Lutonjice, hvala :) .
Tak je nekak i kod nas osim sto se ja povremeno ipak grizem :lol: .
Printable View
Lutonjice, hvala :) .
Tak je nekak i kod nas osim sto se ja povremeno ipak grizem :lol: .
Slično i ja pokušavam sa P. kad za nešto zapne (nisu nužno crtići u pitanju iako par puta dnevno vadi fifi iz omota i pokušava sam stavit u dvd)...bude mi grozno jer objasnit se još uvijek ne da previše, ali pustim da ga prođe - pokušavam ga ne ignorirati, nego zabaviti nečim drugim, ali ako baš ne ide i počne bacanje, onda ga odnesem na neko sigurnije mjesto i pustim ga da se ako treba i odbacaka...
u početku je to takva tuga koja se ne da riječima opisati, ali kad za par minuta vidim da se više uopće ne sjeća što je to bilo toliko važno, bude mi lakše jer znam da sam ipak ostala dosljedna (naravno radi se o stvarima koje su mi zaista važne jer ionako imam osjećaj da mu previše popuštam), a on je ispoljio svoju frustraciju, odživo je i shvatio da nije kraj svijeta ako to sad odmah i ne dobije
ko što kažeš - sve je to dio odrastanja, veću će frustraciju doživjeti ako mu se za sve popusti i jednog dana izvan roditeljskog doma shvati da to u životu nije tako, nego da se prgrmi par minuta i da on sam sa sobom riješi koliko mu je što važno
Pa i tvoje i njeno. Mislim, ljudi smo, zaboravljamo. Al se i sjetimo...ja npr. kažem, znaš, tribali smo to i to, al ja sam zaboravila. Oćemo li sad? ili danas? I D. odluči i sve 5
Ovo je odgovor na post od šmućke
ma sva sreca da se grizemo, ne bih bas bila sretna da sam roditelj koji se nikad ne grize nego misli da je sve sto on-autoritet napravi jedino ispravno ;)Citiraj:
šmučka prvotno napisa
Daedi, evo našeg primjera:
Fran obožava crtić: "Cars", mogao bi ga zbilja gledati svaki dan i ponovo i ponovo i ponovo.
Kad ga je jednom pogledao od početka do kraja i zatražio da ga stavim opet na početak, smrklo mi se pred očima.
Uglavnom, shvatila sam da moramo uvesti pravilo. crtići se gledaju prije spavanja. i to ne cijeli, već se u osam ide na spavanje.
Drugi primjer: Obožava se i kupati. Njega kupam navečer. Sebe isto, ali vrlo često se i ujutro, prije posla znam tuširati. Kad bi me ujutro vidio da ulazim u kadu, siiiilnooo bi želio i on. No, za to nemamo vremena. Rekla sam mu da je pravilo da se on kupa navečer, a ja ujutro. Prihvatio je to i nema više scena. Nekad kaže da bi se i on tuširao, ali ga podsjetim na pravilo.
Fran nekako kuži tu spiku sa pravilima i u najvećem broju slučajeva se uspijemo dogovoriti, pozivajući se na pravilo. Onaj mali dio slučajeva kad nam to ne uspije, ne bi se dogovorili niti ovako niti onako, niti da ima 15godina, niti da ima 6 mj., jer u tim slučajevima nešto drugo uzrokuje nezadovoljstvo i do dogovora niti ne može doći. Tada odvagnem da li je bitno da ustrajem i bude po mom ili mu ipak mogu popustiti pa nek bude po njegovom.
što se kineskog smeća tiče (imamo stalnog dobavljača :/ pa sve završi kao kod ninet), bez pardona bih mu rekla da će se odmah raspasti, da ima opasnih komadića i da ga nećemo kupiti. ako baš nešto želi kupiti, nek si odabere nešto za jelo. ako želi igračku, dogovorili bi se da sutra odemo u škrinjicu i nešto kupimo. ako bi nakon toga pošizio (ali ne bi), otrpjela bih šizu.
mi možemo ući u dućan s igračkama i samo gledati, ili samo kupiti poklon, ili njemu kupiti samo jednu stvar - ovisno o prethodnom dogovoru. on često traži da uđemo u škrinjicu na putu doma, ako ne stignemo kažem mu da ćemo doći sutra. istina da ponekad i ja i on zaboravimo do sutra i mislim da to nije big deal, ali ako se sjeti obavezno ulazimo (ako znam da nećemo moći ni sutra, ne obećavam).
muljanje tipa "doći ćemo sutra" nikad ne prakticiram. anchie je sve lijepo objasnila - nastojim poštovati i sebe i njega. i ne mislim da će ga uništiti malo frustracije - ponekad je ona neizbježna i ne činim mu uslugu pretjerano ga štiteći.
ako hoće buljiti u crtić, predlažem druge zabave. ako neće, pustim još malo i ugasim uz objašnjenje da je to previše, boljet će ga oči. ako šizne, mirno opet objasnim i kažem mu da može biti ljut ali eto, ja sam mama i moram paziti na njega. ponekad uleti bonus - jučer se požalio da ga bole okice (upala mu dlaka) a ja pitam, da nije možda gledao puno crtića? ;)
josie :love: , ništa se strašno nije dogodilo.
ovo si bas super primijetilaCitiraj:
Fran nekako kuži tu spiku sa pravilima i u najvećem broju slučajeva se uspijemo dogovoriti, pozivajući se na pravilo. Onaj mali dio slučajeva kad nam to ne uspije, ne bi se dogovorili niti ovako niti onako, niti da ima 15godina, niti da ima 6 mj., jer u tim slučajevima nešto drugo uzrokuje nezadovoljstvo i do dogovora niti ne može doći. Tada odvagnem da li je bitno da ustrajem i bude po mom ili mu ipak mogu popustiti pa nek bude po njegovom.
Citiraj:
Lutonjica prvotno napisa
Da, bas super receno :klap:
Vjeruj mi, nece te sekunde, vec za oh ho ho vremena...Citiraj:
mamma san prvotno napisa
Ali tako i radim :)
Josie,
nema veze sto on ne kuzi pojam novca-ima jos puno pojmova koje ti koristis a on ne kuzi njihovo znacenje. Naucit ce. Ono sto je vazno jest da je to istina i da je to tvoj razlog-zato ga on treba cuti. A sto ce se ljutiti jer je taj razlog njemu neshvatljiv...to je tako, nema pomoci. Vise je stvar toga da on cuje tvoju iskrenost i odlucnost kad mu objasnjavas da nesto ne moze dobiti-to je vise stvar emocija nego razumijevanja, cak i kada zna sto znaci neka rijec. Kad to osjete djeca obicno i manje protestiraju. Ono...Juul -osobne granice.
:klap:Citiraj:
anchie76 prvotno napisa
:klap:
smatram da je ovo jako važno
latentna bit (okom i emocijama većinom nevidljiva) koja određuje dijete kao odraslu osobu u budućnosti
isto tako situacije u kojima mama želi napraviti SVE da u tom trenutku djetetu bude bolje... treba gledati DUGOROČNO... pa makar stisnuti zube i pretrpjeti neminovno...
na kraju dođe spoznaja, tko sam i što sam ja? što su moji roditelji učinili da ja to budem?
dugoročna spoznaja... pa može ispasti da netko tko je dao sve na svijetu za svoje dijete bude "odbačen" (npr. naučio da vegetira na račun drugih a u samostalnom životu je to jako teško)... a da netko tko je u djetetovom djetinstvu bio neshvaćen bude konačno opravdano voljen (dok se shvati da su stvari zbog kojeg je dijete možda i plakalo značajno, uspješno i pozitivno utjecale na ishod djetetovog života kao odrasle osobe)...
josie :love:
Drage mame "velikih" mališana, zanima me kako rješavate probleme diranja neprikladnih objekata,npr. štednjaka (tj. onih kolutova za paljenje plina). Kod nas se to zna svesti na to da malecku moram fizički odvući jer objašnjavanja i skretanje pažnje ne pale. Plus što i ne mislim da joj baš u svakoj situaciji moram dozvoliti da se raspravljamo, neke situacije to ne dopuštaju npr. diranje utičnica ili udaranje predmetima po televizoru. Ok, utičnice se mogu zaštititi ali televizor je na njezinoj visini. Nekad upali stvar kao: Nemoj dirati televizor (uzmem je lijepo za ruku) - idemo .... ovo ili ono. A nekad ne... :roll:
i za te kolutove na štednjaku postoji zaštita u Turbo Limaču! ja planiram kupiti, da nebi bilo dok me nema... pitanje šta... najbolja zaštita je ipak ta, odnosno najsigurnija...
sve što se da zaštititi ili maknuti, rješavam radije tako, nego da nepotrebno dolazi do rizika, frustracija i sukoba, a ono što se ne da maknuti ili efikasno zaštititi, a on se baš zapali, rješavam na već opisani način: pustim ga da se "izrazi" - najprije pokušam sa skretanje pažnje, ako ne uspije (a u 90% slučajeva ne uspije jer ipak se radi o malom biku - naravno horoskopskom), odnesem ga na sigurno da odvrišti, odbaca se rundu i za par minuta više niti ne zna što je htio - to mi se nakon par takvih epizoda (koje i nisu baš tako česte da netko ne misli da nam je to svakodnevno) učinilo prihvatljivijim nego da popustim i izložim dijete nepotrebnom riziku zato jer mi ga je žao gledati kako plače....uostalom djetetu koje još ne priča da se može izraziti, to je jedini način izražavanja emocija i misli, tako da u tome ne vidim ništa tragično :heart:
Od kad zna za sebe Franu je štednjak zabranjena zona, tako da s tim nemamo problema.
Nekad samo ustvrdi da to ne smije dirati jer je vruće.
Nikad nisam s njim u rukama/slingu/klokanici kuhala, odnosno nikad ga nisam približavala štenjaku pa mmožda i zato nije bilo zbrke u maloj glavi.
Što se tiče TV-a, DVD-a,receivera, on ih smije paliti. Ustvari, kad idemo gledati nešto od toga, pitam ga da li on želi to upaliti.
Cd-ove on sam stavlja u DVD ili računalo.
Znala sam da mu je to prezanimljivo, pa sam ga rađe naučila kako se koristi tim uređajima, kako se drži cd, kako ga se sprema, nego da mu branim.
Da sam mu branila, znam da bi to bilo izvor nesporazuma, jer su te stavri jednostavno prezanimljive.
Zna da ne smije tipkati po kompu, dok radi, ili TV, a ako baš ima jaaaku potrebu, kažem mu da pojača/stiša/stavi pauzu/promijeni program. To ga uglavnom zadovolji.
[Da sam mu branila, znam da bi to bilo izvor nesporazuma, jer su te stavri jednostavno prezanimljive.
Zna da ne smije tipkati po kompu, dok radi, ili TV, a ako baš ima jaaaku potrebu, kažem mu da pojača/stiša/stavi pauzu/promijeni program. To ga uglavnom zadovolji.]
Slažem se ja s tim, ali Sara je tek napunila jednu godinu i još neke stvari ne kuži kao npr. da se po ekranu ne smije lupati predmetima. Dam joj da upali liniju kad želi nešto slušati, uostalom, pokušavam ju maksimalno uključiti u svakodnevni život, svejedno zna doći do konflikata, a ja to teško podnosim.
Da ne kažem da se poslije osjećam kao nemajka (ona jako glasno i intenzivno izražava svoje nezadovoljstvo)[/quote]
[quote="cvijetak svejedno zna doći do konflikata, a ja to teško podnosim.
[/quote]
A jooj, cvijetak, navikni se, što prije. Što prije prestaneš razmišljati kako ti je teško zbog toga, prije ćeš se početi baviti mišlju kako da ih hendlaš.
ovo mi se cini ok :)Citiraj:
tweety prvotno napisa
kod nas je pravilo da mama ili tata pale i gase tv, ali ne vidim nista lose da i on to napravi, pogotovo ovo sa CD, nedavno je skuzio kako se vadi pa da mu ne branim naucit cu ga kako se vadi i kako se stavlja...