Listopadno ( npr. bukva), zimzeleno (npr. kupina), vazdazeleno ( npr. jela).
Tako je u botanici.:yes:
Printable View
Listopadno ( npr. bukva), zimzeleno (npr. kupina), vazdazeleno ( npr. jela).
Tako je u botanici.:yes:
Dakle, u udžbeniku je krivo... :-|
Zaista ne znam kako su to zamislili u pravopisu, ali ono što je bitno u ovom slučaju da zimzeleno i vazdazeleno nisu istoznačnice.
U udžbeniku piše tako da učenici razumiju. A to je da postoji listopadno i vazdazeleno drveće.
Listopadnom lišće otpada svaku vegetacijsku sezonu, a vazdazelenom se lišće izmjenjuje postupno, tijekom više sezona. Kao što je već d&v napisala, (a i ja) zimzeleno i vazdazeleno nisu istoznačnice.
Mislim da sam ovo već jedamput objašnjavala, a tko zna koliko ću još puta.
tako se i ja sjecamCitiraj:
summer prvotno napisa
skolnidbu je eventualno mogla moja baka koristit za vrijeme stare jugoslavije, to mi uzasno arhaicno zvuci i pitam se kako je tek djeci
procitala sam linkani topic...ne zunam hocu li biti u stanju zapamtiti te nove rijeci. jer meni je konjugacija konjugacija i ne poznam ni jednu drugu.
sprezanje ili konjugacija
po mom mišljenju totalno arhaični nazivi...jezik je živ i treba se razvijati i modernizirati ali ovi nazivi su mi skroz arhaični...
hm...da.
zato sam ja sretna što predajem strane jezike, a tamo se ništa nije mijenjalo još od vremena Shakespearea.
no, djeca me STALNO ispravljaju.
ja sam imala samoglasnike i suglasnike, oni otvornike i zatvornike, ja imala konjugaciju, oni...ovo drugo. ja učila 9 vrsta riječi, oni 10, ja znam za jedan poredak padeža, a sad, kažu oni, a kaže i udžbenik-promijenili i to.
ok, i ja sam za hrvatski na hrvatskom, al' nekako...mislim, vokali i konsonanti dobri su svima (čak i Nijemcima) i vode ka boljem razumijevanju nekih univerzalnih pojmova.
ja mislim da djeca danas koriste i jedne i druge pojmove i da smo samo mi zbunjeniCitiraj:
maggie34 prvotno napisa
oni jednako znaju i sto je deklinacija i konjugacija i sprezanje i sklonidba
mene je isto zacudio novi raspored padeza, u udzbeniku mojega sina je poslozeno po tradicionalnom rasporedu
kazu da je ovaj suvremeni raspored njima laksi za nauciti? ne znam, on je padeze prvo ucio u latinskom pa mu je ovaj stari raspored odgovarao
Osobno, draži mi je tradicionalan raspored padeža u HJ. Novi raspored padeža prema učestalosti u jeziku predložilo je nekoliko jezikoslovaca/jezikoslovkinja (ne bih o imenima) pravdajući taj raspored time da će učenici manje griješiti (pogotovu u određivanju G i A). Meni taj razlog ne drži vodu. Učenici mogu padeže ili naučiti ili ne naučiti; naučiti ih mogu jedino vježbajući na tekstu.
Izrazi sklonidba i sprezanje ne zvuče mi nimalo zastarjelo (arhaično) jer se njima svakodnevno koristim i u uhu su mi još iz osnovnoškolskih dana.
Sklonidba mi je zastarjela riječ koliko i plovidba (jedna i druga riječ tvore se neplodnim dometkom u HJ -idba).
Nemam ništa protiv međunarodnica (internacionalizama), ali svakako prednost dajem hrvatskim inačicama tih riječi.
To HJ čini bogatim i lijepim jezikom. Svoj jezik trebamo razvijati, bogatiti, čuvati, braniti, a druge jezike poštovati.
A valjda ovisi o tome koliko je tko navikao na te nazive. Ja ih čujem prvi puta u životu i nikad ih tijekom školovanja nisam čula niti upotrijebila...i zato mi zvuče kao s početka prošlog stoljeća. No, kao što sam već napisala kad F. krene u školu naučiti ću pa mi valjda neće biti toliko čudno...zapravo morati ću naučiti da nju ne zbunjujem svojim "arhaičnim" nazivima (s obzirom da sam ja ipak davno završila OŠ).