potpisujem :mrgreen: !Citiraj:
Mima prvotno napisa
a i MM :mrgreen: !
Printable View
potpisujem :mrgreen: !Citiraj:
Mima prvotno napisa
a i MM :mrgreen: !
nadovezala bih se na mimu. iz vlastitog iskustva mogu potvrditi da kada smo suprug i ja jeli vise integralnih zitarica pogotovo rize i mochi(slatka) rize, te bundeve i drugih namirnica koje imaju prirodno slatkasti ukus, te zaista pazili da dugo i polako zvacemo (sto priznajem da nije lako pogotovo kada za stolom sjedi jedna zivahna cura poput nase ;), zaista nam se primjetno smanjila potreba za slatkim.
bebe prirodno imaju izrazenu potrebu za slatkim okusom (majcino mlijeko je sa razlogom slatkastog okusa :) ), medutim ako nadohrana poslije ide u smijeru mrkvica, bundeva, proso, riza i sl. voce naravno, onda je ta potreba za slatkim okusom prirodno zadovoljena i sve intezivno slatko poput secera i prozvoda sa njim im je preintenzivno. (meni se to i cini razlogom da nasa cura kao mala to uopce nije htjela jesti ni kad su joj nudili :/ , a i sada sa skoro 5 godina uprkos utjecajima druge djece i vrtica za mars, kitekat, kinderlade i sl. kaze bljak - za svetog nikolu je naravno dobila u vrticu tih "krasota", sve otvorila, probala i bacila u smece :* , i na kraju pojela par medenjaka iz kucne radinosti).
(nazalost onu posast u becu zvanu gummibärli (gumeni bomboni) ne baca u smece :cry: )
ono sto davor kaze je tocno, samo se i prema makrobiotici i kineskom sistemu pet elemenata, ta potreba za slatkim okusom zadovoljava namirnicama koje nisu tako intezivne i stetne (po mom misljenju) kao bijeli secer. (na puno sam mjesta procitala da on izvlaci i minerale i kalcij iz tijela, odnosno njegova probava kao namirnice koja ne sadrzi nista vrijednoga osim praznih kalorija zahtijeva utrosak minerala koje tijelo uzima iz svojih zaliha. osim secer je namirnica koja jako "kiseli" organizam pa se trose minerali iz zaliha da bi se ponovo uspostavila ph ravnoteza u tijelu)
mamu ju ako ti trebaju recepti za slatko bez brasna ima jako dobra knjiga od boban-pejic: prirodno i slatko (makronova).
nas omiljeni kolac -seljanka sa velom (ima ka u makronovinom zdravljaku) je samo od jabuka, jabucnog soka, agar-agar, malo oraha i preljev od sojinog vrhnja (ili sl).
naravno da je odvikavanje od secera proces, ali moj suprug je dobar primjer.
nakon toliko godina sa mnom :love: rastapa se na makronovine kolace, a za mamine kaze da od njih bole zubi i trbuh. :lol: (pa je zena silom prilika pocela stavljati manje secera i svi se navikli) ;)
Meni se ovo čini kao ključna stvar u cijeloj raspravi. Bionamirnice teže je nabaviti, zatim podgrijavanje i slične stvari obično ne igraju, a i većina nas ako zna nešto kuhati - kuha tradicionalna jela. Da se naučimo jest biohranu, više zdravijih namirnica i manje sintetičkih okusa treba nam neko vrijeme, trud, učenje, nove knjige, novi začini, ponekad i nove posude... ma cijela jedna transformacija. Da ne govorimo o otporima ostalih članova obitelji... a i vlastitim navikama, slabostima i strastima.Citiraj:
mamazika prvotno napisa
Zato valjda i kažu da je ne znam vegetarijanstvo ili ayurveda ili makrobiotika stil života... jer se toliko toga veže na to.
Pitanje što nam je bitno; mislim da je loše učiti dijete nečemu čega se kao odrasli ne držimo, a ja se sve više pitam želim li da mi se dijete drži onoga čega se ja držim. Vrlo suovisna problematika. :/ 8)
Od kad sam trudna počela sam čitati dekleracije, izrađivati domaće namirnice, družiti se sa sveki i svekrom koji zimnicu i miljon ostalih divota rade sami i to vrhunski. Došla sam do toga da skupljam recepte za kiselit kupus, ukuhavat rajčicu i sadit krumpire :mrgreen:
Ja sam odgojena na domaćoj finoj hrani, obožavala sam povrće, variva, hladetinu :lol: i nisam saker na slatko. Osim kad me uvuče jedna čokolada u sustav ovisnosti :x
Budući da sam jedan zdravstveni problem riješila skidanjem sa slatkog i još nekih namirnica sigurna sam da slatko može štetiti i da šteti. Kako izvesti da živimo zdravije u ovom napasnom marketinškom svijetu, nemam pojma.
Već vidim linč sa svih strana glede nazora o dječjoj prehrani... recimo čokolino ma koliko mi se sviđao smatram groznom gadarijom i nastojat ću ga izbjeći, a već mi je sestra rekla da sam luda i okrutna :(
Ma ne znam što hoću reći. Samo da sam frustrirana time što nam prodaju, što nam nude i kako je lova zavrtila mnogo glava i srca i pameti. :( Tužno...
taj kolač je mraaaaaaaaaaaaaak :*Citiraj:
seni prvotno napisa
imam knjizicu ;) , ali seljanku jos nisam probala, bas bih mogla sutra :D !Citiraj:
seni prvotno napisa
samo moram prvo kupiti taj agar-agar (a mozda moze i bez?), to je nesto kao zelatina od algi?
To je alga - prodaje se u pahuljicama, od koje se radi želatina tj. koja se koristi za želiranje.
Ima samo jedan mali problem s agar-agar: koštaaaaa.
OK, guba mi je vidjeti proziran kolač, ali mi stvarno ne pada na pamet raditi ga ;)
BTW, bio namirnice uopće nije problem nabaviti. Doduše, treba malo angažmana oko toga, ali stvarno nije problem.
Da, užasno je skup, a i brzo se troši - mislim, nije da u kolač ide jedna mala žličica. Ali ne služi samo za napraviti želatinu nego općenito za 'stisnuti' bilo kakvu kremu. Ne znam ima li agar agar ikakvu prehrambenu vrijednost :?
Hmm, za stiskanje je gustin (čisti škrob) sasvim OK, a masu je jeftiniji od agara.
Ali kladim se da je škrob previše yin (ili možda previše yang) :lol:
Ja sam prije koristila agar-agar, da izbjegnem zivotinjsku zelatinu, ali je uzasno skup. Kasnije sam skuzila da se obicni preljevi za torte rade od nekakve morske trave , pa sam presla na njih.
Slazem se s ovim. Meni se cini da jedan od vecih problema kada klinci jedu puno secernih stvari, nije samo prevelika konzumacija secera, nego i nuspojava da im oslabi apetit za ostalu hranu. (Prema ayurvedi slatki okus je tocka na i na kraju obroka koji stvara osjecaj sitosti.)Citiraj:
Davor prvotno napisa
Ja ti mogu ukratko sazeti nase prehrambene navike (pa odluci jesu li zdravohranilacke...) i reci da, sto se tice kuhanja i pripremanja hrane, provedem(o) oko 2 sata dnevno (ukljucujuci i pranje sudja). To je okvirno jer ja ne volim te brojcane izraze za aktivnosti kojima se bavim, osobito za one u kojima uzivam, osim u iznimnim slucajevima (kada me trebaju platiti za to sto radim :D ), ali sigurno nije 3 ili 4 sata dnevno. Mi ne jedemo meso ili ribu, tako da ne znam je li bi to zahtijevalo neko duze kuhanje ili ne.Citiraj:
mamazika prvotno napisa
Dakle:
1. zitarice i proizvodi od zitarica (vrlo raznoliko tako da djeci ne dosadi riza ili kruh: proso, jecam, heljda, popecci od psenice, tjestenina od razlicitih zitarica, quinoa, kus-kus (gotov je za pet minuta...), bulghur. Vecina zitarica se skuha za pola sata (psenica i jecam se namoce preko noci)
2 neki izvor proteina; mi koristimo grahorice ili kuhane (grah, leca, slanutak, raskoljeni grasak i slicno) ili u obliku izdanaka (leca, mungo grah, izdanci suncokretovih sjemenka koji nije grahorica, ali je super kad proklija, toplo preporucujem), u obliku namaza (leca, slanutak, grah) zatim proizvode soje tipa tofu, yofu (jogurt od soje), tempeh, sojine ljuspice, komadici itd...; porizvodi od glutena (seitan); sojino, rizino ili neko drugo mlijeko
3. povrce svakavih vrsta, pripremljeno na razlicite nacine
4. sjemenke: sirove, przene, isklijane; kao dressing ili prilog, kao namaz (tahini ili namaz od sezama) i orasarke (bademi, cashew, orasi)
5. voce svakakvih vrsta
Prijedlozi za dorucke/vecere i odlaske u prirodu:
-kruh i razliciti namazi; nama je jako popularan namaz od slanutka zvan humus (bliskoistocni specijalitet) koji se moze napraviti jednom tjedno i cuvati u frizideru ili namaz od bilo koje druge mahunarke (leca, grah). Ili tahini koji je malo skuplji, ali ako se razrijedi s vodom i pomijesa s malo limuna) (kao sto se izvorno radi na Bliskom istoku), tada duze traje.
-sirovo nasjeckano povrce (stapici mrkve, korabe, cikle, stapke celera itd... i razliciti umaci (od rajcice, ovi gore spomenuti)
-kus-kus s nekim preljevom od povrca
-loptice kuhane rize sa kiselim krastavcima u sredini
-sendvic sa popeccima od psenice, seitanom, sojom itd...plus neka salata u sendvicu ili izvan njega (popecci, seitan se mogu napraviti unaprijed, svaki tjedan i drzati u fridzu ili na zamrzavanju)
-master salata: ostaci neke zitarice od rucka, zelena salata, naribana mrkva, cikle, sjemenke buce, klice suncokreta, kockice tofua, orasi ili bademi, neki dobar preljev
-pole sa nekim namazom
-peceno povrce (mrkva, tikva, krumpir, tikvice, korijen persina, paprika itd... gotovo za najvise pola sata) i salata
-smoothies: smuckano voce, mlijeko (ayurveda ima nesto protiv miksa mlijeka i voca, ne znam je li se to odnosi i na sojino/rizino mlijeko), usitnjene sjemenke ili orasarke; sve to smiksano
-salata od tjestenine, povrca skuhanog na pari (recimo, kuha se istovremeno tjestenina a na lonac se stavi cjedilo sa povrcem), paradajza, bosiljka, neke vec gotove grahorice (ili tofu) plus neki preljev (ulje, limun, origano)
-kuhana smedja riza sa smrvljenim tofuom (to je na vrhu liste omiljenih dorucaka moje Shantane, pored izdanka suncokreta i sirovog graska :roll:
-sladje varijante dorucka:
+kruh sa namazom od marmelade bez secera (moze se napraviti u kucnoj radinosti od mjesavine sladjih jabuka i krusaka u omjeru 3:1); s namazom od tahina plus malo meda ili slada
+przene sjemenke, zitne pahuljice, orasarke s dodatkom grozdjica ili/i meda/slada ili/i rogacevog brasna
+smoothies sa dodatkom meda/slada
+slatka palenta sa kokosovim brasnom (mamazika, mozda to prodje :D
+slatki kruh (recept kao za normalni kruh, ali se dodaju grozdjice ili neko drugo suho voce plus sjemenka ili orasarke po zelji)
Nadam se da je dosta za pocetak, a ja sad idem, jer pocinjem gladniti :D
Pridruzujem se grupi koja po rijecima mnogih spada u one sto "frustriraju i uskracuju svoju djecu" ili kako se meni cesto zna reci da "pravim cudaka od svog sina".
No ja sam jako uvjerena u ispravnost onoga sto cinim pa sam tako i uporna i mislim da se to dugorocno isplati.
Iz naseg iskustva:
- dijete voli ono sto se u roditeljskoj kuci nudi, pa tako moj sin obozava kestene, kuhani kukuruz, voli przene ljesnjake i suhe smokve...a ne milchsnite, kiki bombone i sl, hranom koju nudimo stvaramo te famozne prehrambene navike i oko toga se vrijedi potruditi
- nemoguce je djetetu pokusati usaditi navike koje roditelji nemaju, pa tako kod nas nema"zabranjenih"stvari u kuci jer to niko ne jede
- iz svog osobnog iskustva:izrazena potreba za slatkim poslije jela je posljedica neuravnotezenog obroka(previse proteina, soli ili...), sada mi se vrlo rijetko javi taj osjecaj kojeg se dobro sjecam iz doba kada sam jela meso, a obicno kada se natrpam ribe, krumpira i blitve
- vrtic smo rijesili tako da imamo dogovor sa tetama da nasem sinu daju kekse i stapice koje mi donosimo, a imamo srece sa glavnim obrocima jer vrtic ima i waldorfsku grupu za stariju djecu tako da dobije njihove obroke
- rodbina i prijatelji su imali 2godine fore da se naviknu sta se nasem sinu donosi u goste i to funkcionira
- sve kolace koje pravim takvi su da ih dijete moze bez problema jesti, najdraza nam je strudla sa jabukama i medenjaci
- ako nesto nije dobro onda niti "malo toga" nije dobro,npr. konvencionalni slatkisi sa bijelim secerom,poboljsivacima okusa,umj. bojama i sl. gadostima, a potreba za slatkim se moze zadovoljiti na bezbroj pametnijih nacina
- sto vise kucne radinosti- to bolje i nije to neko veliko odricanje, ali ono sto je potrebno po mom misljenju:otici na koji tecaj prirodnog kuhanja, nesto malo procitati i to ti za cas ude pod kozu i postane rutina
- agar-agar je osim sto zgusnjava i izvor proteina i minerala kao i sve druge alge, a u kojoj kolicini to ne znam
Svaka promjena u svakom drustvu posljedica je necije ustrajnosti, pa tako dragi roditelji ne dajte se lako pokolebati!
Kratko, jednostavno, prekrasno..... Ne dam se!Citiraj:
Svaka promjena u svakom drustvu posljedica je necije ustrajnosti, pa tako dragi roditelji ne dajte se lako pokolebati!
mozda bih trebala otvoriti novi topic, ali... :D
molila bih vas iskusne zdravohranioce da preporucite kakvu zgodnu knjizicu (engleski ili hrvatski, svejedno - bitno da se moze kupiti u HR ili naruciti online) iz koje bi se mogle crpiti kvalitetne ideje za pripremanje zdravih jela koje ne ukljucuju (bar ne u prevelikoj mjeri) egzoticne namirnice koje se u HR prodaju mozda samo u par specijaliziranih zagrebackih trgovina. isto tako, i linkovi na dobre web-stranice s tom tematikom su dobrodosli. hvala unaprijed!
Ono što bih ti ja mogla preporučiti su knjige Zlate Nanić - to je, recimo, makrobiotika primijenjena na našu tradicionalnu kuhinju. Međutim, Zlata Nanić JEST makrobiotičarka, pa i u njenim knjigama možeš očekivati pojavu egzotičnijih namirnica, a upotreba npr. tofua i seitana je potpuno uobičajena.
To jako ovisi o tvom osobnom stavu sto smatras zdravim i cemu tezis, postoje vrlo razliciti nacini prehrane koje razliciti ljudi smatraju zdravim.
Ovisi i o tome u kojoj si fazi sada!
Ako si na nekom pocetku mislim da je bolje sasvim polako, bice uspjesnije i bices zadovoljnija.Npr, jedna knjiga koju sam ja kupila prije 5g tek je sada u pravom smislu zazivjela u mojoj kuhinji, jednostavno je trebalo neko vrijeme da se stvari posloze.
Moj je prijedlog da je za pocetak bolja neka uopcena knjiga na tu temu (npr: Hrana za zivot od J.i Z. Pejica), pa tek onda kuharica.
A sto se egzoticnih namirnica tice, sada ipak ima i dosta uobicajenih ducana sa tim tipom robe:npr.DM ima skoro svaki gradic i svaki kvart u Zagrebu a u njemu je velik izbor zitarica i mahunarki, dobrih grickalica, mlijeka od zitarica,pa i Getro i Kaufland imaju takvih stvari...
www.advent.hr ima rubriku recepti pa tamo mozda nades inspiracoiju, a ima i jedna adresa koju sam zaboravila, no ukucaj u google:sasina kuharica pa ces lako pronaci jos jedan izvor recepata.
Sretno!
Saradadevii, hvala na brojnim idejama.
Sad mi samo preostaje da naviknem sebe na kuhanje (i nabavljanje) novih namirnica, a djecu na okuse. Ušvercavati malo po malo, da ih ne ušokiram. Malo sam smanjila repertoar povrća u kući od kad su oba klinca u vrtiću, pa tako imam samo pokoji karfiol ili mrkvu u frižideru.
Moram probati s klicama. Možda ih sad božićna pšenica zainteresira, pa počnemo uzgajati i za jelo.
Samo moram priznati da sam se jako razočarala u rogačevom brašnu - uzela sam ono fino mljeveno koje glumi kakao, srećom sam ga probala ja... dobro, nisam pošećerila ali nije u tom problem, nego ima stvarno neugodan miris. Rogače sam znala žvakati onako u komadu, odlična mi je rakija s rogačem :roll: (unutra idu još i suhe smokve i koromač, ako tko hoće probati... preporučam!) i kolači koje je napravio netko drugi - čime se maskira taj miris? Vanilijom? I sam kakako je prije prerade prilično bljak.
hvala Mima i maajka, probat cu naci knjige koje ste navele.
inace, bar DM mi je blizu, i znam za njegov odjel zdrave hrane, zasad tamo redovito kupujem razne zdrave grickalice, suseno voce i neke zitarice. povrca jedemo dosta, cesto pripremam ruckove koji se sastoje samo od povrca ili povrca u kombinaciji s tjesteninom ili smedjom rizom (hehe uspjela sam, djeca mi vise ne mogu smislit bijelu rizu, a smedju obozavaju 8) ), no zeljela bih prosiriti repertoar zitarica koje kobiniram s povrcem, kao i biti sigurna da su ti obroci ipak uravnotezeni sto se tice hranjivih tvari. nadam se da ce mi literatura to pojasniti :D .
i jos jedno pitanje... svidja li se vama uistinu okus tofua? ja sam ga kupila samo jednom i to u dimljenoj varijanti koja je, navodno, ukusnija... i upotrijebila sam ga umjesto sira u jednom (inace jako finom) povrtnom jelu... koje je onda kod cijele obitelji jako lose proslo jer je tofu svima (pa i meni, al' nisam htjela priznat :P ) bio bljaaak! otad ga vise nisam kupila :/
p.s. Saradadevii, super ideje... jos samo kad bih znala za neke namirnice sto je to zapravo :lol: ali ipak cu si sve ideje pribiljezit, just in case 8)
:lol: meni je dimljeni tofu fin baš radi tog okusa po dimu koji inače jako volim - ne radim neku razliku između dimljenog tofua i dimljenog sira npr.;
a svježi tofu je zaista groznog okusa, ali se on zato marinira pa zapravo poprimi okus marinade.
Ne znam koji si tofu kupila, meni je dobar tofu od Annapurne. Znam da ima raznoh tofua za kupiti na tržištu, ne sjećam se imena svih proizvođača, ali neki su stvarno loši.