zato što nismo učili nikakve bizarnosti kakve su gore navedene,, nego smo samo praktično radili.

Svojoj kćeri sam jako nahvalila tehnički, pa je bila grdno razočarana kad je shvatila da će i to morati (napamet) učiti.

Moj jest nešto sitno lemio i zakivao, ali znam da u nekim školama ne rade ništa osim teorije

Citiraj:

---

Jurana prvotno napisa

Moj jest nešto sitno lemio i zakivao, ali znam da u nekim školama ne rade ništa osim teorije

---

Kod nas su nešto sitno radili rukama u 5. razredu (ne sjećam se više što), u 6. su imali dosta tehničkog crtanja (ajde, mojem je to išlo jer je hiperprecizna picajzla, ali pitam se koliko je to potrebno forsirati u današnje vrijeme). Sad, u 7. razredu, opet tehničko crtanje i puuuno teoretiziranja. Što je najbolje, profesor tehničkog u njihovoj školi jedan je od aktivnijih, ima dugo iskustvo u nastavi, potiče djecu na praktičan rad i sigurno nije od onih koji će ih dodatno zaglupiti - ali ne može ni on kontra programa koji zahtijeva to-i-to.

Nama je ovaj vikend (uz beskonačno učenje) pun praktičnih radova. Mala može, srećom, svoj osmisliti sama (kako srce pumpa krv (samo treba kupiti kapaljku), a velika izrađuje dinamometar i opisuje izradu u pisanom radu (hvala forumašici koja nam je dala hint kako ga jednostavno izraditi jer su u školi dobili nikakve upute... "od čega god želite" ).
Muž je skoro krenuo u Bauhaus po cijevi i opruge :mrgreen: .

Citiraj:

---

Na žalost, takvih primjera ima koliko god hoćeš, po kojem god predmetu da se zagrebe. Evo primjera - tehnički, 6. razred. Lekcija se zove "svojstva plastike i gume", a svodi se na bubetanje natuknica. "Plastika je otporna na koroziju", piše u knjizi. Pitam dijete, znaš li što je korozija. Nema pojma. Odakle bi i imao, gdje su to do 6. razreda uopće i spominjali?

---

da, ni ja ne kužim na koji način su pisani ti udžbenici, još manje kužim recenzente takvih udžbenika

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

Nama je ovaj vikend (uz beskonačno učenje) pun praktičnih radova. Mala može, srećom, svoj osmisliti sama (kako srce pumpa krv (samo treba kupiti kapaljku), a velika izrađuje dinamometar i opisuje izradu u pisanom radu (hvala forumašici koja nam je dala hint kako ga jednostavno izraditi jer su u školi dobili nikakve upute... "od čega god želite" ).
Muž je skoro krenuo u Bauhaus po cijevi i opruge :mrgreen: .

---

Guma od gaća? Hehehe...kad se samo sjetim, mm je to s mlađim sinom savjesno napravio i baždario, stavili su neki feder, ne znam više iz čega. Da su mene pitali, ja bih to jednostavnije.

Majko moja, citam vas, cokoladu, i mislim si kako nikad nisam vidjela moju djecu, do sad, cetvrti oš i drugi gimnazije, da uce vikendom. Ok, ovaj gimnazijalac, i to ovu koja slovi kao teza u ri, sad prolazi s nekom jadnom cetvorkom, njemu dobro tako, sta cu mu ja. ajd prije kraja godine lani je vjerojatno koji vikend i ucio. Mozda. Nit pisu zadace, nit rade prakticno, nit uce. Ok, mala je cjelodnevni, nema uopce zadaca nit tih prakticnih radova. A stajaznam, opet valjda nesto i znaju, nisu im svi profesori valjda toliko neambiciozni..

Citiraj:

---

Peterlin prvotno napisa

Guma od gaća? Hehehe.

---

igzektli! guma od gaća i par spajalica na pravokutniku baždarene šperploče. dovoljno jednostavno da SAMA napravi. brine je jako što je to primitivna varijanta pa postoji realna šansa da dobije nižu ocjenu jer će doći njih puno s bauhaus opremom i roditeljskim instalacijama.

Cvijeto, tvoj vjerojatno spada u one s puno GB. Moja obrađuje iste podatke kao tvoj, samo što ih vrti na Pentiumu :mrgreen: .

Pa da ima ne znam koliko giga, kako to da ga ne vidi da piše zadaću? Moja ima samo iz matematike toliko zadaće da je zna pisati po dva sata, i ispisati po sedam strana u bilježnici.
Malo je spora, ali je i jako uredna, a sa razumijevanjem nema problema. Znači recimo da je netko 30% brži - pa opet je to skoro sat i pol samo za zadaću iz matematike. Tkoto ne bi primijetio?!

Citiraj:

---

Mima prvotno napisa

Pa da ima ne znam koliko giga, kako to da ga ne vidi da piše zadaću? Moja ima samo iz matematike toliko zadaće da je zna pisati po dva sata, i ispisati po sedam strana u bilježnici.
Malo je spora, ali je i jako uredna, a sa razumijevanjem nema problema. Znači recimo da je netko 30% brži - pa opet je to skoro sat i pol samo za zadaću iz matematike. Tkoto ne bi primijetio?!

---

A možda piše na računalu, kao moj mlađi...On je u tehničkoj školi i pristojan dio zadaća koje radi doma radi na računalu. Ali piše dosta toga i na klasičan način: matematiku, hj, engleski, etiku, fiziku...Istina je da ne pratim to više ni blizu kao u oš, ali prekjučer sam ga vidjela crtati parabolu, prilično uredno.

ma definitivno, kroz osnovnu, nisu imali, odnosno nemaju, toliko zadaća.

a sad, kažem, proći s 3,6 - 3,8 se može i prilično ležerno. no stress mu je middle name :D

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

igzektli! guma od gaća i par spajalica na pravokutniku baždarene šperploče. dovoljno jednostavno da SAMA napravi. brine je jako što je to primitivna varijanta pa postoji realna šansa da dobije nižu ocjenu jer će doći njih puno s bauhaus opremom i roditeljskim instalacijama.

---

Moj mlađi ima dobar smisao za humor. Kad je bila ta zadaća s dinamometrom, uzeo je iz tatinog alata izvlačivi metar, zalijepio na njega znak nogometnog kluba Dinamo i odnio to profesoru iz fizike koji je ljubitelj nogometa.... Kad su se dobro nasmijali, pokazao mu je pravi model dinamometra koji je s tatom napravio. Pitala sam muža, bila je kutija od šumećih tableta i unutra neka uža cijev, mislim od ispusta klime, feder iz neke rastepene igračke...Nisu farbali oznake nego su zalijepili izolir traku.

Citiraj:

---

cvijeta73 prvotno napisa

ma definitivno, kroz osnovnu, nisu imali, odnosno nemaju, toliko zadaća.

a sad, kažem, proći s 3,6 - 3,8 se može i prilično ležerno. no stress mu je middle name :D

---

Ako imas M. sigurni se nece proci lezerno niti za prosjek 3,6 u 7.ili 8.razredu.

Ma to je i do promatraca i do djeteta... Eto meni se cini da moj drugi uci i pise puuuno, jer ostala dvojica rade tako malo, pa ovo savjesno, nekampanjsko dijete ispada teska strebercina. Taj pjesmicu ponavlja svaku vecer prije spavanja...drugi osnovne i pjesmice iz glazbenog. Nije spor i zna ju vec prvu vecer, ali ipak svaku vecer ponovi jer tako je rekla uciteljica.

Kaj im smeta informatika? :?:
https://www.index.hr/vijesti/clanak/...a/2009318.aspx

Citiraj:

---

zutaminuta prvotno napisa

Kaj im smeta informatika? :?:
https://www.index.hr/vijesti/clanak/...a/2009318.aspx

---

To je već stara vijest. Mislim da im ne smeta informatika, nego ministrica.

Vidim najave na tvu da će smanjiti štrebanje itd. Koliko ste optimistični?

Nisam nimalo optimistična. Ovaj pokušaj provođenja djelomične reforme je sranje. Po mom osobnom mišljenju, jelte. Mišljenje temeljim na razgovorima s učiteljima koji bi trebali provoditi "kurikularnu reformu".

Cjelovita kur. ref. je propala davno. Ovo je sad Škola za život. Jedino suvislo što sam pročitala (istina nisam se detaljno informirala) jest to da će grupirati satnice predmeta u gimnaziji...tipa prvo polugodište geo, pov, fiz, inf., a drugo polugodište hrv, engl, kem, bio.

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

Cjelovita kur. ref. je propala davno. Ovo je sad Škola za život. Jedino suvislo što sam pročitala (istina nisam se detaljno informirala) jest to da će grupirati satnice predmeta u gimnaziji...tipa prvo polugodište geo, pov, fiz, inf., a drugo polugodište hrv, engl, kem, bio.

---

Nisam sigurna da to odgovara svakom učeniku...Čak ni većini. Ali nije to osnovna zamjerka, nego nedostatna pripremljenost. Nema ni materijala ni udžbenika.

Meni se čini ipak bolje učiti i pratiti 7 predmeta tjedno nego 14.

A o pripremljenosti...što ćemo uopće i komentirati.

Citiraj:

---

čokolada prvotno napisa

Meni se čini ipak bolje učiti i pratiti 7 predmeta tjedno nego 14.

---

Da, svatko od nas govori na temelju svog iskustva. Meni je nezamisliva pauza od nekoliko mjeseci recimo iz matematike ili fizike ili hrvatskog prije mature.... ufff....

Vrijedi li to i za "temeljne" predmete (matematika, hrvatski, strani jezik)? I od kad kreće?

Evo kako su to isplanirali u VŽ gimn.koja je ušla u taj projekt.


Od školske godine 2018./2019. učenici prvi razreda varaždinske Druge gimnazije pohađat će nastavu u blokovima što znači da će tijekom cijele školske godine učenici imati sljedeće predmete: hrvatski jezik, prvi i drugi strani jezik, matematiku, vjeronauk i etiku te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, dok će nastava ostalih predmeta biti organizirana u blokovima. Tako će predmeti biti grupirani u društveno-humanistički blok (likovna umjetnost, glazbena umjetnost, latinski jezik, povijest i geografija) te prirodoslovno-matematički blok (fizika, informatika, kemija, biologija). Prema novoj strukturi rada, prva tri razredna odjela u prvom će polugodištu učiti predmete iz društveno-humanističkog bloka, dok će sljedeća tri razredna odjela imati prirodoslovno-matematičku grupu predmeta. Nakon toga, u drugom će se polugodištu zamijeniti - objasnila je ravnateljica Grđan

Manji broj predmeta - manje stresa
Uz spomenuto, važno je naglasiti kako se datumi početka i završetka školske godine kao i datumi praznika zbog nove organizacije rada i poučavanja neće mijenjati, a prvo obrazovno razdoblje počet će 3. rujna i trajat će do 25. siječnja, dok će drugo obrazovno razdoblje u kojem će doći do rotacije grupe predmeta početi 28. siječnja i trajat će do 14. lipnja. Također, takvim načinom rada smanjit će se broj predmeta s 15 na 10 ili 11 po obrazovnom razdoblju, a nastavni predmeti neće završiti svi u isto vrijeme čime bi se, kako kaže ravnateljica Grđan, smanjila preopterećenost učenika, nervoza i pad koncentracije do čega dolazi na kraju nastavne godine. Ujedno ističe kako se na taj način nastavnicima omogućava kvalitetnije poučavanje i obrada nastavnih sadržaja te korelacija sa srodnim predmetima.

"Kreće" samo u školama koje su odabrane. Ima na netu koje su to.

Meni osobno se nastava po blokovima isto čini bolja i manje stresna, a i djeca koja imaju tako organiziranu nastavu, a s kojom sam pričala, kažu da im se to sviđa. Premda mislim da oni nemaju blokove po polugodištu, nego po tromjesečju.

No, to je takva minorna, mala promjena da stvarno nije vrijedna ne znam kakvog spomena.

Ispravak: izgleda da je ta gimnazija JEDINA koja će tako raditi
https://evarazdin.hr/nasim-krajem/dr...nazija-372064/

Hvala čokolado!

Manji broj predmeta je svakako dobrodošao, ali to je kap u moru drugih problema..

Neki sam dan gledala neku emisiju na Mreža TV, gosti su bili 2 ravnateljice ZG gimnazija i jedna bivša profa u MIOCu. I svi se slažu oko istog: čišćenje predmeta od nepotrebnih podataka i detalja (rasterećenje NPiP) i blokovska nastava. To isto govore i gimnazijalci koji traže i izbornost. Dakle svi se slažu. U čemu je onda problem? :evil:

Sta njih briga sto se profesori, ravnatelji i ucenici slazu.

Ae.
Glavno da se oni gore kolju treba li Homer biti cjelovit i hoće li ratovi 20.st. ikad završiti. A najbolji mi je argument kako su napredne zemlje osmišljavale reformu po 30 godina. Ajd' bar ćemo u nečemu biti vodeći.